U zagrebačkoj Vlaškoj 65, u sivoj dvorišnoj zgradi na dvije etaže, na katu do kojeg se dolazi svojevrsnim mostom sa susjednog poslovnog objekta, politički je stožer Anke Mrak-Taritaš. Da nema plakata izvješenog na zgradi s natpisom “Mrak gradonačelnica”, pomislili biste da se radi o bespravnom objektu koji je predviđen za rušenje.
- Samo da pometem – kaže mi na ulazu u prostorije stožera HNS-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba na lokalnim izborima koji se održavaju ovog svibnja.
Rođena Bjelovarčanka, arhitektica i urbanistica, za mnoge je majstorica PR-a, što je u dva navrata potvrdila na parlamentarnim izborima kad je unatoč niskim pozicijama na listama ušla u Hrvatski sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Sada tu potporu želi iskoristiti i u Zagrebu.
U sobi u kojoj razgovaramo nekoliko je natpisa iz “Alana Forda”. “Kada se borim, neprijatelja nemam”, “Tko hoda, ne trči”, “Tko spava, nije budan” – samo su neki od njih, no možda najupečatljiviji je onaj “Ako misliš pobijediti, ne smiješ izgubit”.
No još više upada u oči – ili, možda bolje rečeno, ne upada – to da u stožeru nisam primijetio niti jednu oznaku HNS-a.
No to ne čudi.
Anka Mrak-Taritaš odavno se emancipirala od svoje stranke, vodi nadstranačku kampanju i dojam je da bitku za Zagreb ne vidi kao stranačko nadmetanje, nego kao bitku koja je važnija i od HNS-a i SDP-a.
Stotinjak metara od njezina stožera Iblerov je trg u kojem odnedavno stoluje novi šef SDP-a Davor Bernardić. Teško je reći da njeguju dobrosusjedske odnose.
Jeste li razgovarali s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem? Hoće li vam dati podršku na lokalnim izborima?
- Davora Bernardića poznajem dugi niz godina. Razgovarali smo u više navrata, ali prije nego li je postao predsjednik SDP-a. U izbornoj noći, kada je postalo jasno da je postao novi šef stranke, čestitala sam mu na izboru. Nakon toga smo se možda dva puta vidjeli u prolazu. I to je to.
Poprilično su vam hladni odnosi s obzirom na to da su stranke kojima pripadate gotovo sestrinske. Očekujte li vi uopće potporu SDP-a?
- Ne opterećujem se potporom SDP-a. Uistinu je tako. Ono što ja očekujem i što bih voljela jest da ovaj moj stožer bude pun mladih ljudi i volontera koji će punim srcem pokazati da postoje ljudi koji žele promjene i koji gradom mogu upravljati javno i transparentno.
Sve je to divno, no u medijima se pojavljuju informacija iz SDP-a kako Davor Bernardić želi razgovor sa Sandrom Švaljek. Biste li bili razočarani da SDP podrži Sandru Švaljek, koja je, prema anketama, vaša najveća protukandidatkinja za ulazak u drugi krug?
- SDP na ovim lokalnim izborima će se opredijeliti za svog kandidata ili će nekog podržati. Druge nema. Priče da SDP želi Sandru Švaljek meni nisu novost. To sam čula već nekoliko puta, i dok je tu stranku vodio Zoran Milanović. To je bilo prije godinu i pol kad se nagađalo kako će doći do izvanrednih izbora u gradu. Tada sam predložila SDP-u da zajedno odradimo izbore za Zagreb, no tada su mi rekli da je gospodin Milanović već razgovarao s gospođom Švaljek, a da je tema tog razgovora bila da će je SDP podržati. Tako da me ove priče ne čude.
Ne čudi vas da bi SDP išao sa Sandrom Švaljek, koju podržava HSLS Darinka Kosora, a koji je na nacionalnoj razini u koaliciji s HDZ-om?
- Uistinu me ne čudi. Bit će što će biti. Gospođa Švaljek dobro je surađivala i s Ivom Sanaderom, i s Jadrankom Kosor, i s Milanom Bandićem, prema tome ona je otvorena za sve vidove suradnje. A SDP mora sam odlučiti što će.
Jeste li vi ikada razgovarali sa Sandrom Švaljek o lokalnim izborima?
- Željela sam razgovarati prije nekoliko mjeseci. No na moju želju nije bilo odgovora. I moram vam priznati da mi je drago. Posebice kada vidim da mi, prema istraživanjima, raste potpora.
Da je došlo do razgovora, što biste joj ponudili?
- Nije došlo, pa o tome nema smisla razgovarati.
Što mislite o Sandri Švaljek?
- Izuzetno veliki stručnjak u svom poslu, bila je dva mandata na čelu Ekonomskog instituta. Korektno je radila kad je gradonačelnik bio u zatvoru. No to i nije bilo teško jer je Zagreb veliki sustav koji se sam može održavati neko kratko vrijeme koliko je ona bila na čelu grada. Mislim da je gradom upravljala bez cirkusa i velike pompe. Grad vam je kao veliki vlak koji ide na ugljen i kad više nema onoga koji baca ugljen, vlak će sam po sebi još neko vrijeme ići. Ona je samo mirno vodila grad. To je bilo vrlo kratko vrijeme da bi ju se moglo ocijeniti.
Iz redova Sandre Švaljek, nakon izlaska ankete u kojoj nju podržava 24 posto birača, a vas 18,1 posto, poručili su kako, citiram, “ vi niste nikakva prijetnja Švaljek niti problem” te kako će “prije Švaljek stići Milana Bandića nego što će Mrak-Taritaš stići Švaljek”. Kako to komentirate?
- Nije nitko nikome prijetnja i problem, a gospođa Švaljek meni pogotovo nije nikakav problem. Idem u ove izbore čista, zdrave pameti, s idejom da postoje i drukčije opcije upravljanja gradom, s idejom da ono što obećam to i realiziram te da imam rezultate i reference iza sebe. Ankete pokazuju trendove, a u mom slučaju trend rasta podrške.
Tko će u drugi krug? Vjerujem da sebe vidite tamo.
- Uz mene bit će tamo i gospodin Milan Bandić.
Kod Sandre Švaljek se otvorilo pitanje njezina supruga i njegova zaposlenja u gradskoj ustanovi Upravljanje sportskim objektima dok je ona bila zamjenica gradonačelnika. No i dok ste vi bili zamjenica ministra, vaš suprug je dobio posao u državnoj tvrtki Plinacro.
- Drago mi da ste to pitali jer na to pitanje sam uvijek spremna odgovoriti i ne bježati od novinara. Moj suprug je građevinski inženjer i kad sam postala zamjenica ministra krenuli smo u projekt legalizacija bespravne gradnje. On je radio u tvrtki koja se time bavila. I apsolutno bi bila katastrofa da je ta tvrtka dobila bilo koji posao od države. Zatim se pojavio natječaj u Plinacrou za četiri radna mjesta. Budući da se bavio i plinom ranije, imao je sve reference i posao je dobio kao inženjer. Radio je vrlo kratko. Kad je ta priča otvorena i kada je postalo jasno da bi to bio sukob interesa na određeni način, on je odmah dao otkaz. Bez posla je bio mjesec dana nakon čega se zaposlio u privatnom sektoru koji nema veze s građevinom.
Kakvu ste suradnju imali s Bandićem dok ste i vi radili u Gradskoj upravi.
- Vrlo korektnu. Imao je tada veliku energiju i dobro smo surađivali. No mi smo drugačiji. Ja sam za analizu i savjetovanje s drugima. On nije takav, on je osoba koja odluke donosi sam, koji teško prihvaća činjenicu da je pogriješio. Često ide prečicom koja se kasnije pokaže da je mnogo duži put.
Što mislite o Milanu Bandiću?
- Nisam upoznala nikog tko ima veću socijalnu inteligenciju, ima odličan kontakt s ljudima. No s druge strane, kako sam već navela, sve odluke veže uz sebe i previše koristi prečice koje su u konačnici duži put.
Biste li ga uzeli kao savjetnika ako pobijedite?
- Teško ( smijeh).
Biste li ukinuli Bandićevu mjeru majki odgojiteljica?
- Nijednu mjeru ne bih odmah ukinula. To ne dolazi u obzir. Ako je nešto karakteristika vladavine Milana Bandića u proteklih 16 godina, onda su to socijalne mjere. Analizirala bih ih, vidjela mogu li ih poboljšati, ali ukidala ih ne bih. Uvela bih vrtiće koji rade u poslijepodnevnim satima ili večernjim satima. Radno vrijeme od 8 do 15 više ne postoji. Isto tako, jednosmjenska nastava je prioritet. Zagreb treba imati empatiju prema drugim dijelovima Hrvatske, ali ne tako da se dijele knjige u gradovima gdje su na vlasti Bandićevi stranački suradnici. Po meni bi bilo bolje da se plaćaju stipendije djeci koja idu u Zagrebu u škole ili fakultete iz općina i gradova prve kategorije, dakle iz najsiromašnijih krajeva. Na taj način ulažemo i uloženo dobivamo natrag.
A ukidanje besplatnih udžbenika?
- Knjige trebaju biti besplatne, no pitanje je trebaju li svima biti besplatne. U to nisam sigurna. Evo vam moj primjer. Moja djeca su ih dobila besplatno, mi smo imali dobre prihode i pitala sam se trebamo li ih dobiti besplatno.
Zagrebački proračun je donesen. Vi ste jedna od rijetkih među političarima koji su rekli da će HDZ podržati Milana Bandića iako su mnogi priželjkivali i najavljivali drukčije.
- Odmah sam rekla da se to neće dogoditi. Imam dosta godina, i dosta toga sam vidjela. Postoji tajna i javna ljubav Bandića prema HDZ-u. Po retorici HDZ-a, odmah se vidjelo da od toga neće biti ništa. Znate, bitan je i kontekst u kojem se odlučivalo o zagrebačkom proračunu. U to vrijeme donosio se i nacionalni proračun, a Bandić u Saboru kontrolira tri zastupnika. A to svakako nije malo.
Iskreno, da nije bilo tog konteksta, biste li bili za rušenje proračuna u godini redovnih lokalnih izbora?
- Naši zastupnici u Skupštini su bili protiv proračuna jer je on predizborni. Ne mislim da je to nešto što bi osobito utjecalo na izbore. Svima je jasno da je došao kraj ere Milana Bandića, i da će taj kraj doći na izborima. Na tim izborima treba ponuditi građanima promjene i drugačije upravljanje gradom. Mislim da o kraju njegove vladavine u Zagrebu ne smije odlučiti pritvor, zatvor ili neka optužnica. Bandića treba pobijediti na izborima. Ajmo na izbore, biti bolji od protukandidata i onda preuzeti odgovornost.
Kako se razvijao Zagreb u posljednjih 16 godina? Koju biste mu ocjenu dali od 1 do 10?
- Recimo pet, šest. Blagdansko je vrijeme, pa sam darežljiva. Da biste dobro razvijali grad, morate imati ideju i viziju. Trebate znati što želite imati 2030. Zagreb se razvijao sam po sebi zahvaljujući pojedinim investitorima koji su prepoznali određeni potencijal grada i tako ostvarivali svoje investicije. Imate nekoliko dobrih investicija poput VMD-ova projekta na Strojarskoj, koji je tom području dao novu vrijednost. Odličan projekt je MSU, koji je dao dodanu vrijednost Novom Zagrebu, no to nije gradski projekt, nego i državni. Kao i Muzička akademija, koja se meni sviđa iako je oko nje bilo spora. Pristojno naselje je i ono uz Jarun, kao i sportska dvorana Arena. Ima niz dobrih interpolacija, ali one su se dogodile zahvaljujući promišljenim investitorima, a ne promišljenoj politici gradske uprave. Dovoljno je reći da od 2000. mi u Zagrebu nemamo ni metra nove pruge.
Hvalite VMD-ov projekt Strojarska iza koje se vuče afera u koju je upetljana Gradska uprava.
- Stvar je vrlo jasna. Cijeli taj projekt trebao je biti javan, transparentan od početka do kraja realizacije. Kada toga nema, stvara se afera. U Zagrebu nije bilo pa niti jedne investicije, a da se iza nje nije vukla afera. Razlog je u netransparentnom upravljanju gradom. Evo vam primjer Britanca. Nitko ne zna što će tamo biti. To je enigma. Tako se ne upravlja prostorima. To ide i na štetu investitorima jer su uvijek upitnici oko pogodovanja ili zamjene zemljišta.
Postanete li gradonačelnica, koji su vaši prvi planovi?
- Postoje kratkoročni, srednjoročni i dugoročni planovi. Postoje mnoge teme, no prioriteti su promet, otpad i gradske financije.
Hajdemo o kratkoročnim planovima za promet.
- Vezano za promet to je sinkronizacija svih 470 semafora u gradu. Trenutačno je sinkroniziran samo zeleni val ili neki pojedinačno. Isto tako, promijenila bih horizontalnu signalizaciju jer na nekim mjestima ona stvara kaos, a uz nekoliko izmjena ubrzala bi se protočnost. Time bi se u vrlo kratkom roku smanjile gužve.
Vjerujem da su vaši srednjoročni i dugoročni planovi za promet izgradnja mostova koje ste već najavili.
- Da. Srednjoročni plan svakako je produžetak Vatikanske ulice koja bi rasteretila remetinečki rotor, a kako bi se dodatno rasteretio promet u gradu, potrebna su i dva mosta – produžetak Strojarske i Vrapčanski most.
Za produžetak Branimirove ceste od 200-tinjak metara trebalo je 10 godina da se riješe imovinski odnosi, a vi biste produžili Strojarsku do Slavonske, na istočnom kraju Bundeka sagradili most i spojili ga sa SR Njemačke?
- To je projekt od 1971/72. Pazite, imate ljude na Trnju koji već godinama žive uz buduće koridore. Ljudi tamo mogu samo rekonstruirati postojeće kuće i ništa više. Grad treba donijeti odluku da se krene u otkup zemljišta, trasirati cestu ili odustati od toga. To nije jednostavno, ali je potrebno.
Koliko je to politički pametno? Tu biste trebali srušiti mnogo kuća.
- Kad upravljate gradom, morate donositi odluke koje nisu popularne. Znam kako je nalaziti se u situaciji kad morate donositi takve odluke kakva je bila kad smo donosili Zakon o legalizaciji. Svi su bili protiv njega i legalni i bespravni graditelji, struka, arhitekti, svi su se ustali, no zahvaljujući upornosti, a ne populizmu, taj Zakon je donesen. Isto tako Zagreb ne može riješiti svoje prometne i komunalne probleme a da ne trasira određene prometnice, a posljedica toga je da se krene u otkupljivanje zemljišta. Zakon o izvlaštenju kaže da se napravi procjena, osiguraju se sredstva, izvlasti se i krenete raditi. A kasnije se onaj tko je izvlašten sudi i dokazuje da je vrijednost njegove nekretnine veća nego što mu je procjenom pripalo. Da tako nije bilo, u Hrvatskoj ne bi bilo autocesta. To je teška odluke, no nema druge. Ako želite rasteretiti centar grada, to se mora učiniti. Jedino tako je moguće. Dakle, ako želite prometnicu, vi morate provesti izvlaštenje, a vlasnici tih objekata moraju dobiti određenu pravičnu naknadu. U politici se dobiva i po bubrezima, no ako je to za boljitak grada, ja sam to spremna otrpjeti.
Što s financijama?
- Što se tiče financija, uvela bih gradsku riznicu da se svi proračunski i izvanproračunski korisnici plaćaju iz centralnog mjesta. Što se tiče srednjoročnih planova za financije, smanjila bih prirez s 18 na 15 posto u četiri godine. Razgovarala sam s financijašima, i u Zagrebu godišnje od prireza dobijemo između 600 i 700 milijuna kuna. Smanjenjem prireza ne bi se ugrozili nikakvi projekti.
Što učiniti s otpadom?
- Za početak, građani moraju plaćati uslugu odvoza prema stvarnoj količini otpada koju proizvedu. Građanima Zagreba nezakonito se naplaćuje otpad, što je svojom odlukom potvrdio i Visoki upravni sud. Srednjoročni projekt je urediti ukopane spremnike kao zelene otoke za odvojeno prikupljanje papira i kartona, stakla te plastične i metalne ambalaže. Raznim aktivnostima treba poticati građane na odvojeno prikupljanje otpada. Nadalje, potrebno je uspostaviti i kompostane, te ih staviti u funkciju. Zrinjevac već ima u funkciji kompostane. Jednako tako Zagrebačke ceste trebaju koristiti građevinski otpad za nasipanje, proizvodnju asfalta, kao i za izradu rubnjaka. U dijelovima grada gdje je obiteljska izgradnja mogu se uvesti čipirane kante dok u dijelovima grada gdje je pretežno višestambena izgradnja treba uvesti čipirane kontejnere. Od srednjoročne prema dugoročnoj mjeri potrebno je pripremiti projektno-tehničku dokumentaciju za Centar za gospodarenje otpadom Grada Zagreba.
Treba li Zagrebu spalionica i gdje smjestiti Centar za gospodarenje otpadom?
- Zagrebu ne treba spalionica, a Centar za gospodarenja otpadom treba smjestiti na Žitnjak, a ne u Resnik. Tamo je izgrađena i u funkciji je toplana. Na lokaciji postojeće toplane moguće je izgraditi novu energanu koja će proizvoditi toplinsku energiju.
Najavili ste i revitalizaciju Velesajma, a otvorili ste i pitanje bivše Sveučilišne bolnice.
- Na Velesajmu bi trebala doći druga scena HNK, u jedan od paviljona. Ne vidim razlog zašto se to već nije napravilo. Srednjoročni plan je kongresni centar s hotelskim sadržajem. To je potrebno jer Novi Zagreb više nije samo spavaonica. Cijeli Velesajam je potrebno staviti u život, ne kao prostor za stanovanje ili skladištenje, već za kulturne i zabavne sadržaje svih generacija. Sveučilišnu bolnicu bih u prvoj fazi namijenila za hospicij i prostor za specijalnu bolnicu Goljak koja sada radi u nedopustivim uvjetima. U drugoj fazi tamo bi se trebao otvoriti starački dom, a zatim još neka od specijalnih bolnica.
No kako sve to financirati.
- Treba otvoriti lepezu mogućnosti. Dio se može javno-privatnim partnerstvom, zatim korištenjem EU fondova, ali i davanjem određenih dijelova u višegodišnji zakup ili koncesiju.