Kada sljedeće srijede predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović u Sočiju dočekaju ruski predsjednik Vladimir Putin i šef diplomacije Sergej Lavrov, bit će to prilika da se zaista okrene nova stranica u odnosima dviju zemalja. Ti odnosi posljednjih petnaestak godina nisu bili sjajni, bilo je uspona, ali više padova, što je rezultiralo time da Putin nikada nije došao u službeni državnički posjet Hrvatskoj, a posljednja je, od hrvatskih šefova Vlade i države, kod njega u Moskvi bila bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
O mnogim će temama razgovarati Putin i Kolinda Grabar-Kitarović, pa se neće moći zaobići ni ona trenutačno najosjetljivija, sudbina Agrokora i duga prema Sberbanku. Razgovarat će se i o regiji i ruskom utjecaju na uvijek trusno područje europskog jugoistoka, prije svega na neposredno hrvatsko susjedstvo, Republiku Srpsku, te o projektu modernizacije rafinerije u Bosanskom Brodu, koji se već počeo realizirati, kako neki kažu, “ruskim plinom za rusku rafineriju”.
A kako je to uvijek kod takvih susreta, samo će dio od onoga o čemu će razgovarati Putin i Kolinda Grabar-Kitarović doći do javnosti. Kako se predviđa skori odlazak Kolinde Grabar-Kitarović u Sjedinjene Države, nije isključeno da će neke poruke ruskog predsjednika, upravo one o kojima javnost neće saznati, stići do najviših američkih dužnosnika.
Zgrada ruskog veleposlanstva
Dok predsjedničin tim na Pantovčaku danima priprema ovo putovanje koje je i jedno od najvažnijih u dosadašnjem mandatu Kolinde Grabar-Kitarović, kao hladan tuš u Moskvi je dočekana vijest da Hrvatska u ovom trenutku nema sredstava realizirati dogovor i osigurati novi prostor za rusko veleposlanstvo u Zagrebu. Iz ruskih diplomatskih izvora Globus doznaje da su takve informacije prije izvjesnog vremena došle do Moskve, što je zakočilo dugogodišnje pregovore o zagrebačkoj zgradi za rusko veleposlanstvo, iako su Rusi smatrali da je napokon sve dogovoreno. Kad je Davor Ivo Stier bio u Moskvi, ponovio je stav Zagreba da se želi realizirati bilateralni ugovor po kojem bi hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi ostalo na mjestu gdje je sada, dok bi Rusi u Zagrebu dobili novu zgradu, jer je sadašnja u lošem stanju, a denacionalizacijom treba biti i vraćena starim vlasnicima.
Ipak, neposredno prije odlaska predsjednice u Moskvu iskrsnuli su novi problemi, navodno zbog nedostatka novca s hrvatske strane, iako su u Moskvi očekivali da će baš u ovo vrijeme ta tema biti skinuta s dnevnog reda. Kad smo razgovarali s ruskim diplomatima, njihovo je viđenje bilo da se s hrvatske strane odugovlači s rješenjem, ali ne iz Ureda predsjednice, već su diskretno upirali prstom u Banske dvore. Točnije, u premijera, na kojeg zbog njegovih jasnih stavova o Ukrajini Moskva ionako ne gleda s mnogo simpatija. To bi se moglo još dodatno zakomplicirati ako se zaista realizira put o kojem se sada govori – da bi Andrej Plenković nakon posjeta Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji trebao otići opet u Ukrajinu.
Energetsko pitanje
Tako je priča o ruskom veleposlanstvu u Zagrebu uoči predsjedničina puta u Soči, Moskvu i Sankt Peterburg dobila i političku konotaciju, iako se rješavanje sudbine zgrada veleposlanstava dviju zemalja vuče gotovo desetak godina. Postignut je bilateralni dogovor da će Hrvatska zadržati korištenje zgrade u Moskvi, a Rusima omogućiti da se presele u novu zgradu u Zagrebu, jer je to ocijenjeno kao najbolje rješenje za obje strane. Hrvatska je dobro odvagnula taj sporazum, svoje su mišljenje dali i DORH i Ministarstvo državne imovine i zaključeno je da se financijski više isplati takav aranžman nego da se hrvatski diplomati u Rusiji moraju iseliti iz sadašnje zgrade i potražiti novu, s time da onda ni hrvatska strana ne bi imala obvezu prema Rusima u Zagrebu.
Međutim, realizacija dogovora nije bila nimalo laka, dolazilo je do mnogih prepreka, Rusi dugo nisu bili zadovoljni onime što im je nudila hrvatska strana, dok napokon nisu pronašli zgradu u koju se žele preseliti. A onda su stigle informacije da “Hrvati nemaju novca” i ponovo je sve na mrtvoj točki. Iz diplomatskih izvora bliskih Rusima može se čuti da takav razvoj događaja uoči odlaska Kolinde Grabar-Kitarović u Rusiju i “nije slučajan”.
Ali, pitanje zgrade veleposlanstva sigurno nije ono najbitnije što se sada postavlja pred Zagreb i Moskvu, jer će se neko rješenje u tom smislu morati naći, bez obzira na skupoću i posebne zahtjeve koje imaju Rusi. Još dok je Stier bio u Moskvi, činilo se da je dogovor gotovo postignut, iako je i tada loptica bila na strani Moskve, ali je sada, navodno, razočaranje Moskve veliko jer su mislili da će Hrvatska poštovati dogovoreno.
Daleko je međutim osjetljivije pitanje što će se u Sočiju i Moskvi razgovarati i dogovarati o energetskim pitanjima, što je za Hrvatsku strateški važno. Treba znati da je neposredno nakon što je HNS ušao u Vladu sklopljen desetogodišnji ugovor ruskog Gazproma i hrvatskog Prvog plinarskog društva (PPD) o isporuci plina. Ugovor je stupio na snagu, a nije neka tajna tko je sve imao (i ima?) izravni ili neizravni utjecaj na PPD kada je riječ o hrvatskoj strani. Naime, hrvatski su mediji u tom smislu naveliko pisali o Ivanu Vrdoljaku, pa tako i o HNS-u. S druge strane, ne treba zaboraviti poruke koje je poslao američki predsjednik Donald Trump u Varšavi na skupu na kojem je bila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, gdje je nudio američke usluge u energetici i forsirao izgradnju LNG terminala na Krku. Najkraće rečeno, interesi velikih sila, kada je riječ o energetici, preklapaju se na jugoistoku Europe više nego ikada i tu Hrvatska mora biti vrlo oprezna. Do sada su se mogli čuti i stavovi da se u hrvatskom državnom vrhu ne vodi jedinstvena politika u vezi s tom osjetljivom temom i da postoje mimoilaženja između predsjednice i premijera.
Povjerenje na kušnji
Mnogi koji poznaju predsjednicu i premijera i način kako se odnose jedno prema drugome uvjeravaju nas da je veći problem osobni odnos Plenkovića i Kolinde Grabar-Kitarović, a onda se sve reflektira i na sadržaj. “Tako dolazi do šumova u komunikaciji o kojima se često govori u posljednje vrijeme, a bilo bi bolje da predsjednica i premijer sjednu i o strateškim se stvarima, poput energetske budućnosti Hrvatske, dogovore i rješavaju ih. To je sigurno jedan od hrvatskih prioriteta, u čemu se međutim preklapaju i mnogi interesi”, kaže jedan dobar poznavatelj prilika u hrvatskom državnom vrhu. Po njemu, najgore što se Hrvatskoj može dogoditi jest da izgubi povjerenje i jedne i druge strane, Amerikanaca i Rusa, jer svako lutanje na energetskom planu itekako se zapaža i u Moskvi i u Washingtonu. “Razgovori o energetici sigurno će biti vrlo važni za susreta šefova država u Sočiju. A dobrim će dijelom odrediti i daljnje odnose Hrvatske i Rusije, ali i Hrvatske i drugih moćnih partnera među kojima je Amerika na prvom mjestu”, kaže naš sugovornik.
Povijest odnosa s Rusima
Da treba generalno unaprijediti odnose s Rusijom, uopće nije sporno. Oni su godinama zapostavljeni, a Hrvatska je bila znatno više koncentrirana na odnos prema EU i SAD-u. U vrijeme dok je Kolinda Grabar-Kitarović bila hrvatska ministrica vanjskih poslova, postojao je dobar komunikacijski kanal između Zagreba i Moskve, iako tadašnji premijer Ivo Sanader također nije posvećivao dovoljno pažnje Rusima. Kasnije je Jadranka Kosor to željela popraviti pa se u tri navrata u kratko vrijeme susrela s Putinom, ali nekih posebnih pomaka ni tada nije bilo. Onda su se u Münchenu na marginama sigurnosne konferencije susreli Kolinda Grabar-Kitarović i moćni ruski šef diplomacije Lavrov i taj je susret diplomatski prokomentiran kao “izuzetno srdačan i konstruktivan”. To je i otvorilo priliku da Stier ode u Moskvu i tamo dogovori predsjednički susret koji slijedi u Sočiju.
Sam Stier u Moskvi je svojim domaćinima obrazlagao stavove Hrvatske, koja je članica EU i NATO-a, što za Ruse uopće nije sporno, time da je dobro prihvaćena želja da se ide prema boljoj komunikaciji koju imaju i druge europske države s Moskvom. Važno je to i za hrvatsko gospodarstvo koje je osjetilo udarce zbog sankcija Rusiji zbog Ukrajine, a za vrijeme sastanka Stiera i Lavrova dotaknuto je i pitanje Agrokora iako se o tome nije detaljnije razgovaralo. Tada je hrvatski ministar dogovorio da u Rusiju dođe Martina Dalić i Lavrov je prihvatio da joj se omogući sastanak sa svima koje je potpredsjednica Vlade bila predložila, što je i ostvareno. Onda je stigao i poziv Miri Kovaču da posjeti Rusiju, a sada slijedi veliko finale, odlazak Kolinde Grabar-Kitarović u omiljeno ljetovalište ruskog predsjednika, gdje prima samo posebne goste.
Za Kolindu Grabar-Kitarović, koja polako ulazi u prvu fazu predizborne kampanje kada se ispipava puls građana i dobro dođe svaki pozitivni poen, ovo je svakako veliki međunarodni uspjeh, jer je među rijetkim državnicima koji su uspjeli u ovoj kalendarskoj godini susresti se s dvojicom najmoćnijih ljudi na svijetu, Trumpom i Putinom.