UNUTARSTRANAČKI SUKOB

PAKT GLAVAŠ-PLENKOVIĆ: PUT U NESTANAK HDSSB-a? Vulin: 'Surađivat ćemo s HDZ-om, pa i po cijenu rizika da se utopimo u njemu'

Emica Elvedji/POOL/FAH / Cropix

Nakon puna tri mjeseca, koliko traje unutarstranački sukob u HDSSB-u, ovih dana bi pravorijekom Ministarstva uprave napokon trebala biti raspetljana ova zapetljana priča o tome tko je stvarni čelnik stranke u kojoj se za prevlast bore dojučerašnji prijatelji i bliski suradnici. Ministarstvo uprave odlučuje je li novi predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin ili Vladimir Šišljagić. Obojica su, naime, zatražili promjenu u Registru političkih stranaka nakon održanih stranačkih izvanrednih izbornih sabora dviju posvađanih strana, od kojih svaka smatra da je i zakonski i statutarno u pravu. Podsjetimo, HDSSB se raskolio krajem listopada prošle godine kada je skupina stranačkih kapitalaca predvođena osječko-baranjskim županom Vladimirom Šišljagićem i gradonačelnikom Belišća Dinkom Burićem digla ustanak radi smjene predsjednika Vulina i izbacivanja iz stranke njezina utemeljitelja Branimira Glavaša.

Suspenzije i isključenja

Odmazda je bila brza i žestoka, pa je Vulin, koji i dalje drži stranačke ključeve i pečat u džepu, slijedeći upute Glavaša i njihova ustavno-pravnog stručnjaka Mate Palića, serijom suspenzija i isključenja odlučio riješiti se, kako ih naziva, pučista. No, isto to učinili su i ljudi okupljeni oko Šišljagića i Burića, jer im je tako omogućio bivši stranački statut, pa su i oni suspendirali Glavaša, Vulina i ostale, što oni drže nevažećim postupcima. Uglavnom, obje strane smatraju da su u pravu, pa su shodno tomu i jedni i drugi održali izvanredne stranačke izborne sabore i sada čekaju što će odlučiti Ministarstvo uprave. Tko god dobio potvrdu Ministarstva, morat će se suočiti s time da je HDSSB nakon nešto više od 11 godina postojanja dotaknuo dno i veliko je pitanje hoće li pronaći način da isplivaju na površinu. Mnogi smatraju da je ovo definitivan kraj slavonsko-baranjske regionalne opcije te da će u vremenu koje je pred nama HDSSB postupno nestajati s političke scene gubeći identitet i ljude, odnosno da će se utopiti u maticu iz koje su potekli, u HDZ. Naime, većina ljudi iz politike smatra da će se Ministarstvo uprave u ovom sukobu staviti na stranu Glavaša i Vulina. Kako su oni već praktički u koaliciji s HDZ-om na nacionalnoj razini s realnim izgledima da je formiraju i za predstojeće lokalne izbore, matematika sugerira da će velika riba pojesti malu, jer HDSSB je danas svakako mala riba, premda se njihov potencijal ne smije zanemariti, ali devastacija koja im se dogodila ne sugerira povratak na nekadašnju razinu. Kad je riječ o famoznim izbornim saborima, onome što su ga 10. prosinca 2016. održali “pučisti” izabravši Šišljagića za predsjednika stranke, kao i onome otprije nekoliko dana, 15. siječnja, kada je za čelnika reizabran Vulin, niti jedan od njih nema dvojbu tko je u pravu.

Što je regularno

“Čvrsto vjerujem da će ono što se dogodilo na saboru HDSSB-a 15. siječnja biti i upisano kao promjena, odnosno da sam ja novi stari predsjednik. Nemam dvojbe da druga strana nema nikakve pravne osnove za to. Onaj javni skup koji su održali ni po čemu ne može biti sabor HDSSB-a, jer su tamo bili bivši članovi stranke, pa to ne može imati pravni učinak”, uvjeren je Vulin, jednako kao i Šišljagić s druge strane.

“Da nisam uvjeren da je naš sabor statutaran i zakonit, ja u to ne bih ni išao. Poštujući Statut HDSSB-a i činjenicu da je Glavni odbor ključno tijelo koje odlučuje o vremenu i mjestu održavanja sabora te izboru izaslanika, vjerujem da Ministarstvo ne može odlučiti drugačije nego dati nama za pravo. Gospoda Vulin i Glavaš organizirali su izvanredni sabor, ali slijedom statuta stranke oni su suspendirani i to je nesporno. Prije tog, njihovog sabora nije bilo sjednice Glavnog odbora, nisu održane izborne skupštine ogranaka HDSSB-a kako bi se izabrali izaslanici za sabor... Sve to ukazuje da taj sabor ne može biti regularan. No, pričekat ćemo pravorijek Ministarstva”, kazao je Šišljagić. “Rekao bih nešto i o uzrocima sukoba. Nije to bio nikakav puč. Otkako se Glavaš prije dvije godine vratio iz zatvora, njegovo političko djelovanje bilo je neprihvatljivo, ljudi su bili nezadovoljni, rejting stranke je strmoglavo padao. Žao mi je što je do toga došlo i zbog osobnih odnosa s Glavašem, Vulinom i drugim članovima stranke, ali Vulin je sve to jako dobro znao jer su mu ljudi dolazili i ukazivali na probleme, ali on nije reagirao. Da je bio planiran puč, to ne bi tako izgledalo.”

Vulin drži da je saborom koji su održali zavorena stranica unutarstranačkog sukoba. Kaže da je to bilo teško vrijeme i za njega osobno i za stranku jer je doživio da mu “najbliži suradnici, koje sam smatrao i prijateljima, preko noći doslovno okrenu leđa i figurativno zabiju nož u leđa”. Sada praktički kreću ispočetka, bez brojnih političkih kapitalaca na lokalnoj razini.

Borba za prevlast

“Iako je činjenica da su župan, brojni gradonačelnici i načelnici sudjelovali u stranačkom puču, s nama je ostala većina članova, ali i puno kvalitetnih ljudi. Lako neće biti, ali mi budućnost imamo. Naravno da nisam sretan što se ovo dogodilo, jer bismo bili puno snažniji da smo ostali kompaktni, ali ostalo nas je dovoljno da nastavimo dalje kvalitetno”, rekao je.

Borba za prevlast u stranci, iako će iz Glavaševa i Vulinova kruga uporno tvrditi da tu nema nikakve borbe te da mediji krivo prikazuju sliku dajući Šišljagiću legitimitet koji on po njihovu mišljenju uopće nema, ne očituje se samo u tom segmentu. Dvije struje bore se i za jedini stranački saborski mandat. Njega u ovom trenutku konzumira Josip Salapić, koji je ostao uz Vulina i Glavaša te uskočio upravo na Glavaševu upražnjenu saborsku stolicu nakon što ju je ovaj stavio u mirovanje. No, dogodilo se to teškom pogreškom saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva koje je prihvatilo ovu zamjenu ne utvrdivši pritom zakonsku odredbu prema kojoj Salapić nikako nije mogao zamijeniti Glavaša, nego su to trebali ili Šišljagić ili Burić s obzirom na broj dobivenih preferencijalnih glasova. U MIP-u na prigovor Šišljagića i Burića nisu htjeli priznati grešku, nego su mišljenje potražili od saborskog Odbora za zakonodavstvo koje se također još ne oglašava o ovoj zavrzlami, koja zapravo to i nije jer su stvari prilično jasne i čiste.

Iako obje strane drže da su u pravu glede održanih unutarstranačkih izbora, između Šišljagićeva i Vulinova sabora postoji bitna razlika. Ona se ne očituje u pravnim i formalnim tumačenjima, nema veze ni sa statutom ni sa zakonom, a lako je moguće da upravo to presudi pobjednika ovoga dvoboja. Tu razliku na Vulinovu saboru utjelovio je Ivan Anušić, predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i njihov saborski zastupnik. On je na HDSSB-ov sabor došao kao osobni izaslanik predsjednika HDZ-a i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića te u njegovo ime pozdravio skup i najavio nastavak suradnje s HDSSB-om. Plenković je pak Vulinu uputio i osobnu čestitku, što je ovaj ponosno objavio na svojoj Facebook stranici. Svjesni su toga i u Šišljagićevoj frakciji.

HDZ-ov pritisak

“Prije svega ispričao bih se što nismo zvali nikoga od drugih političkih stranaka na naš sabor”, kaže Šišljagić. “Odlučili smo tako, jer nismo htjeli raditi pompu svjesni da Ministarstvo uprave o tome treba dati pravorijek. Glede dolaska g. Anušića na ovaj sabor, mislim da to nije pošteno, odnosno da je to upletanje u ovu situaciju. Podrškom Glavašu i Vulinu, HDZ vrši pritisak na Ministarstvo uprave i saborske odbore koji trebaju odlučiti o Salapićevu mandatu, čiji članovi sigurno osjećaju pritisak zbog ovakvog ponašanja g. Plenkovića. Premijer bi trebao biti svjestan da takvim postupanjem sugerira i Ministarstvu i Odborima koga podržava, odnosno unaprijed poručuje koja je strana u pravu. No, činjenica da je Plenković stupio u koaliciju s Glavašem, da izvršna i zakonodavna nacionalna vlast pokušavaju maksimalno usporiti proces utvrđivanja činjenica o mandatu g. Salapića u Saboru, ukazuju na to da HDZ podržava Glavaša i Vulina. U ovako dvojbenim situacijama to u najmanju ruku nije običaj prije donošenja pravorijeka”, nedvosmisleno je Šišljagić premijera praktički optužio da se upetljao u unutarstranačke procese u HDSSB-u.

Bilo je to, inače, prvi put da se neki HDZ-ovac pojavi na skupu HDSSB-a. Na to je sasvim sigurno utjecao i raskol u Glavaševoj stranci. Zbog činjenice da je ostao bez brojnih stranačkih kapitalaca poput Šišljagića i Burića te većine gradonačelnika i načelnika općina u istočnoj Hrvatskoj, Glavaš je jednostavno bio primoran pregristi jezik i pristati na suradnju s HDZ-om iako je proteklih 11 godina svoju i stranačku političku strategiju gradio jedino i isključivo na žestokom, često i prljavom sukobu sa središnjom vlasti, a osobito s HDZ-om. Vulin se, međutim, ne slaže s tezom da je raskol utjecao na njihovo približavanje HDZ-u.

Suradnja s Vladom

“Do suradnje s HDZ-om došlo bi i bez raskola. Činjenica jest da su neke stvari uvjetovane sukobom, no suradnja s Vladom nije nešto što je posljedica našeg raskola. Uostalom, mi smo podržali i Vladu Tihomira Oreškovića, kao i Vladu Andreja Plenkovića prije nego što se uopće nazirao sukob unutar stranke. Konačno, budućnost HDSSB-a prije svega vidim u suradnji s Vladom RH i strankama vladajuće većine na nacionalnoj razini, a u smislu povlačenja sredstava za projekte u Slavoniji i Baranji koji će osigurati gospodarski rast i nova radna mjesta u našem kraju kako bismo spriječili daljnje iseljavanje ljudi. Našu politiku ne vidim kao politiku sukoba niti inata, za što su nas često prozivali. To je vrijeme iza nas i, upravo suprotno, našu politiku vidim kao politiku suradnje”, kazao je Vulin, koji je itekako svjestan činjenice da je stranka devastirana i oštećena, pa nas je zanimalo koliko je iz njegova kuta realna opasnost utapanja HDSSB-a u HDZ.

“Od osnutka HDSSB-a prošlo je više od 11 godina. U međuvremenu su u obje stranke stasale nove generacije političara, pa i na čelnim mjestima. Taj sukob ne treba prenositi s koljena na koljeno, već gledati kako osigurati bolju budućnost ljudima u našoj regiji. Vjerujem da se nećemo utopiti u HDZ, ali ako i postoji taj rizik, kao predsjednik HDSSB-a u njega svjesno ulazim jer smatram i čvrsto vjerujem da političke stranke nisu svrha same sebi, već da osiguraju bolje uvjete upravljanja općim dobrom. Konačno, spreman sam nositi se i s opasnošću da se na neki način politički utopimo u HDZ ako će to donijeti dobro našem kraju. U ovom trenutku siguran sam da suradnja znači boljitak za naš kraj.”

Raskol je, dakle, ako ne gurnuo, a ono sigurno ubrzao približavanje Glavaša HDZ-u, za što su najzaslužniji disidenti predvođeni Šišljagićem, premda će i on reći da mu je teško suditi je li to baš pravi razlog nove suradnje u hrvatskom političkom prostoru.

Lokalni izbori

“Teško mi je suditi o tome je li raskol gurnuo Glavaša HDZ-u, ali ako je tako, njegovi motivi su mi jasni, no nisu mi jasni motivi Plenkovića, Stiera, Jandrokovića i HDZ-a u cjelini, osim ako doista u tome ne vide priliku da usišu taj dio HDSSB-a. No, to danas nije moj niti naš problem, jer mi imamo potpuno drugačiju viziju HDSSB-a u čiju ćemo realizaciju krenuti nakon što nas Ministarstvo uprave potvrdi, jer vjerujem da će pobijediti pravni argumenti”, kaže Šišljagić.

Bilo kako bilo, jedni i drugi spremaju se za predstojeće lokalne izbore. Koalicija HDSSB-a s HDZ-om potpuno je izvjesna ako Ministarstvo potvrdi Vulina za predsjednika, a okviri te suradnje tek se trebaju ispregovarati. Iz HDZ-a je nedavno procurila informacija kako ova stranka, koja nikada u svojoj povijesti nije vladala Osijekom, u boj s aktualnim gradonačelnikom, iskusnim Ivanom Vrkićem, kani poslati nagrađivanu osječku književnicu Ivanu Šojat. Ona je duže od 20 godina članica HDZ-a, premda to javnost sve do sada nije znala, no politički je potpuno neiskusna. U utrku za župana pak u ime HDZ-a kani sam Anušić, koji ima iznimnu ambiciju preuzeti sadašnju Šišljagićevu dužnost. E, sad, kako će se u toj priči snaći HDSSB, vidjet će se u idućih mjesec dana, no prema neslužbenim informacijama oni će u toj koaliciji tražiti jednu od čelnih funkcija za Vulina. Smatraju, naime, da Ivana Šojat nema previše izgleda protiv Vrkića, pa će vjerojatno predložiti HDZ-u da nađu nekog drugog kandidata za Osijek ili da to prepuste njima, odnosno Vulinu. No, u isto vrijeme svjesni su da Vulin ima više šanse na razini županije, ali im je tu smetnja upravo Anušićeva ambicija. Uglavnom, HDSSB drži da Vulin mora biti kandidat ili za župana ili za gradonačelnika Osijeka. On sam pak, očekivano, o tome ne želi konkretno govoriti, već uopćeno kaže kako će se o svemu tek razgovarati.

Šišljagić ističe da on sigurno izlazi na izbore, no još je neizvjesno koji će to model biti.

“Vjerujem da ću ići kao kandidat HDSSB-a, no ako se dogodi drugačija odluka Ministarstva uprave od one koju očekujemo, tada postoji mogućnost da izađem kao nezavisni kandidat. Bliži sam kandidaturi za župana nego za gradonačelnika Osijeka, ali puno toga ovisi i o tome što misle ljudi s kojima surađujem”, istaknuo je Šišljagić, čiju se struju posljednjih tjedana u osječkim kuloarima dovodi u vezu s HNS-om. Priča ide prema tome da bi HNS podržao Šišljagića u utrci za župana, a njegova struja bi zauzvrat dala podršku Vrkiću u Gradu Osijeku. Njega bi pak formalno podržali kao i do sada HNS i SDP. No, u toj varijanti nejasno je što bi Šišljagićeva struja dobila u Gradu, ako se zna da su oba dogradonačelnička mjesta zauzeta, a SDP nema namjeru formalno podržati Šišljagića za župana.

Na lokalnim izborima sigurno neće biti Glavaša. On danas formalno nema nikakvu funkciju u stranci, a i sam nam je rekao da se ne kani Vulinu miješati u kreiranje stranačke politike te da će mladi čelnik imati potpunu slobodu u vođenju HDSSB-a. No, poznavajući ga jasno je da će rijetko tko u to povjerovati.

Glavaševa uloga

“Gospodin Glavaš svojim iskustvom može pomoći u radu stranke, ali sigurno neće imati aktivnu ulogu u njezinu vođenju. Ne bih rekao ni da će imati ključnu ulogu. Meni je jasna percepcija javnosti i da će određen dio ljudi, bez obzira na to tko bio na čelu stranke, uvijek misliti da Glavaš kao njezin utemeljitelj još vodi priču iz sjene. Ja činim sve što mogu da je što bolje vodim, a svatko ima pravo na svoje mišljenje. Ne planiram se s time boriti niti to demantirati, ali stojim iza svojih odluka, jer su one moje. Znam da će uvijek netko 'zločesto' imputirati da ja ili netko drugi radi po nalogu Branimira Glavaša, ali to je izlizana priča koja neće polučiti uspjeh strani koja je plasira. Konačno, birači će prosuditi je li to što radim vjerodostojno i moje ili nečije tuđe djelo”, zaključio je Vulin. Ipak, Glavaš od politike neće odustati. Najavio nam je da će 2. svibnja, nakon što stekne zakonsko pravo, aktivirati mandat i vratiti se u Sabor te odraditi mandat do kraja. Paralelno s time vodit će sudsku bitku na Županijskom sudu u Zagrebu, gdje će mu se ponovno suditi za ratne zločine u Osijeku 1991. i 1992. godine.

Izdvajamo

Iz drugih medija