“Ako se ovakvo prepucavanje između Pantovčaka i Banskih dvora nastavi, onda će i Plenković morati donijeti neke teške odluke, naći drugog kandidata ili sasvim bezvoljno podržavati Kolindu Grabar-Kitarović. Očito je predsjedničina procjena bila da će tako otvoriti prostor za stjecanje šire podrške, ne samo od HDZ-a nego i drugih, kako bi lakše dobila drugi mandat”, kaže za Globus ugledni veteran HDZ-a blizak vrhu stranke. Po njegovu mišljenju, nizom oštrim kritika upućenih Vladi Kolinda Grabar-Kitarović ugrozila je svoju poziciju.
Njegov kolega iz Predsjedništva stranke, naprotiv, smatra da je predsjednica svojim upozorenjima o demografskoj katastrofi i inicijativom da se iseljavanje mladih iz Hrvatskih što prije zaustavi povukla dobar potez: “Vjerojatno je procijenila da bi joj u budućnosti i te kako zamjerili da je šutjela, kalkulirala i čekala svesrdnu podršku za drugi mandat. Ovako, riskirala je, ali joj je savjest čista.”
I drugi Globusovi sugovornici, odreda istaknuti ljudi iz vrha HDZ-a, ocjenjuju da ova svađa između Banskih dvora i Pantovčaka ne vodi nikamo, a njezinu stišavanju, smatraju, nimalo ne pridonosi ni rasprava o tome bi li trebalo pokrenuti ustavne promjene te predsjedniku Republike smanjiti ovlasti i svesti ga na protokolarnu figuru koja bi se umjesto na neposrednim izborima birala u Hrvatskom saboru.
Dok u vrhu HDZ-a inicijative za promjenu Ustava smatraju nepotrebnima, jedan od najuglednijih stručnjaka za ustavno pravo, koautor prvoga hrvatskog Ustava i bivši predsjednik Ustavnog suda prof. dr. sc. Smiljko Sokol uvjeren je da je za to sazrelo vrijeme. U velikome intervjuu Globusu potanko obrazlaže zašto bi trebalo današnji “četvrtpredsjednički” ustavni model zamijeniti čistim parlamentarnim, u kojem bi se predsjednik Republike birao u Hrvatskom saboru dvotrećinskom većinom.
“Kad bi se provele te ustavne promjene”, kaže prof. Sokol, “Hrvatska bi dobila sustav u kojemu predsjednik odnosno predsjednica predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu te ima niz protokolarnih prava i dužnosti. A cjelina izvršne vlasti pripala bi Vladi, kao što je to slučaj, primjerice, u SR Njemačkoj.”
Sadašnji, neposredni izbori za predsjednika Republike, smatra prof. Sokol, izvor su poticanja konfliktnih odnosa između šefa države i premijera. “Kritikama Vlade, naime, predsjednik/predsjednica između prvog i drugog mandata radi izbornu promidžbu, što je praksa u Hrvatskoj već od ustavnih promjena 2000. godine.”
U intervjuu profesor Smiljko Sokol govori, između ostaloga, o širokim i neodređenim ovlastima predsjednika Republike kao izvoru političke napetosti; o zahtjevu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da sudjeluje na sjednicama Europskog vijeća; o referendumskoj inicijativi Narod odlučuje koja predlaže da se zastupnicima nacionalnih manjina oduzme odlučivanje o povjerenju Vladi...
Cijeli članak i intervju možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
