Najslušanija radijska informativna agencija u Hrvatskoj Media servis obilježila je 15 godina svoga postojanja. U tom je povodu u zagrebačkom Muzeju Mimara prošle subote održana i svečana akademija “15 godina poslije” koju je otvorila direktorica i glavna urednica Silvija Londero. Vijesti Media servisa su, istaknula je, prvi put emitirane u hrvatskom radijskom eteru 10. ožujka 2003., na 18 radijskih postaja u Hrvatskoj. Danas njihove sadržaje prenosi 51 radijska postaja, a korisnici su i brojni portali. Prije godinu dana Silvija Londero preuzela je i ulogu predsjednice novoosnovane Koordinacije komercijalnih radiopostaja koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, u čijoj je organizaciji ove godine na Svjetski dan radija 13. veljače održan 1. Hrvatski radijski forum.
Jeste li zadovoljni postignućima koja je Media servis ostvario u proteklih 15 godina svoga postojanja?
– Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se medijska scena susrela u proteklih 15 godina, možemo biti i više nego zadovoljni. Ideja stvaranja najutjecajnije medijske agencije u zemlji nastala je na povezivanju lokalnog i nacionalnog medijskog prostora i priznavanju važnosti lokalnog informativnog sadržaja koji je putem Media servisa dobio redovitu nacionalnu dostupnost. Petnaest godina u brojkama znači – 51 radijska postaja, gotovo 80.000 informativnih emisija, ekskluzivnih intervjua, specijaliziranih emisija i sučeljavanja, 204 novinara i suradnika i više od dva milijuna slušatelja.
Na što ste vi osobno najviše ponosni?
– Teško je izdvojiti neku određenu situaciju ili događaj. Ponosna sam što je Media servis u svih ovih 15 godina stabilan čimbenik na medijskoj sceni. Što smo ugostili sve lidere iz svijeta politike, gospodarstva, diplomacije, kulture, znanosti, sporta, umjetnosti. Što smo relevantni, nemamo mrlja i što kroz implementaciju modernih radijskih trendova odgajamo nove generacije slušatelja, ali i novinara i urednika. Ponosni smo što smo uspjeli, unatoč stalnim izazovima tržišta, zadržati visoke profesionalne standarde.
Što Media servis vama osobno znači u karijeri i koji su vam izazovi i ambicije?
– Media servis središte je moje karijere. U radijskom sustavu koji je osnivač Media servisa radim od 2001. godine. Svoj posao ne da volim, ja ga živim. To je nešto što vas prožima i što uživate raditi. Radijski medij toliko se brzo razvija da sam taj razvoj svakodnevno donosi nove izazove. Radim na doktorskoj disertaciji o promjenama koje je radijskom mediju donijela moderna tehnologija i načinu na koji su te promjene utjecale na radijsku publiku, a na VERN-u predajem radijsko novinarstvo, tako da je sve usmjereno na proučavanje radija i educiranje novih naraštaja.
Jeste li zadovoljni ekipom suradnika i je li teško naći i zadržati kvalitetne ljude? Koliko su upravo kvalitetni novinari i urednici ključni za stvaranja kvalitetnih sadržaja?
– Svakako da ne možete stvarati kvalitetan sadržaj bez iskusnih, profesionalnih i zadovoljnih novinara i urednika. Nije jednostavno naći takve zaposlenike a da su istovremeno radijski educirani. Redakciju Media servisa trenutačno čini 20-ak novinara i urednika koji odlično rade svoj posao, no široko rasprostranjenu mrežu reportera čine i novinari radijskih postaja članica Media servisa, pa se tako broj novinara koji proizvode sadržaj za Media servis penje na više od 200. Zato smo uvijek prvi i na mjestu događaja jer pokrivamo cijelu Hrvatsku. Koliko su naši novinari i urednici objektivni, nepristrani i odgovorni pokazuje i rekordan broj prenošenja našeg sadržaja od strane ostalih medijskih kuća u Hrvatskoj, ali i regiji.
Koja je tajna uspjeha u medijskom poslu u kojem, kažu mnogi, posljednjih godina ne cvatu ruže?
– Prije 15 godina obvezali smo se da ćemo raditi pošteno, promicati temeljna ljudska prava, poštovati najviše profesionalne standarde, isključivo držati do objektivnog i istinitog informiranja. Iako radio u svojoj osnovi nije vizualan medij, slušatelj vidi sve. Osjeti kada ste iskreni i kada radite da informirate, da podižete standarde, da vam osobni interes nije važniji od javnog. Od samih početaka u Media servisu dominira jedna konstanta, a to je zajedništvo – zajedništvo medija koji se kontinuirano razvija i koji je utemeljen na načelima slobode govora i odgovornosti za izgovorenu riječ. Rezultat takvog rada jest usklađenost nacionalnog i lokalnog medijskog prostora te široki doseg aktualne, objektivne i istinite informacije. Uspjeli smo takav medijski sadržaj staviti u fokus slušatelja i svih sudionika društvene scene.
Kako ste preživjeli krizne godine u kojima su oglašivači rezali budžete i doveli radiopostaje na rub egzistencije i može li se reći da je kriza završila?
– Nakon pojave prvih formatiranih radijskih postaja u Hrvatskoj konzumacija radija je porasla, a istovremeno je radio pretrpio golemi pad u investicijama u oglasni prostor. Koliko god neka vremena bila izazovna i teška, vi imate odgovornost prema svojim slušateljima i prilagođavate se novonastaloj situaciji. Nikada nismo pokleknuli niti bili pod ičijim utjecajem. A to je ono što se dugoročno isplati. Ključno je držati se svojih postulata i ne mijenjati smjer, ma koliko izazovno to bilo.
Zbog čega se radiopostajama isplati koristiti sadržaje Media servisa i što vaše sadržaje čini atraktivnima?
– Naš proizvod je kvalitetan informativni sadržaj, i to korisnici cijene. Povećana količina informacija i njihov brži protok koji je donijela nova tehnologija može rezultirati nekontroliranom objavom neprovjerenog sadržaja te, u konačnici, padom kvalitete. Mi se brinemo o tome da preciznost, dubina analize, pouzdanost izvora i, naravno, točnost informacija nisu ugroženi.
Kako vidite budućnost Media servisa i koji su vam poslovni ciljevi u narednom vremenu?
– Trenutačno radimo na osmišljavanju novih multimedijskih sadržaja koji će Media servis pozicionirati u sam vrh content providera u regiji.
Kako je, kada i zašto došlo do osnivanja Koordinacije komercijalnih radiopostaja? Koji su vam glavni ciljevi?
– U veljači prošle godine, na Svjetski dan radija, Narodni radio, Otvoreni radio, Radio Kaj, Radio Dalmacija, Antena Zagreb, Enter Zagreb i Gold FM udružili su se u HUP - Koordinaciju komercijalnih radiopostaja. Kada ste najveći na tržištu, tada imate i najveću odgovornost. Ciljevi su nam jačanje radijske industrije kao gospodarske grane, očuvanje i unapređenje standarda u radijskoj industriji i zaštita društveno odgovorne uloge radija, ali i komercijalnih uvjeta poslovanja.
Prije mjesec dana, na Svjetski dan radija 2018., u atriju Palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održali smo prvi Hrvatski radijski forum pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića. Kroz predavanja ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, dugogodišnje europarlamentarke Doris Pack i akademika Jakše Barbića otvorili smo novu platformu za raspravu o medijskom zakonodavstvu.
Kako objašnjavate činjenicu da je radio kao medij u Hrvatskoj i svijetu opstao i razvija se unatoč novim medijima?
– Istraživanja Europske radiodifuzijske unije pokazuju da je radio medij kojemu se najviše vjeruje. U Hrvatskoj od 2009. neprekidno raste konzumacija radijskog medija. Povećanoj konzumaciji zasigurno je pridonijela pojava formatiranih radiopostaja koje odgovaraju na potrebe slušatelja gotovo personalizirano. Modernizacija tehnologije redefinirala je odnos između publike i medija. Interakcija je veća, publika je postala zahtjevnija, ima veća očekivanja, ali i više izbora. Radio se iz tradicionalnog medija razvio u multimedijsku platformu, zbog povećane dostupnosti ima i više slušatelja, a i komunikacija s konzumentima više nije jednosmjerna, nego je interaktivna. Radio je danas bolji, brži, dostupniji.
Vjerujete li u budućnost radija i kako zamišljate tu radijsku scenu u Hrvatskoj u budućnosti, u kojim su segmentima potrebna poboljšanja...?
– Apsolutno vjerujem u budućnost radija! Istraživanja nam pokazuju kako se povećava broj slušatelja koji radio slušaju svakodnevno ili gotovo svakodnevno, publika se češće koristi radiom kao izvorom informiranja i zabave. Kako bismo mogli pratiti slušatelje, potrebno je neprekidno se educirati i odgovarati na brojne nove trendove.
Može li radijski program istovremeno biti i zanimljiv i društveno odgovoran, ali i komercijalan?
– Danas imamo puno više mogućnosti povezivanja sa slušateljem nego ikada prije. Radio je postao nezaobilazni dio svakodnevice, a slušatelji komuniciraju s omiljenom radijskom postajom i u trenucima u kojima ne slušaju radio. Ključno je razumjeti radio i potrebe slušatelja i biti kreativan u tom procesu.
U kojem bi smjeru trebale ići promjene zakonodavstva koje regulira rad elektroničkih medija, pa tako i radija?
– Članice HUP - Koordinacije komercijalnih radiopostaja potpisale su uoči prvog Hrvatskog radijskog foruma Deklaraciju o medijskom pluralizmu kojom su definirale stavove vezane uz zaštitu radijskog medija u Hrvatskoj. Sudjelujemo u radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim medijima kroz koju ćemo štititi interese radija. Ne pojedinačne interese, nego interese radija u Hrvatskoj. Smatramo da zakonodavni okvir treba omogućiti tržišnu prilagodbu i zaštititi komercijalne uvjete poslovanja. Zalažemo se za jednakost i toleranciju na medijskom tržištu, što uključuje sve hrvatske slušatelje, ali i medije utemeljene na profesionalnim i moralnim standardima, bez obzira na njihovu tehniku objave ili emitiranja.
Što je u postojećem zakonodavstvu, po vašem mišljenju, posebno nelogično i nepravedno?
– Postoje neke nelogičnosti kao na primjer pitanje javnosti vlasništva. Komercijalni radiji tako moraju jednom godišnje podatke o vlasničkoj strukturi dostaviti na više institucionalnih adresa i objaviti ih u Narodnim novinama. Dio toga propisuje Zakon o elektroničkim medijima, a dio Zakon o medijima. Mi apsolutno jesmo za ukupnu transparentnost poslovanja pružatelja medijskih usluga kao i za transparentnost vlasništva, no ovdje se radi o neusklađenosti zakona i nepotrebnom preklapanju. Prekomjerna regulacija već zakonom reguliranih područja uvećava administraciju i nepotrebno izlaže već ionako financijski izrazito izložene nakladnike medija nepotrebnim objavama i troškovima onoga što je već registrirano u javnim registrima, i to prema zakonom propisanim procedurama.
Što volite slušati na radiju?
– Kada dugo radite na radiju, onda ga zapravo ne slušate kao slušatelj, nego kao osoba s one strane proizvodnog procesa, slušate ga kritički i kroz sve elemente koji su prisutni u proizvodnji. Danas imamo mnogo kvalitetnih radijskih postaja u Hrvatskoj koji su lideri na području radijske produkcije. Slušam ih sve. Volim slušati i inozemne informativne kanale koji odlično spajaju tradicionalno informiranje s modernim produkcijskim elementima čime uspješno privlače mlađe slušatelje.
Kako biste prokomentirali cjelokupnu hrvatsku medijsku scenu, od kvalitete sadržaja u medijima, slobode medija, odnosa prema zaposlenima u medijima...?
- Medijska sloboda kojom se ne manipulira, nego štite medijski konzumenti i objektivno informiranje mora postati stup stabilnosti i središte društva. Treba nam više tolerancije i zajedništva, više ljudskosti. Lideri na medijskoj sceni trebali bi prihvatiti odgovornost za odgoj medijske publike i boriti se protiv površnosti sadržaja, senzacionalizma, interesa javnosti nauštrb javnog interesa. Srećom, na hrvatskom medijskom tržištu postoje akteri kojima su slušatelji, gledatelji, čitatelji početak i kraj u procesu proizvodnje sadržaja.