HDZ-ov RASADNIK BUDUĆIH LIDERA

MJESTO GDJE SE KUJU NOVI KONZERVATIVNI MINISTRI I MINISTRICE Tko završi HDZ-ovu Akademiju, može računati da će kad-tad dogurati do Banskih dvora

Premijer Plenković s polaznicima Političke akademije HDZ-ove Zaklade hrvatskog državnog zavjeta

HDZ-ovu političku školu prošlo je 506 članova stranke, među kojima i niz ministara i visokih dužnosnika, od Tomislava Tolušića i Karla Resslera do Ivana Malenice i Marije Vučković. Nova, 13. generacija polaznika slušat će predavanja Davora Božinovića o vanjskoj politici, Tomislava Ćorića o ekonomiji, a od Davora Stiera, glavnoga Plenkovićeva oponenta, učit će o političkim ideologijama

HDZ-ova Zaklada hrvatskog državnog zavjeta postoji od 1995. godine, kad ju je osnovao pokojni predsjednik države i HDZ-a Franjo Tuđman. Od tada je promijenila tri ravnatelja, a danas Zaklada funkcionira prije svega kao Politička akademija na kojoj HDZ-ovci, posebno mladi naraštaji, mogu dobiti teoretsku podlogu iz područja političkih sustava, tema vezanih za funkcioniranje EU, položaj žena i brojnih drugih, ali se i upoznavati s alatima i stjecati vještine potrebne u svakodnevnom političkom radu.

Životni vijek Zaklade mogao bi se podijeliti u tri razdoblja, a svako je vezano uz mandat jednog od trojice ravnatelja. Prvi je bio kontraverzni Tuđmanov savjetnik Ivić Pašalić, koji je vodio Zakladu od njezina osnutka do lipnja 2002. Mandat na čelu Zaklade Pašalić je završio paralelno s postupkom koji je protiv njega pokrenulo Državno odvjetništvo, i to zbog tri milijuna njemačkih maraka koje je, po Tuđmanovu nalogu, s tajnog računa u austrijskom Villachu, na kojemu se skupljao novac za obranu Hrvatske, 1998. godine prebacio na račun HDZ-ove Zaklade. Tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader optuživao je Pašalića da je potrošio kamate, a Državno odvjetništvo je tužbom tražilo da se novac prebaci u proračun, ali na kraju u tome nisu uspjeli.

S ovom aferom i Pašalićevim odlaskom završilo je jedno razdoblje u životu HDZ-ove zaklade. Ono koje je uslijedilo od 2002. do 2006. godine, kada je Zakladu vodio Nevio Šetić iz Pule, moglo bi se nazvati prijelaznim, kada se ništa osobito nije događalo.

Treće razdoblje započinje 2006. godine, kada zakladu preuzima povratnik iz Njemačke Srećko Prusina i pretvara je u pravu Političku akademiju, koja je upravo započela školovati 13. generaciju polaznika. Dosad je Političku akademiju završilo 506 HDZ-ovaca iz cijele Hrvatske, a među njima je zavidan broj dužnosnika, i to od aktualnih ministara preko onih koji su obuhvaćeni nedavnom smjenom pa do zastupnika u Europskom parlamentu.

Čim je došao na čelo Zaklade, Prusina je počeo usko surađivati s njemačkom Zakladom Konrad Adenauer vezanom za CDU, te sa austrijskom političkom akademijom ÖVP. Već prve godine vođenja Zaklade za općinske i županijske dužnosnike HDZ-a te za članove HDZ-ove mladeži organizirao je niz radionica s naglaskom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Osim političke komunikacije, organizirale su se i radionice o europskim fondovima i korištenju njihovih sredstava.

Tijekom 2007. godine nastavlja se s nizom radionica diljem Hrvatske, organiziraju se studijska putovanja u Bruxelles, Berlin, München… HDZ-ovi polaznici Političke akademije slušaju predavanja o aktualnoj političkoj situaciji na Bliskom istoku, politici Njemačke prema tome dijelu svijeta, kao i politici SAD-a. Prusina iz godine u godinu širi broj zaklada s kojima surađuje, ali i krug predavača. Na radionice za HDZ-ovce dolaze predavači iz inozemstva, ali redovito i s VERN-a, Hrvatskih studija. Tako su prvim polaznicima HDZ-ove Političke akademije, među kojima je bio i donedavni ministar poljoprivrede i bivši virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, predavači bili i profesori Berto Šalaj te Ivan Rimac s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Godine 2008., kad Hrvatska postaje punopravna članica NATO-a, Prusina na Političkoj akademiji organizira konferenciju o tome što nam donosi članstvo, a godina ponovno obiluje radionicama te studijskim putovanjima u Njemačku i Švedsku. Nastavlja se suradnja s njemačkim zakladama, širi se na švedsku političku zakladu Jarl Hjalmarson. Politička akademija pod vodstvom Prusine iz godine u godinu upisivala je sve više polaznika, a teme se prilagođavaju potrebama i aktualnoj političkoj situaciji.

Ove godine će polaznici Političke akademije u zimskom semestru slušati predavanja o političkim ideologijama, što će im predavati Davor Stier, potom će im prof. dr. Ivan Tanta predavati o odnosima s javnošću i medijima, a od dr. Nikoline Borčić slušat će o liderstvu. O medijima i politici predavati će im dr. Zdravko Kedžo, a o međunarodnoj sigurnosti i obrani dr. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade, koji je i član Uprave zaklade.

U drugom semestru polaznici Političke akademije HDZ-a slušat će o međunarodnim odnosima, što će im predavati dr. Mladen Puškarić, pa o političkim analizama, o čemu će govoriti Davor Stier, onda o hrvatskoj vanjskoj politici, što će obraditi dr. Davor Božinović, zatim o lobiranju, što će prezentirati Ivo Ivančić. U drugom semestru ovogodišnjeg programa Političke akademije još će ministar Tomislav Ćorić polaznicima održati predavanje Uvod u ekonomiju, dok će od Nataše Mance slušati o poslovnom komuniciranju i protokolu.

Sva su ta predavanja u sklopu jednogodišnjeg programa Političke akademije, koju je do sada završilo 12 generacija. Uz to postoji Politička akademija PLUS. To je trogodišnji program u koji se uključilo 15 polaznika iz prvih pet generacija. Ove godine treba ga završiti generacija koja je krenula 2016. godine.

U bitne programe Političke akademije Prusina ubraja program Mladi u politici, koji je namijenjen predsjedništvu Mladeži HDZ-a. Tu je program Žene u politici i društvu, koji traje dvije godine, a dosad su ga prošle 53 žene u tri ciklusa. Ove godine započeo je četvrti ciklus. Taj su program dosad završile četiri HDZ-ove zastupnice: Marija Jelkovec, Željka Josić, Ljubica Maksimčuk te Sanja Putica. Osim njih, program je prošla pomoćnica u Ministarstvu turizma Monika Udovičić te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Među aktualnim članovima Vlade njih je dvoje završilo Političku akademiju. Riječ je o ministrici poljoprivrede Mariji Vučković i ministru uprave Ivanu Malenici. “Osobno mogu pohvaliti program, ali i usvojeno znanje koje mladim osobama dobro dođe u pripremi za politički i društveni život. Kao profesor, uvjeren sam kako svaka edukacija može biti samo dodatni plus u životu, bez obzira na to kojim se zanimanjem bavili”, rekao je ministar Malenica o svom iskustvu s Političke akademije Zaklade državnog zavjeta.

Političku akademiju HDZ-a prošao je i nositelj liste HDZ-a na izborima za Europski parlament, sada europarlamentarac Karlo Ressler. Prije njega dodatnom obrazovanju koje nudi stranka pristupila je njegova supruga i ona ga je zapravo motivirala na dolazak. U HDZ-ovoj zakladi kažu da se upravo na Političkoj akademiji njihova veza produbila i okrunila brakom.

Govoreći o Političkoj akademiji, Prusina ističe da je danas potrebno cjeloživotno obrazovanje, a da su u zapadnim zemljama već odavno prepoznali političke zaklade kao nosioce procesa daljnje demokratizacije društva. Kaže i kako među političkim zakladama postoje obrazovni projekti, a isto je to on organizirao u sklopu Zaklade hrvatskog državnog zavoda. “Kad sam 2006. došao iz Zaklade Konrad Adenauer, želio sam i ovdje donijeti nešto novo. Najprije sam želio poraditi na političkom obrazovanju novih, mladih kadrova koji ulaze u politički život. Drugi mi je cilj bio međunarodno umrežiti Zakladu hrvatskog državnog zavjeta”, kaže Prusina i ističe da je u dobroj mjeri uspio.

Ističe da je među sedam utemeljiteljica Centra za europske studije, a to je krovna politička zaklada Europske pučke stranke koja okuplja sve političke zaklade demokršćanskih stranaka. S druge strane, navodi, članica su mreže političkih zaklada u kojoj su svi, lijevi i desni i centar. Prusina kaže da 90 posto programa u Političkoj akademiji izradi u suradnji s međunarodnim partnerima.

Kada govori o počecima, Prusina kaže da ga je vodstvo HDZ-a podržavalo kao i dio stranke, dok su drugi bili skeptični i optuživali ga da radi stranku u stranci. Danas je to drukčije i sada je već startala 13. generacija polaznika Političke akademije. Obrađuje se široki spektar tema, od međunarodnih politika, politike Rusije, politike SAD-a, međunarodne ekonomije. Prusina ističe da je program koncipiran tako da se o svim temama polaznici upoznaju s različitim stavovima i mišljenjima, a ne samo s demokršćanskim.

Posebnu pozornost posvećuje projektu Žene u politici i društvu. Na pitanja kako se radi sa ženama, je li Istanbulska konvencija bila tema koja se obrađivala te s kakvih joj se polazišta pristupalo, Prusina odgovara da se na Političkoj akademiji ne donose političke odluke i stavovi. “Mi smo samo servis i pomoćno sredstvo stranci da dodatno obrazujemo ljude. Mi ih navodimo na to da razmišljaju. Dajemo im više alternativa, a oni razmišljaju o njima i donose svoje zaključke”, kaže Prusina i dodaje kako zovu predavače različitih profila. Tako su im gosti bili Slaven Letica, Višeslav Raos, a ranije su rado surađivali i s Bertom Šalajem.

Jedan od glavnih ciljeva programa Žene u politici i društvu jest povećanje njihove zastupljenosti u političkom životu.

Jedina afera koja se veže uz Zakladu hrvatskog državnog zavjeta otkad je vodi Srećko Prusina datira iz 2016. godine, kad je Tomislav Karamarko bi predsjednik HDZ-a. Tada je za potrebe predizborne kampanje institut IFO izradio gospodarski program koji je plaćen s računa Zaklade, a na temelju donacije koju je uplatila Zaklada “Nova pokoljenja”, povezana s tvrtkama “Migrit energija”, “Migrit solarna energija”, “Titan građenje” i “Titan nekretnine” iza kojih, kako se pisalo, stoji ruski kapital i poduzetnica Oksana Dvinski, bliska prijateljica bračnog para Karamarko.

Zaklada je reagirala na te medijske napise priopćenjem u kojem se tvrdilo da je ukupno financijsko poslovanje Zaklade bilo zakonito te u cjelini poštovalo sve propise koji reguliraju rad zaklada.

Prusinu smo pitali kako se financira Zaklada hrvatskog državnog zavjeta. “Hrvatska je boljka nedostatak zakonske regulative, na što ukazujem otkad sam došao na čelo Zaklade. Čak sam s Martinom Dalić pripremio Zakon o financiranju političkih zaklada koji je bio usvojen na Predsjedništvu. I druge stranke su bile sklone podržati takav zakon, tim prije što su i HSS i HSLS osnovali zaklade, premda su one ostale mrtvo slovo na papiru”, rekao je Prusina te dodao kako ne zna gdje dolazi do problema i zašto se taj zakon ne donese.

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta se, kaže, financira sredstvima iz HDZ-a, što pokriva samo hladni pogon. “Za sve ostalo se snalazim, i to tako što na temelju projekata apliciram za sredstva vani. Mi se možemo financirati iz donacija, no to su nesigurni prihodi”, rekao je ravnatelj HDZ-ove zaklade.

Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija