INTERVJU

OTKAD JA VODIM HOLDING, NEMA POLITIČKOG UHLJEBLJIVANJA Ana Stojić Deban: 'Nikada nisam sjela s gradonačelnikom Bandićem na sastanak o zapošljavanju'

Zagreb, 191118.
Ana Stojic Deban, predsjednica Uprave Zagrebackog holdinga.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / CROPIX

Ana Stojić Deban

 

Ana Stojić Deban na prvi pogled odaje dojam krhke i plahe žene. Ali, to je varka. Predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga jaka je osoba. Ima svoje stavove i ne popušta lako. Raditi s Milanom Bandićem sigurno nije jednostavno. A njoj to uspijeva. Razgovarali smo u njezinu uredu u Zagrebačkom holdingu. Nije izbjegavala niti jednu temu, osim što je tražila razumijevanje što ne želi odgovarati na pitanja u vezi sa svojim ocem, Brunom Stojićem, jednim od šestorice Hrvata iz Bosne i Hercegovine osuđenih lani na Haškom sudu, koji sada služi kaznu u zatvoru u Grazu.

Kako će Zagrebački holding završiti ovu poslovnu godinu? Prošla je završila s 15 milijuna kuna bruto dobiti, a 2016. sa 100 milijuna.

– Sigurno ćemo završiti poslovnu godinu u skladu sa zacrtanim planom. Poslovanje je danas stabilno i pozitivno, i tako je cijelo vrijeme od kada vodim Holding. Početkom svog mandata ja sam donijela kodeks korporativnog upravljanja u kojem je definirano tko donosi koje poslovne odluke. Prije toga je predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga donosio sve poslovne, pa i operativne odluke. Danas voditelji podružnica i direktori društava, njih 21 ukupno, donose odluke unutar donesenih planova poslovanja. Dobili su prava, ali i odgovornost. Nemoguće je očekivati da se ja kao predsjednica Uprave Holdinga operativno brinem o događanjima u Areni Zagreb, ukopima na grobljima ili održavanju javne infrastrukture. U Holdingu je na kraju prošle godine bilo zaposleno više od 11000 radnika. Izdvajanjem ZET-a taj broj se smanjio.

Na poslovanje Holdinga ima puno vanjskih utjecaja. Tu mislim prvenstveno na promjene regulative, političke rizike, kamatne i kreditne rizike, sindikalnu scenu, odluke regulatora... Zadaća je Uprave da smanji utjecaj svih rizika na poslovanje društva te balansira poslovanje, vodi brigu o investicijskim ciklusima, likvidnosti i uređenju pravila igre unutar društva.

Unazad par godina došlo je do promjene zakonske regulative na kojoj se temelji naše poslovanje. Izmijenjen je zakon o tržištu plina, zakon o komunalnom gospodarstvu, zakon o održivom gospodarenju otpadom s pripadajućim podzakonskim aktima te su doneseni ad hoc neki zakoni poput lex Agrokor koji su direktno utjecali na poslovanje Holdinga.

Postoje i politički rizici. Svaka promjena politike Grada Zagreba direktno utječe na naše poslovanje jer dio sredstava Holding dobiva iz proračuna. Sada dobijemo više od 30 posto sredstava iz proračuna. Kreditni rizici su važni. Zaduživali smo se u kunama, a ne u stranoj valuti. Moj je cilj smanjiti rizike koji mogu utjecati na poslovanje Holdinga. Sve prethodne godine završavali smo poslovanje u skladu s planovima. Tako će završiti i ova godina.

Kako vi doživljavate svoju funkciju, kao poslovna žena ili kao političarka?

– Isključivo poslovno. Kao predsjednica Uprave Holdinga donosim isključivo poslovne odluke, no točno je da Holding uz poslovne provodi i političke odluke Skupštine Grada Zagreba kao vlasnika.

Koliko je važno to što ZET i Zagrebački velesajam, dva velika gubitaša, nisu više u sastavu Holdinga?

– Financijski, mi ćemo sada osjetiti rasterećenje jer smo do sada preko drugih podružnica subvencionirali djelatnost prometa. Ali, oni i dalje posluju u okviru Grada Zagreba. To je statusna promjena utemeljena na odluci vlasnika. Korisnici to ne bi trebali osjetiti. ZET je subvencioniran i dalje od strane Grada Zagreba.

Velesajam je sa svom svojom imovinom izdvojen u potpunosti izvan Holdinga prvenstveno zbog infrastrukturnih promjena i planova. Sajamske djelatnosti u posljednjih 15 godina opadaju. Zagrebački velesajam morao bi prilagoditi djelatnost, uložiti u održive sajamske brendove te ih pokušati pozicionirati na međunarodnoj karti događanja. Druga stvar je ulaganje u infrastrukturu.

Zagreb, 251018. Autobusni kolodvor.
Gradonacelnik Milan Bandic predstavio je nove elektronicke usluge Holdinga.
Na fotografiji: Ana Stojic Deban.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

Koji su planovi Zagrebačkog holdinga? Godinu dana stoji poziv za prodaju brojnih nekretnina u vlasništvu Holdinga, odmarališta, kampova, hostela, poslovnih prostora, ukupna vrijednost procjenjuje se na čak 500 milijuna kuna, a nitko ih ne želi kupiti.

– To je potpuno pogrešno mišljenje! Mi smo napravili plan operativnog i financijskog restrukturiranja koji još uvijek provodimo. Unutar toga plana bila je ideja o komercijalizaciji naših djelatnosti, ali i nekretnina. Sada smo sve nekretnine koncentrirali na jedno mjesto, unutar jedne podružnice. Ranije je bilo sve rasuto po različitim našim tvrtkama i podružnicama. Cilj nam je bio bolje upravljanje, ali i komercijalizacija. Zbog toga smo i objavili taj javni poziv da vidimo koliki je interes za naše nekretnine koje nisu naš core business i osnovna djelatnost. Nije riječ o javnom natječaju, nego isključivo o istraživanju tržišta. Interes su iskazali mnogi privatni i strani investitori. Natječaji tek dolaze na dnevni red, i to za svaku nekretninu. Očekujemo da će do kraja godine postupak krenuti. Nije točno da se nitko ne javlja.

Zli jezici mogu vrlo lako prenijeti krivu sliku kada je riječ o poslovnom odlučivanju u Zagrebu.

Kad donosite odluke u Zagrebu, javnost ima dojam da o svemu konačnu riječ donosi gradonačelnik Milan Bandić. Je li to točno? Uvijek je Bandić nešto poklonio, dao, prodao... U kakvim ste vi odnosima s Milanom Bandićem?

– S Milanom Bandićem sam prvenstveno u poslovnim odnosima.

Mislim da s njim nije lako surađivati.

– Nije lako, ali nije ni teško. Veliki je radnik. Istina, on je nekad nepredvidljiv, ali zna saslušati argumente. Milana Bandića treba prvenstveno gledati kroz prizmu zagrebačkog gradonačelnika, kao čovjeka koji svakodnevno upravlja Gradom Zagrebom. Grad nama i nameće neke odluke, ali poslovne odluke donose se u Zagrebačkom holdingu ili u podružnicama. Grad, doduše, provodi i donosi sve odluke oko nabave roba, radova i usluga za sva gradska upravna tijela i za Holding te sva društva u vlasništvu grada, također i dodjelu odvjetnika. Milan Bandić osoba je koja razumije argumente i osoba koja ima viziju. Složit ćete se da je Zagreb u njegovu mandatu obogaćen za niz kapitalnih projekata, u kojima je sudjelovao i Zagrebački holding. Njegov tempo ponekad nije lako pratiti, ali, vjerujte mi, njega doista na to motivira samo jedno: boljitak i prosperitet Zagreba.

Dakle, popusti?

– Teško popušta, pogotovo ako je prethodno već donio neku odluku. Zna biti tvrdoglav. To je vjerojatno recept njegove dugovječnosti i na tome mu treba čestitati. Koliko puta je padao i dizao se sve jači. Zato i jest prvi čovjek Zagreba. To ne može i ne zna bilo tko.

Morate li poslušati baš svaku njegovu odluku?

– Donesenu odluku moram poštovati. I provesti je odgovorno u skladu s propisima Holdinga i zakonima RH.

Recimo, Milan Bandić odluči da morate nekoga zaposliti u Holdingu zbog nekih njegovih političkih razloga i kalkulacija?

– Mi smo još 2017. donijeli odluku da će sva zapošljavanja u Holdingu ići putem javnih poziva baš zbog tog dojma javnosti da zapošljavamo uhljebe.

To je javna predodžba o Holdingu i Zagrebu.

– Otkako sam ja ovdje, ne mogu se sjetiti koga smo zaposlili na takav način ili preko političke veze. Postoje ljudi koji su aktivni u nekim političkim strankama, ali mislim da je njihov vijek u Holdingu duži od mojeg mandata. Nikada nisam sjela s gradonačelnikom na sastanak o zapošljavanju nekoga zato što je on član neke stranke. Nikada.

Ipak, Bandić politički trguje, sada već ima 11 ruku u Saboru, a to predstavlja političku moć, Zagreb ima proračun od osam milijardi kuna, a to je isto tako moć...

– Ali ja nisam politički aktivna. Nikada nisam bila stavljena pred zadatak da zaposlim neku politički aktivnu osobu. A gradonačelnik je i prije ulaska u Sabor sa svojom strankom, dakle BM 365, bio bitan politički faktor u zemlji.

Zagreb, 040116.
Vukovarska, Zagrebacki Holding.
Predsjednica uprave Holdinga Ana Stojic Deban.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

Prošle godine riješili ste dug Zagreba u obveznicama od oko 300 milijuna eura. Što planirate dalje? Koliko je zapravo Zagreb dužan?

– Točno je, refinancirali smo dug od 2,3 milijarde kuna. Riječ je o zaduženju iz 2007. godine koji je dospio 2017. Bio je veliki interes investitora. Dobili smo povoljniju kamatnu stopu sa 5,5 posto na 3,85 posto, zaduženje u kunama, a ne u eurima. No, to nije jedino zaduženje koje ima Zagrebački holding. Mi smo ipak uspjeli zaduženost Holdinga smanjiti za 1,8 milijardi kuna. Ukupna zaduženost bila je oko 6 milijardi kuna, a danas je oko 3,9 milijardi. Bitno je što smo uspjeli smanjiti kamate na dugoročna zaduženja sa 4,73 posto na 3,7 posto. Za kratkoročna zaduženja je bila 5,6 posto, a sada je 2,6 posto. Cilj nam je refinancirati preostala kratkoročna zaduženja u dugoročna. A za to nam je potrebna suglasnost gradske Skupštine, što je ipak upitno. Dakle, nije riječ o novom zaduživanju, nego o refinanciranju. Moram napomenuti da unutar svog mandata nisam nikada imala problema s otplatama financijskih obveza, obveza prema dobavljačima, sve plaće su išle na vrijeme, sve je plaćano u danu...

Zagrebački Holding je veliki poslovni sustav. Možete li reći da je efikasan?

– Holding je domaćica grada Zagreba, brine se o podzemnoj i nadzemnoj infrastrukturi Grada. I sve što radimo građani Zagreba trebaju što manje osjetiti. Međutim, građani nisu jedini naši korisnici. Tu su i gospodarski subjekti, te grad Zagreb. Ali ako pukne plinska cijev, ako se ne odvozi otpad na vrijeme, ako porastu cijene usluga, to građani osjete. I uvijek je za sve kriv Zagrebački holding. Ako govorimo o efikasnosti Holdinga, mogu reći da je u ovih desetak godina on zadovoljavajući.

Efikasnost poslovanja možemo promatrati kroz sposobnost društva da ostvari svoje rezultate i ciljeve poslovanja. U tržišnim privredama temeljni kriteriji ostvarenja efikasnosti je rentabilnost. Budući da Holding pruža usluge od javnog interesa, primarni cilj je poslovati održivo.

Također se treba osvrnuti i na unapređenja odnosa s korisnicima te digitalizaciju poslovanja jer je to segment poslovanja u koji ulažem znatne napore da se poboljša. Bio je dosta zanemaren.

U proteklih desetak godina Holding je imao svake godine u prosjeku nešto manje od milijardu kuna investicija. Samo u zadnje dvije godine obnovili smo vozni park ZET-a novim autobusima, obnovili smo vozne parkove Zagrebačkih cesta za zimsku službu, Čistoće s novim vozilima za odvoz otpada, radimo na automatizaciji javnih garaža, digitalizaciji, izgradili smo Tehnološki park na Velesajmu, završili s bazenom i školom u Iveru i Jelkovcu, započeli gradnju dnevne bolnice na Svetom duhu te izgradnju naselja na Podbrežju.

Materijalno najznačajnije investicije kroz svaku godinu su one koje se tiču ulaganja u vodoopskrbnu i plinsku infrastrukturu. Radimo na tome da se promijeni praksa da se investicije koje se tiču vodoopskrbe, zaštite okoliša i prometa financiraju iz kreditnih linija, nego da se financiraju kroz bespovratna sredstva fondova Europske unije. Dio toga će biti realiziran do konce godine što se tiče otpada, promet se već sad financira tako, a u prilog govori činjenica da smo tako financirali do sada oko 35 milijuna kuna, a do konca godine još najmanje toliko. Projekt vodoopskrbe i odvodnje mnogo je veći, za njega smo samo za izradu projektne dokumentacije i studija dobili oko 37 milijuna kuna. Za realizaciju samih projekata iz spomenutih studija i projekata trebat će više od 1,5 milijardi kuna, koje namjeravamo financirati iz tih izvora. Sve to bi se, naravno, realiziralo i ranije da se na tome ranije radilo, odnosno da su se kontinuirano pripremali projekti i studije.

Zašto i dalje imamo probleme s prepunim kontejnerima? Građanima to najviše smeta. Zašto se sve što se baca u kontejnere prevozi na ista odlagališta?

– To je puno pitanja. Prvo, hrvatsko zakonodavstvo o otpadu postoji godinama, ali s ulaskom u EU preuzeli smo određena prava i obveze – u konkretnom slučaju ciljeve koje moramo ispuniti. Riječ je o smanjenju količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta.

Planom gospodarenja otpadom RH utvrđeni su osnovni ciljevi gospodarenja otpadom RH, a koji proizlaze iz ocjene stanja gospodarenja otpadom i obveza koje RH mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu do 2022. u odnosu na 2015. godinu: smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%, odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.), odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada, odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada i slično.

Prilagodbom zakonskih propisa RH obveza nije samo na javnom isporučitelju nego na svim sudionicima – lokalnoj samoupravi, javnom isporučitelju, krajnjim korisnicima. Uspostavlja se sustav primarne reciklaže “od vrata do vrata”, sa zelenim otocima i reciklažnim dvorištima. Razvrstavanjem otpada na mjestu nastanka, kako bi se izdvojio sav reciklabilni otpad iz miješanog komunalnog otpada u svrhu oporabe reciklabilnog otpada, a time se smanjuje i količina miješanog komunalnog otpada. Velika smo sredstva uložili u infrastrukturu, a ono što nas u narednom periodu očekuje su informativno-edukativne aktivnosti koje ćemo provoditi.

Zagreb, 040116.
Vukovarska, Zagrebacki Holding.
Predsjednica uprave Holdinga Ana Stojic Deban.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

Kako ste vi uopće postali predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga?

– Ja sam u Holdingu gotovo 15 godina. Moje prvo radno mjesto zvalo se referent za plan i analizu. Imala sam plaću od oko 3500 kuna. Bila sam pripravnik i nisam bila jedina primljena. Bilo nas je više.

Jeste li zapravo zaposleni kao kći Brune Stojića ili kao anonimna pripravnica?

– Imala sam ugovor na tri mjeseca. Ako nekoga zapošljavate zato što je nečiji, onda mu valj­da dajete bolju plaću i bolje mjesto.

Je li vas zaposlio Milan Bandić?

– Njega sam tek kasnije upoznala. Stalno su mi produživali ugovor po par mjeseci. Nekad u to vrijeme pokrenuta je ideja o osnivanju Holdinga i izborila sam se da još u samim začecima prijeđem tamo raditi. To je bio moj prvi uspjeh. Poslije sam radila kao voditelj odjela, voditelj službe, pomoćnik direktora, zatim kao predstojnik Ureda uprave... Dakle, prošla sam sve faze u Holdingu. Od najniže do najviše funkcije. Od nabave, prodaje, financija, računovodstva, podružnica i centralnih službi. Zašto baš ja? Pitajte Milana Bandića.

I što će biti u lipnju iduće godine kad vam istječe mandat?

– To ćemo još vidjeti. Moram razmisliti o ponudama koje imama za odlazak u privatni biznis ili ću ostati u javnom sektoru. Imam šest mjeseci. Razgovarat ću s gradonačelnikom i zajednički s njim, ali i s obitelji, donijeti odluku.

Je li točno, kao što tvrde mediji, da nosite najskuplju odjeću i cipele?

– Da vas pitam, znate li kakve je cipele nosio moj prethodnik? Ovo prozivanje je samo zato što sam žena. Nosim ono u čemu se dobro osjećam. Mislim da sam ista kao što sam bila i prije nego što sam došla na čelo Zagrebačkog holdinga. Novac od plaće koju svaki mjesec zarađujem svojim radom i od koje živim valjda imam pravo trošiti onako kako rasporedim. Nepravedno je što na takav način dolazim u fokus javnosti. A to je samo zato što sam žena.

Kako vam je otac?

– U Grazu je na odsluženju kazne, psihički i fizički je dobro. On je moj otac i uvijek nas je učio da ne pravimo razliku među ljudima, da budemo pošteni ljudi i da možemo svakoga u lice pogledati. Ja sam imala 10 godina kada je izbio rat. Teško mi je to sve komentirati. On nije zločinac. Mogu samo reći da dok je trajalo suđenje da nije imao dovoljnu logističku podršku iz Hrvatske, od onih koji su mu mogli pomoći. Svaka priča ima dvije strane, pa i ova.

Tko su ti koji su mu mogli pomoći, a nisu?

– To su razne državne strukture. Suđenje je trajalo 15 godina. Uz pijetet prema svim žrtvama rata, moglo je doći do oslobađajuće, a ne do osuđujuće presude.

Izdvajamo

Iz drugih medija