Emitiranje radijskog i televizijskog programa nezamislivo je bez odašiljača, čijim je signalima pokriven svaki kutak kopnenog i morskog teritorija Hrvatske. Odašiljači i veze d.o.o. državna je tvrtka zadužena za prijenos i odašiljanje radijskih i televizijskih programa, za što širom Hrvatske ima ukupno 242 odašiljačke lokacije s tornjevima i antenama za sve tehnologije. Ako se tome pribroje i kamere za nadzor požara, OIV ima svoju opremu na 263 lokacije.
Jedini član Uprave i direktor Mate Botica objašnjava kako radijskim i televizijskim postajama pružaju usluge zemaljskog i satelitskog odašiljanja programa. Uz to grade i daju u zakup elektroničke komunikacijske mreže, vodove i infrastrukturu, pružaju multimedijske usluge kao i druge usluge s područja elektroničkih komunikacija. To trgovačko društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku zapošljava nešto više od 300 djelatnika, od kojih je više od polovice visokoobrazovanih uglavnom raznih inženjerskih struka. Ove godine očekuju više od 235 milijuna kuna prihoda i oko 40 milijuna kuna dobiti. OIV, koji postoji više od 90 godina, 2002. se odvojio od HRT-a te je kao zasebno trgovačko društvo zadržao djelatnost projektiranja, izgradnje, montaže i održavanja odašiljačkih postaja i sustava veza.
Na čelu tvrtke 48-godišnji Botica je od svibnja 2016.
Prije toga je, kaže, radio u Vipnetu, u kojem je bio rukovoditelj Odjela za poslove informacijske sigurnosti u Hrvatskoj i Makedoniji. Većinu svoje profesionalne karijere, otkriva, još od vremena Domovinskog rata proveo je u različitim sastavnicama sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, u kojima je obnašao niz odgovornih, pa i najviših rukovodećih funkcija. Diplomirao je telekomunikacije na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, na kojem je prošle godine upisao i doktorski studij. Ovih je dana Botica proglašen menadžerom godine u kategoriji javnih poduzeća. Na 28. susretu Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika uručena mu je godišnja nagrada i priznanje “Menadžer godine CROMA 2018”, koje se od 1992. godine dodjeljuje najboljim gospodarstvenicima iz cijele Hrvatske.
Koliko vam znači ovo priznanje i čime smatrate da ste ga najviše zaslužili, odnosno ima li nešto na što ste posebno ponosni?
– Bio bih neskroman kada bih rekao da mi ne znači. Naprotiv, znači mi jako puno, ali jednako tako me i obavezuje da u vremenu koje slijedi dokažem da je izbor bio ispravan. Uistinu je lijepo kada struka prepozna izvrsnost u bilo kojem području, pa tako i u ovom menadžerskom. U svakom poslu koji radim dajem sve od sebe da se zacrtani ciljevi ostvare u najvećoj mogućoj mjeri. Očito je netko prepoznao taj rad i način na koji dolazimo do rezultata u kompaniji koju vodim. Temeljem dokumentiranih bilanci i stvarnih kvalitativnih pokazatelja poslovanja stručni žiri je predložio finaliste, a upravni odbor me potvrdio kao dobitnika. Potvrda je to da je smjer u kojem idemo ispravan. Na to sam izuzetno ponosan.
Je li u menadžerskom poslu bitna razlika je li poduzeće javno ili privatno?
– Pa, zapravo, i nije. Ali sve je stvar pristupa. U svojoj dosadašnjoj karijeri prošao sam kroz nekoliko različitih uređenja poslovanja i više rukovodnih razina. Prema svakom poslu koji sam radio postavljao sam se kao da se radi o mom vlasništvu i činio sve da ispunim ciljeve koje je zacrtao poslodavac, bilo da se radi o državi kao vlasniku ili bilo kojem drugom obliku vlasništva.
U javnosti često prevladava mišljenje da se poslovi u javnim tvrtkama dobivaju po političkim i drugim vezama i da one služe za uhljebljivanje ljudi bez obzira na njihovu stručnost. Koliko iz vašeg iskustva u tome ime istine?
– Ne bih rekao da je tako. Barem to mogu reći sa svoje pozicije na koju sam došao iz jedne privatne, vrlo uređene kompanije i to sa sasvim solidnih uvjeta rada i plaće. Izbor uprava tvrtki u vlasništvu države podliježe vrlo strogim regulama Uredbe o kriterijima za postupak odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Nakon provedenog javnog natječaja izabran sam između 15-ak kandidata prema predloženoj viziji i planu rada. Nikako se ne mogu složiti da se radi o tzv. uhljebljivanju bez obzira na stručnost. U mom konkretnom slučaju posao u ovoj struci obavljam kod različitih poslodavaca više od 25 godina. To govori samo za sebe.
Može li uopće javna tvrtka biti uspješna kao privatna i koliko vam se politika miješa u posao?
– Svi imaju jednaku priliku na tržištu i mogu biti jednako uspješni. Sve je stvar pristupa. Vlasnik ima priliku putem Skupštine i Nadzornog odbora postavljati ciljeve, odobravati poslovne planove i verificirati rezultate. Ne vidim tu ništa sporno. Tako je to i u privatnim kompanijama. U dvije i pol godina koliko radim na ovom mjestu nikada me nitko od političara nije nazvao i tražio da nešto napravim.
Smatrate li da je bila dobra odluka što ste preuzeli OIV?
– Sve ima dobrih i loših strana, ali generalno mogu reći da me posao koji sada radim ispunjava i da je odluka bila dobra. Puno je projekata pokrenuto i tu su sada procesi kojima valja upravljati i dovršiti ih. Loša je strana što mi ostaje premalo slobodnog vremena.
Što vas je privuklo u Odašiljače i veze s obzirom na to da ste u privatnom sektoru imali i veću plaću?
– Ima jedan stih koji dobro oslikava stanje stvari – nije u šoldima sve. Radiokomunikacije privlačile su me od najranijih dana. Iz hobija se od svoje 12. godine života bavim radioamaterizmom i mogu reći da sam sada u ovom poslu spojio ono što najbolje znam i mogu.
Na koji način tvrtka Odašiljači i veze ostvaruje većinu prihoda?
– Najveći prihodi ostvaruju se pružanjem usluga prijenosa i odašiljanja radijskih i televizijskih programa kao temeljne djelatnosti OIV-a. U Hrvatskoj djeluje više od 150 radijskih i TV postaja i većina ih koristi našu infrastrukturu. Značajan prihod ostvarujemo od zakupa elektroničke komunikacijske infrastrukture, komunikacijskih mreža, vodova i svjetlovodne infrastrukture.
Na koji način ste od dolaska na čelo tvrtke povećali njezine prihode, a što je s rashodima i ulaganjima?
– Zbog sezonalnosti prihoda, prihode uspoređujemo prema kvartalima. Već gotovo osam kvartala stopa rasta prihoda sve je veća, dakle već dvije godine prihod svakog kvartala u odnosu na prihod istog kvartala prethodne godine sve je veći. Najviše rastu prihodi od zakupa elektroničke komunikacijske mreže i vodova, usluge projektiranja, montaže, mjerenja i održavanja, od zakupa svjetlovodne infrastrukture kao i poboljšana naplata sumnjivih i spornih potraživanja. Troškove držimo pod strogim nadzorom, i pazimo da stopa rasta troškova bude manja od stope rasta prihoda. U 2019. očekuje nas veliki investicijski zamah. Planiramo pokrenuti više od 216 milijuna kuna investicija odašiljačkih sustava, opreme, sustava veza, antenskih sustava, građevina, obnovu poslovnoinformacijskog sustava…
Jeste li spremni za uvođenje digitalnog radija i u kojoj je fazi ta radijska digitalizacija u Hrvatskoj?
– OIV ulazi u drugu godinu eksperimentalnog emitiranja digitalnog radija u tehnologiji DAB+ u suradnji s regulatorima – Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Agencijom za elektroničke medije (AEM). U prvoj godini eksperimentalnog emitiranja sudjelovalo je 16 nakladnika, a emitiralo se s četiri odašiljača – Sljeme, Ivanščica, Mirkovica i Učka. Trenutačno imamo pet odašiljača – Sljeme, Ivanščica, Belje, Učka i Brač-Vidova gora tako da se područje pokrivanja povećalo za 20 posto. Pokriveno je oko 70 posto stanovništva Hrvatske, odnosno oko 3 milijuna stanovnika. Digitalni radio otvara mjesto za veći broj programa s obzirom na to da je FM spektar u većim gradovima popunjen i nema dostupnih novih frekvencija. To znači da novi nakladnici mogu doprijeti do slušateljstva, a postojeći povećati slušanost time što su dostupni na širem području nego na klasičnoj FM platformi. Slušatelji dobivaju prijem radijskog signala bez smetnji ako imaju DAB+ prijamnik.
Znači li sve to da će u doglednoj budućnosti prestati analogno emitiranje i da se radijski programi više neće moći slušati pomoću starih radioprijemnika kakvima se većina ljudi i danas koristi?
– U Europi i svijetu postoje različiti primjeri. U Norveškoj je 2018. ugašeno FM emitiranje, a u skoroj budućnosti to će učiniti i Švicarska te još neke zemlje. Koliko mi je poznato, u Hrvatskoj takvi planovi još ne postoje i nema bojazni da će FM tehnologija nestati. Europska unija nedavno je donijela direktivu koju države moraju u roku od dvije godine ugraditi u svoje zakonodavstvo, a po kojoj svaki novi automobil koji se na EU tržištu prodaje u serijskoj opremi uz FM mora imati i digitalni radio.
Je li točno da imate gotov projekt obnove sljemenskog tornja u kojem će opet kao nekoć biti i ugostiteljski sadržaji?
– Sljemenski toranj najviši je toranj u Hrvatskoj i jedan od najviših u Europi. Izgrađen je davne 1976. godine, a do danas se tehnologija višestruko mijenjala, tako da sada u tom objektu postoje prostori koji više ne služe svojoj osnovnoj namjeni. Zamisao je te prostore urediti i monetizirati, odnosno otvoriti vidikovac s ugostiteljskim sadržajima za posjetitelje. Nadamo se da će otvorenje biti povezano s otvorenjem nove sljemenske žičare, čime će svi građani i posjetitelji Zagreba dobiti jedan posve novi sadržaj. Nažalost, u proteklom razdoblju nije se puno ulagalo u investicijsko održavanje tornja i on je trenutačno u vrlo lošem stanju te slijedi njegova temeljita obnova. Trenutačno radimo na planiranju i projektiranju koje je vrlo zahtjevno jer je riječ o jednoj od tehnički najkompleksnijih građevina u Hrvatskoj.
Možete li nam predstaviti vaš sustav za rano otkrivanje požara koji ste uveli i koji je njegov značaj?
– Integrirani protupožarni video komunikacijski sustav ili OIV Fire Detect AI prvi je takve vrste u svijetu. Sama ideja razvoja ovog sustava nastala je kao plod višegodišnje suradnje OIV-a i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) iz Splita koji već više od desetak godina radi na protupožarnom videonadzoru. Sastoji se od videosustava za nadzor i motrenje s ranom detekcijom požara i elemenata koji potpomažu donošenje odluka za vrijeme operativnih postupaka kao što su daljinska videoprisutnost i simulator širenja požara te robusne radiokomunikacijske mreže CRONECT integrirane na prostoru pokrivenom videonadzorom. Opremljena su četiri županijska operativna centra u Splitu, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku u kojima se motri sustav i upravlja kamerama u slučaju požara, a pristup sustavu omogućen je Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu u Divuljama. S 43 motrilačke lokacije i 86 kamera videonadzorom je pokriveno više od polovice površine četiriju županija s najvećim brojem ljetnih požara. Do 30. rujna 2018. sustav je alarmirao vatrogasna zapovjedništva čak 397 puta, a gašenje je bilo potpomognuto živom slikom s videokamera što je pridonijelo smanjenju opožarenih površina.
Kako će se taj sustav dalje razvijati?
– Taj sustav koji su od nas kupile Hrvatske šume je samo u ovoj godini dokazao djelotvornost u očuvanju šumskih dobara, ali i spašavanju ljudskih života, što nema cijenu. To je pobudilo i međunarodni interes te je u prosincu 2018. potpisan Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji radi zajedničkog nastupa na tržištu Crne Gore i nuđenja sustava videonadzora s detekcijom dima i vatre i simulatorom širenja požara s Radio-difuznim centrom iz Podgorice. Interes su pokazali i kolege iz Grčke, koju su ove godine pogodili katastrofalni požari, a i Italije.
Koji su vam ostali planovi i projekti u Odašiljačima i vezama?
– Prioritet OIV-a u 2019. jest očuvanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja daljnjom disperzijom izvora prihoda, racionalizacijom poslovanja i ponudom novih usluga. Izazov nam je dobiti novu dozvolu za mrežnog operatora digitalne zemaljske televizije jer nam postojeća istječe za koji mjesec. Paralelno nastojimo uvesti nove tehnologije i razviti nove usluge kao što su interaktivna televizija HbbTV te tzv. over the top – OTT usluga distribucije televizijskih sadržaja. Razvijamo i cjelovite usluge s područja nadzora okoliša i upravljanja prometom. Također ubrzano dovršavamo studiju izvedivosti izgradnje agregacijske širokopojasne mreže. Taj projekt poznatiji po engleskom akronimu NP-BBI, ukupne vrijednosti oko 760 milijuna kuna, bit će 85 posto financiran iz fondova EU. Cilj je projekta povezati jezgrenu mrežu koja predstavlja telekomunikacijsku kičmu Hrvatske s lokalnim mrežama odnosno pristupnim mrežama u više od tisuću naselja diljem Hrvatske. Korištenjem postojeće i izgradnjom nove optičke infrastrukture u dužini od oko 6000 kilometara omogućit će se ostvarivanje velikih brzina podatkovnog prometa neosvijetljenim nitima. Analize Svjetske banke pokazuju da svako povećanje širokopojasnog interneta od 10 posto povećava gospodarski razvoj odnosno BDP za više od 1,38 posto, generira značajan broj radnih mjesta te usporava odlazak ljudi iz ruralnih krajeva. OIV projektira i gradi ovaj projekt. Studiju izvedivosti će pregledati JASPERS, tijelo tehničke pomoći Europske komisije, potom očekujemo projektiranje i početak gradnje do kraja 2019., a dovršetak do kraja 2023. godine.
Naslovnica Globusa, 4.1.2019.