MINISTAR PROMETA I INFRASTRUKTURE

OLEG BUTKOVIĆ U VELIKOM INTERVJUU ZA GLOBUS 'Sagradili smo dobre autoceste, sad je na redu željeznica...'

    AUTOR:
    • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

  • OBJAVLJENO:
  • 04.10.2018. u 18:34

Zagreb, 260918.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkovic, fotografiran u zgradi ministarstva.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

 

Nakon što su kraju privedeni ili se privode projekti vezani uz cestogradnju i izgradnju autocesta, prema riječima Olega Butkovića sada su prioritet investicije u željezničku infrastrukturu. Tu su, kako nam u razgovoru kaže, vrlo važni i značajni projekti u lučku infrastrukturu te u gradnju obilaznica i dovršetak Pelješkog mosta gdje će veliku ulogu imati novac iz EU fondova.

Ministar Butković najavio je i niz investicija koje bi trebale povećati promet u velikim hrvatskim lukama, a rekao je kako postoji veliki interes kineskih ulagača za investicije, ali i poslovanje s hrvatskim lukama. Pogotovo je, kaže, taj interes pojačan nakon odabira izvođača za Pelješki most.

S ministrom mora, prometa i infrastrukture razgovarali smo i o poslovanju nekih tvrtki koje su pod ingerencijom ovog ministarstva. Pogotovo je zanimljivo odgovore dao za Croatia Airlines, Hrvatske željeznice, Jadroliniju i Hrvatske autoceste.

U kojoj su fazi radovi na Pelješkom mostu? Što se trenutačno radi i kojom dinamikom će ići posao?

- S prvim radovima na Pelješkom mostu, prvoj od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, započelo se nakon 30. srpnja, odmah nakon uvođenja izvođača radova u posao. Tada je izvođač preuzeo svu potrebnu projektnu dokumentaciju, zapisnik o iskolčenju zemljišta i počeo je teći ugovorni rok, otvoren je dnevnik radova i počele su pripremne radnje. One u prvoj stavci obuhvaćaju pripremu gradilišnog prostora i istražne radove, s kojima se započelo sredinom kolovoza, a gotovi bi trebali biti do kraja ovog mjeseca. Usporedno kreće izrada i izvedbenih projekata te pripreme za proizvodnju čeličnih pilota u dvije kineske tvornice. U prosincu bi se trebalo krenuti s pobijanjem prvih pilota nakon proizvodnje, i to bi trebalo trajati do kraja ožujka, a nakon čega će započeti i izrada stupova na pilotima.

Zagreb, 260918.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkovic, fotografiran u zgradi ministarstva.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

Dakle, proći će još neko vrijeme dok radovi na gradilištu ne budu u potpunosti vidljivi, ali i dok konačno ne vidimo obrise mosta koji će biti jedan od pet najvećih u Europi i koji će ostati vidljivi spomenik naših prvih pet godina članstva u EU, koja je u konačnici dala i svoj doprinos u spajanju teritorija naše zemlje, ali i teritorija EU.

Možete li ponoviti koliko je vrijedan taj projekt i koji je rok dovršetka?

- Hrvatske ceste su u siječnju ove godine donijele Odluku o odabiru izvođača radova, a 23. travnja potpisale ugovor s izvođačima radova i nadzora za izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama. Pelješki most i pristupne ceste trebali bi sagraditi za tri godine i za 2,08 milijardi kuna bez PDV-a.

Što je s ostalim fazama projekta?

- Paralelno s radovima na Pelješkom mostu Hrvatske ceste provode natječaje i za ostale faze projekta. Tako su pristigle ponude za izgradnju druge faze projekta, odnosno pristupnih cesta mostu od Duboke do Šparagovića/Zaradeže duljine 12,04 kilometra. Hrvatske ceste sada moraju donijeti odluku o odabiru, a to bi moglo biti do kraja ovog mjeseca. Treću fazu projekta činit će cesta od čvora Šparagovići/Zaradeže do čvora Prapratno u duljini od 10,2 kilometra, a četvrtu obilaznica Stona s dva tunela, jednim vijaduktom i mostom. Natječaj za treću i četvrtu fazu također će biti objavljen ovu godinu. Prema tome, projekt ide svojim planiranom dinamikom.

Radi li se na projektu Jadransko-jonske autoceste? Nedavno ste govorili i o produžetku autoceste do Dubrovnika.

- Mi smo veći dio tog koridora izgradili. Osnova za dovršetak tog koridora je dionica Križišće-Žuta Lokva koja je jako skupa i Ploče-Dubrovnik. Obilaznica Novog Vinodolskog, kao prva faza i dio ove autoceste će se brzo početi raditi, dok je dionica Ploče-Dubrovnik u fazi izrade dokumentacije i nju pripremamo za sljedeće financijsko razdoblje. Još uvijek je otvoreno pitanje trase kojom bi išla autocesta, a to treba usuglasiti i s Dubrovačko-neretvanskom županijom, s Europskom komisijom, susjednim zemljama kako bi se došlo do najbolje varijante.

U kojoj je fazi projekt nizinske pruge?

- Više sam puta rekao kako su nakon vala investicija u cestovnom sektoru na redu velike investicije u željeznicu, a tome u prilog govori i procjena vrijednosti ulaganja HŽ Infrastrukture od 3,1 do 3,4 milijarde eura do 2030. godine. Nizinska pruga svakako je najvažniji projekt. Ona nam je prioritet i ključni projekt za željeznički promet koji će omogućiti uvjete za povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti. Dionica Hrvatski Leskovac-Karlovac jest projekt koji je u ozbiljnoj fazi, tako da ćemo tijekom 2019. raspisati natječaje za gradnju tog dijela pruge prema Rijeci, a usporedno s tim u izgradnji je dionica Dugo Selo–Križevci i u proceduri za javnu objavu je dionica od Križevaca prema mađarskoj granici. I za taj dio smo osigurali EU sredstva i mi bismo početkom 2021. trebali spojiti Zagreb s mađarskom granicom. Cilj nam je da do 2030. godine nizinska pruga bude dovršena jer je to i rok do kojeg treba dovršiti osnovnu TEN-T mrežu na razini EU. Financiranje nizinske pruge tako bi ušlo u iduće proračunsko razdoblje za 2021.-2027., kao i dionice Dugo Selo-Novska i Okučani-Vinkovci, dakle dio prema Istoku.

Što se događa s radovima na izgradnji pruge Dugo Selo-Križevci?

- U travnju ove godine konzorcij koji izvodi radove okončao je ugovor s podizvođačem radova, Hidroelektrom niskogradnjom, a sve njihove preostale radove o kojima je ovisio nastavak radova preuzela je tvrtka Integral Inženjering a.d. Oni sada postupno povećavaju broj resursa na gradilištu i dinamiku radova, a sve kako bi se umanjilo kašnjenje i projekt uspješno završio.

Kada očekujete početak i dovršetak modernizacije pruge od Vinkovaca do Vukovara?

- Početak aktivnosti na ovoj dionici željezničke pruge od Vinkovaca do Vukovara, dugoj gotovo 19 kilometara, očekujemo krajem ove godine, a puštanje u promet modernizirane dionice krajem 2020. Ovo je još jedan projekt za koji su osigurana europska sredstva, i to čak 85 posto, a projekt je ukupno vrijedan 677 milijuna kuna. Ta nam je pruga važna za teretni promet jer povezuje nekadašnji X. paneuropski koridor i riječni plovni put na Dunavu, ali je i iznimno važna za gospodarski razvoj lokalne zajednice, povećanje prijevoza i roba u Luci Vukovar, za bolju prometnu povezanost Vukovara i Vinkovaca s ostatkom Hrvatske.

Kakve rezultate imaju Hrvatske željeznice i što treba napraviti kako bi efikasnije poslovale?

- HŽ Infrastruktura je u 2017. ostvarila neto dobit u iznosu od 1,8 milijuna kuna, s čime možemo biti zadovoljni. Ima još prostora za poboljšanja, primjerice, treba poboljšati kvalitetu željezničke mreže, i o tome ovise rezultati poslovanja, a to je kompleksan i dugotrajan proces. Neophodne su daljnje strukturne promjene, i to je ono što nas očekuje. U tom su dijelu pokrenute razne aktivnosti, od Projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora u Europi koji provodi Svjetska banka do Plana restrukturiranja, a u tijeku je i priprema pisma sektorske politike za sveobuhvatnu reformu željezničkog sektora nakon čega bi se pokrenule aktivnosti restrukturiranja.

Zagreb, 260918.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkovic, fotografiran u zgradi ministarstva.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

Što se tiče infrastrukture, krenuo je veliki investicijski ciklus. Nakon izgradnje autocesta Hrvatska se u prometnom smislu prebacuje na gradnju željeznica, željezničkih koridora… Dobro da je HŽ Infrastruktura prepoznala i koristi mogućnosti iz EU fondova i oni su trenutačno jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava u Hrvatskoj. Tu su se stvari, ipak, pomaknule i svima nam je u cilju da imamo što operativniji i efikasniji željeznički sustav, i na tome radimo.

Investitori u nautičkom turizmu zamjeraju da su im lučke uprave nelojalna konkurencija. Ne plaćaju PDV, ne plaćaju koncesiju, ne moraju ići na natječaj, a investiraju u gradnju vezova. Je li to baš tako?

- Lučke uprave su neprofitne pravne osnove i osnivaju se radi upravljanja, gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet. Dakle, one su javni servis jer grade operativne obale za potrebe javnog obalnog pomorskog linijskog prometa, grade komunalne vezove prvenstveno namijenjene lokalnom stanovništvu, grade infrastrukturu za potrebe ribarskih plovila i ribarska iskrcajna mjesta…

Istina je da lučke uprave koje upravljaju lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja mogu graditi i nautički dio luke, no moram reći kako se, prije svega, radi o tranzitnom vezu. U mnogim mjestima, pogotovo na otocima, bitno je osigurati mjesto za vez turistima, pogotovo kada nema luke nautičkog turizma u neposrednoj blizini. Što se tiče neplaćanja PDV-a, Zakon propisuje da su svi prihodi lučke uprave namjenski prihodi i lučka uprava ih je dužna uložiti u gradnju i održavanje lučke nadgradnje i podgradnje, opremanje luke opremom za zaštitu mora od onečišćenja, održavanje dubine u luci i na sidrištu luke, troškove poslovanja lučke uprave… Nije nebitna i činjenica da lučke uprave na sve naručene radove plaćaju PDV, a kako nisu u sustavu PDV-a, nemaju pravo na povrat. Sve će to biti puno jasnije nakon donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u završnoj fazi izrade.

Koliko je i gdje investirano u luke županijskog i lokalnog značaja?

- Više sam puta rekao da se vjerojatno od vremena Marije Terezije nije ulagalo u luke koliko ulažemo danas. Mi smo za projekte izgradnje, sanacije i rekonstrukcije objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, za modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture, samo ove godine, osigurali 65 milijuna kuna. Godinu prije je to bilo 53 milijuna kuna, 2016. 44 milijuna kuna, dakle svake godine se sve više sredstava izdvaja za naše luke.

Ovu godinu ta su sredstva dobila 26 projekata u 13 lučkih uprava, a osim toga, na raspolaganju nam je čak 80 milijuna eura iz fondova EU. Na to sam posebno ponosan, jer je ovo prvi put da se sredstva EU ulažu u luke od lokalnog i županijskog značaja kako bi se poboljšala povezanost. Trenutačno je identificirano 28 projekata u 14 lučkih uprava duž hrvatske obale i u svih sedam obalno-otočnih županija, od Pule do Dubrovnika. Svi oni moći će zatražiti bespovratna sredstva EU za ulaganja koja će dovesti do razvoja otoka, ali i poboljšanja komunikacije između otoka međusobno i otoka s kopnom, povećanja sigurnosti plovidbe i zaštite lučkog akvatorija. Mi smo do danas potpisali ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava vrijedne gotovo 105 milijuna kuna, a od toga je gotovo 100 milijuna kuna bespovratno. Sredstva su dobili projekti u lukama Tkon, Crikvenica i Cres, a do kraja godine čeka nas još potpisivanja. Usporedno s ovim, manjima, ali za otoke i priobalna mjesta iznimno važnim projektima, državne lučke uprave provode projekte u velikim državnim lukama.

Može li Luka Rijeka konkurirati lukama u okruženju?

- Izgradnjom deep sea kontejnerskog terminala luka Rijeka postat će konkurentnija u odnosu na luke u okruženju jer će to biti jedini deep sea terminal u sjevernom Jadranu, a koji će u kratkom roku biti završen, opremljen i moći će servisirati kontejnerske brodove zadnje generacije. To je i jedini deep sea terminal koji u svom zaleđu ima područje od 1,5 milijuna metara četvornih za intermodalne aktivnost, a 550 tisuća kvadrata u prostornom planu namijenjeno je za kontejnerski terminal. Govorim, naravno, o budućem Intermodalnom logističkom centru u Matuljima koji je oko 18 kilometara udaljen od novog kontejnerskog terminala. Tu su i aktivnosti na šest projekata koji trenutačno u Rijeci zajedno provode Lučka uprava i HŽ Infrastruktura i koji bi, kroz tri godine, trebali generirati ulaganja veća od 1,6 milijardi kuna u lučko područje. Ovi projekti povećat će kapacitete i učinkovitost luke u prekrcaju tereta, povećat će udio željezničkog prijevoza i zato su od presudne važnosti i željeznički projekti koji se danas rade od Rijeke do granice s Mađarskom. Tu prvenstveno mislim na dionice nizinske pruge, ali i pruge prema Istoku. Međutim, za Rijeku je nezaobilazan i spoj luke cestom D 403 za koju će uskoro biti raspisan natječaj.

Zašto Luka Rijeka zaostaje za Lukom Kopar?

- Da se ne vraćamo u povijest i okolnosti kroz koje je prošla Luka Rijeka, a Kopar nije, možemo reći da Luka Rijeka nije na razini kojoj bi trebala biti. Ipak, posljednji podaci govore o rastu tereta i na kontejnerskom terminalu Brajdica i povećanju u samoj luci. Sve ukazuje na oporavak. To je, istina, još daleko od povijesnih pokazatelja, ali je putanja uzlazna. Znači da investicije daju rezultate. Definitivno je budućnost Luke Rijeka u izmještanju na Krk. To uostalom stoji i u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske. Skučeni su kapaciteti, tako da u dogledno vrijeme treba krenuti u preseljenje.

Je li dobar smjer kojim ide zadarska luka?

- Uložena su značajna sredstva u infrastrukturu za koja vjerujemo da će dovesti do povećanja prometa i konkurentnosti luke. Svakako očekujemo povećanje broja putnika s brodova na kružnim putovanjima i nadamo se da će Luka Zadar postati novi home port. To je potentna luka. Izgradili smo putnički terminal, potpisan je ugovor o koncesiji i očekujemo da će se on poštovati. To znači da će se sve brojke koje su napisane ispoštovati. Na taj projekt se veže Zračna luka Zadar, i to je, u svakom slučaju, perspektivna priča. Sjetimo se gdje se bilo prije 20 godina. Bez ulaganja u infrastrukturu nema preduvjeta ni za širenje.

Pojačan je interes kineskih ulagača u taj dio.

- Kineski ulagači dosta se interesiraju za sve naše luke, i to ne samo za luke nego za cargo. Interesi kineskih investitora pogotovo su pojačani nakon odluke o izvođaču radova za Pelješki most. Nama je važno da što više roba i tereta prođe kroz naše luke.

Što donosi novi Pomorski zakonik?

- Pomorski zakonik drugi je iz paketa reformskih zakona u području pomorstva, koji je trenutno u fazi prvog čitanja u Hrvatskom saboru. Njime ćemo ojačati konkurentnost našeg brodarstva, osnažiti položaj hrvatskog pomorca na domaćem i stranom tržištu, otvoriti put k potpunoj digitalizaciji u hrvatskom pomorskom sektoru i učiniti hrvatsku zastavu atraktivnom za upis stranim plovnim objektima, naročito velikim jahtama.

U kakvu su stanju hrvatske brodarske kompanije?

- Hrvatski brodari su u ovoj godini najveću krizu doživjeli na tržištu tankera, gdje su uz niske cijene vozarina, svjedočili i povijesnom minimumu cijena brodova. Oporavak se očekuje tijekom sljedeće godine i 2020. Kod brodova za rasuti teret stvaraju se prihodi s obzirom na niske oscilacije, a prognoze vozarina su u ovom trenutku optimistične. I na tržištu putničkih brodova i jahti stanje je stabilno i lagano raste.

Jesmo li mi pomorska zemlja?

- Najkraće rečeno, jesmo. Rekao bih, zapravo, da je Hrvatska u odnosu na veličinu i broj stanovnika pomorska velesila. Imamo oko 22 tisuće pomoraca, što u odnosu na ukupan broj stanovnika nije nikako zanemariv broj. Od ukupnog broja pomoraca, njih čak više od 15 tisuća plovi u međunarodnoj plovidbi na hrvatskim i stranim brodovima. Statističko izvješće o pomorcima koje svake godine izrađuje Europska agencija za pomorsku sigurnost pokazuje da zauzimamo četvrto mjesto u EU i po udjelu časničkog kadra, odmah iza Velike Britanije, Poljske i Francuske. Naši pomorci su poznati i priznati u svijetu kao izraziti stručnjaci pa predstavljaju jedan od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda. Želimo to zadržati i u budućnosti. Prošli tjedan stigla nam je vijest i da je naša državna tajnica Maja Markovčić Kostelac izabrana za izvršnu direktoricu Europske agencije za sigurnost mora. I to je, također, potvrda da je Hrvatska pomorska zemlja koja svojim stručnjacima u području pomorstva može parirati i puno većim tradicionalno pomorskim zemljama.

Kako posluje Jadrolinija s obzirom na nove okolnosti i kako posluju ostali linijski brodari?

- Često sam isticao i ponovit ću i sada, Jadrolinija predstavlja nacionalni ponos i o njezinoj opstojnosti i snazi, kao i o jačanju te tvrtke u budućnosti, ovisi i kvaliteta života na otocima. Jadrolinija je prošle godine imala 12 milijuna prevezenih putnika i tri milijuna vozila. Te je brojke svrstavaju među pet najvećih svjetskih linijskih putničkih brodara po broju prevezenih putnika i među deset najvećih brodara po prijevozu vozila. Najznačajniji izazov u prošloj godini za nju su bili koncesijski natječaji u domaćem linijskom pomorskom prometu, koje je provodila Agencija za obalni linijski pomorski promet, i to na liberaliziranom tržištu. Dobro je da je Jadrolinija zadržala vodeću poziciju na Jadranu i osvojila sve linije za koje se natjecala jer njezina primarna zadaća ostaje javni obalni putnički prijevoz. Osim demografske uloge razvoja života na otocima, Jadrolinija je ključna i za razvoj gospodarstva na otocima, ona sudjeluje i u realizaciji hrvatske turističke ponude.

Osim Jadrolinije, državne linije održava još 13 brodara, a neki su i obnovili svoju flotu nabavkom ukupno četiri nova broda. I to je bila jedna od poticajnih mjera obnove flote na Jadranu, a koju smo stimulirali kroz natječaje za dodjelu koncesiju za održavanje pojedinih linija.

Kada bi mogli Jadrolinijini brodovi prijeći na plin? To će zahtijevati regulativa.

- Da, to je budućnost i propisano je. Doduše, Jadrolinija još nije krenula u taj projekt. Održali smo niz sastanaka vezanih uz europske fondove kako bi se pripremila kompletna dokumentacija da se takvi brodovi financiraju sredstvima EU.

Mogu li to raditi domaća brodogradilišta?

- Ako se specijaliziraju, nema razloga da ne dobiju te poslove. To su velike investicije. Bit će i novogradnji i preinaka kod postojećih brodova.

Možete li nešto reći o poslovanju HAC-a?

- HAC je u sklopu financijskog restrukturiranja postigao dugoročnu financijsku održivost. Proces modernizacije i restrukturiranja se nastavlja u dijelu operativnog restrukturiranja, uz proces odabira novog sustava naplate cestarine. Istovremeno, u čitavom cestovnom sektoru u tijeku je snažan investicijski ciklus. U kontekstu HAC-a najveći naglasak je na dovršetku izgradnje koridora Vc odnosno autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj. Projektna dokumentacija za autocestu A7, Križišće-Žuta Lokva, ali i radovi investicijskog održavanja poput mosta Sava na A3…

Samo u osam mjeseci ove godine na dionicama Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb naplaćena je cestarina u iznosu nešto većem od dvije milijarde kuna, i to je povećanje za 6,3 posto. Dobrim rezultatima značajno je pridonijelo povećanje prometa od 4,6 posto, a procjena je da će prihodi od cestarine do kraja godine iznositi oko 2,8 milijardi kuna, što je povećanje oko šest posto u odnosu na prošlu godinu. Udio prihoda od cestarine u ukupnim prihodima HAC-a i ARZ-a su oko 94 posto.

Postoji li mogućnost uvođenja vinjeta?

- Prema budućoj direktivi Europske komisije, sve članice EU od 2026. usvojiti sustav naplate po prijeđenom kilometru. Prema tome, i zemlje članice koje se sada koriste sistemom vremenskih vinjeta morat će ga zamijeniti sustavom naplate po prijeđenoj udaljenosti, a kojim se danas koristi Hrvatska. To ne znači da Hrvatska neće primijeniti neki od tipova elektroničke vinjete.

Kako posluje Croatia Airlines nakon evidentnih problema?

- Vlada je prepoznala sistemski značaj Croatia Airlinesa u širem gospodarskom pogledu. Croatia Airlines ima ključnu ulogu u povezivanju Hrvatske sa svijetom, značajan je generator gospodarskog razvoja, posebno turističkog sektora. Croatia izvršava i svoju, možda i najvažniju zadaću, a to je osiguranje cjelogodišnje prometne povezanosti hrvatskih regija. Ipak, poslovanje im je već neko vrijeme obilježeno brojnim izazovima s kojima se to društvo do sada uspješno nosilo. Pretpostaviti je da će, zbog specifičnosti poslovnih aktivnosti i kontinuiranim razvojem ponude i konkurencije na tržištu, izazovi biti sve brojniji i ozbiljniji. Nedavno su prošli kroz opsežno restrukturiranje kroz koje su morali reducirati operativne kapacitete. Prolazili su i kroz globalnu krizu cijene nafte koja se odrazila i na cijenu zrakoplovnog goriva, operiraju na slobodnom, potpuno otvorenom i nerestriktivnom tržištu čija je glavna karakteristika iznimno naglašena sezonalnost.

Kroz Nacionalni program reformi identificirana je mjera pronalaska strateškog partnera za Croatia Airlines. Ključno je u tom postupku osigurati strateško partnerstvo koje će omogućiti širenje prometne mreže te povećanje tržišnog udjela Croatia Airlinesa, eventualnu dokapitalizaciju u svrhu potpore provedbi programa restrukturiranja i budućeg razvoja.

Dakle, traži se strateški partner Croatia Airlinesa?

- U ovoj fazi nije zahvalno govoriti o načinu transakcije ili raspolaganja dionicama Croatia Airlinesa. Budućnost Croatia Airlinesa jest kvalitetan strateški partner. Za sve to je potrebno proći određenu proceduru. Ovo ljeto je kompanija imala problema koji su na kraju ipak premošteni.

Postoji li interes i radi li se o ozbiljnim kompanijama?

- Postoji. To su ozbiljne kompanije, ali, ponavljam, potrebno je proći proceduru. Ozbiljan strateški partner donosi vrijednost. Nama je važno zadržati Croatia Airlines.

Može li se dogoditi da postane low cost kompanija?

- Napravit ćemo sve da do toga ne dođe.

Postoji li mogućnost prodaje državnog udjela u ACI-ju?

- ACI je strateška tvrtka koja dobro posluje. Prodaja sada nije u planu.

Možete li nešto reći o investicijama u zračne luke?

- Nalazimo se usred velikog investicijskog vala u infrastrukturu zračnih luka. Od velikih projekata posebno izdvajam izgradnju Novog putničkog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, koja je otvorena prošle godine… rekonstruira se i dograđuje putnički terminal u Zračnoj luci Split, a veliki radovi su u tijeku i u dubrovačkoj zračnoj luci. Dakle, nakon zagrebačke zračne luke sljedeće godine očekuje nas otvorenje dviju novih odnosno dograđenih i proširenih zračnih luka, splitske i dubrovačke.

Koliko je istina da će doći do korekcije projekta Zračne luke Dubrovnik?

- Doći će do određene korekcije i to je sada već jasno. Trenutačno se rade određene promjene i revizija, što je i normalna procedura pa će se vidjeti koliko će to biti. To je, da se razumijemo, jedan uspješan projekt. Vrijedan je oko 1,7 milijardi kuna i sufinancira se sredstvima Europske unije. Sada kreće četvrta faza projekta, a prošle godine u svibnju otvoren je novi putnički terminal. Važno je da i Split i Dubrovnik, dakle obje zračne luke u kojima su radovi u tijeku, bilježe kontinuirani rast prometa. Upravo ove investicije omogućit će im povećanje kapaciteta, odnosno prihvat većeg broja putnika, a to je posebno značajno kad mi danas govorimo o rastu broja putnika za 10,4 posto… Samo u kolovozu ove godine prevezeno je ukupno 1,8 milijuna putnika, a to je 7,3 posto više nego prošle godine. Naše zračne luke ogroman su generator gospodarskog rasta, potpora turizmu i svim pripadajućim djelatnostima…

Izdvajamo

Iz drugih medija