BIVŠI PREDSJEDNIK UPRAVE

'INA VIŠE NIKADA NEĆE BITI HRVATSKA!' Davor Štern u velikom intervjuu za novi Globus: 'Hrvatski dio Inine uprave nema nikakvu upravljačku ulogu'

Zagreb, 260115. Tomasiceva 7.
Davor Stern zastupnik u gradskoj skupstini.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

 

- Samostalna Ina u Hrvatskoj više nije ni moguća ni izvediva. Ina više nije ista kompanija koja je bila kada su je prodavali MOL-u. Hrvatski dio Inine uprave nema nikakvu upravljačku ulogu. Danas je sve u rukama MOL-a. Svi ljudi koji su tamo rade prvenstveno u interesu većinskog suvlasnika, kaže u velikome intervjuu Globusu Davor Štern, bivši predsjednik Uprave Ine, ugledni naftni stručnjak koji danas vodi privatni konzultantski biznis.

U zainteresiranosti velike američke kompanije Castleton Commodities International (CCI) da postane strateški partner u Ini, o čemu je proljetos uputila pismo hrvatskoj Vladi, Štern ne vidi geopolitičke motive, nego ponajprije poslovne razloge.

- Mogući ulazak Amerikanaca u Inu vidim kao pragmatičnu ponudu zainteresirane tvrtke kao strateškog partnera. S time da to ne bih nazvao strateškim partnerom jer to je trgovačka kuća. Ali i takva kuća može biti strateški partner u tvrtki kao što je Ina koja ima svoje djelatnosti u okviru trgovine, kaže Štern.

Kao hrvatski ekspert za poslovanje s Rusijom i u Rusiji, komentira nagodbu o Agrokoru, po kojoj će Rusi imati najveći pojedinačni udio u kompaniji, čime veliki dio javnosti nije oduševljen.

- Ja gledam na to vrlo pozitivno. Ako se s ruske strane naprave određeni koraci, konkretno - kad bi se veliki dio proizvodnje Agrokora plasirao na rusko tržište, to bi automatski bila vrlo zdrava konstrukcija po kojoj bi dvije velike ruske banke imale vrlo velike šanse vratiti svoj ulog, smatra Štern.

Po njegovu mišljenju, Sberbanku i VTB-u nije interes da dugo ostanu u Agrokoru.

- Te su se banke toga prihvatile kako bi kontrolirale povrat novca koji su uložile, i to kroz pametnu politiku, a Rusija bi u tom trenutku trebala popustiti sankcije koje je uvela Hrvatskoj kao jednoj od članica Europske unije, kaže Štern i naglašava:

- Kada bi se to napravilo, a Rusija može što hoće, onda bi se to moglo završiti jako dobro, ne samo za Agrokor nego i za sve njegove dobavljače.

Kad je riječ o ruskim investitorima u Hrvatskoj, Štern kaže da oni možda nisu vidljivi, ali su svakako prisutni.

- Oni definitivno postoje, ne samo kao investitori nego i kao partneri. Gazprom je i dalje tu, IGH je u ruskom vlasništvu, značajan je udio ruskog vlasništva u AD plastiku. Oni svi rade vrlo dobro i vrlo smireno.

U intervjuu Davor Štern govori, između ostaloga, i o tome zašto Hrvatska, bez obzira na gradnju LNG terminala, ni u budućnosti neće moći bez ruskog plina; kako bi se domaća turistička industrija mogla unaprijediti uvozom radne snage iz Filipina; zašto misli da Mate Rimac, unatoč uspješnom biznisu, ne može u Hrvatskoj pokrenuti novi poslovni ciklus...

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa 

 

Izdvajamo

Iz drugih medija