POTROŠENE MILIJARDE

SKUPO PLAĆENI TRIJUMF Dobrom organizacijom SP-a Putin je svoj režim pokazao u boljem svjetlu, no što će sada sa 11 preskupih stadiona?

Soccer Football - World Cup - Final - France v Croatia - Luzhniki Stadium, Moscow, Russia - July 15, 2018 FIFA president Gianni Infantino and President of Russia Vladimir Putin with the World Cup trophy before the medals ceremony REUTERS/Damir Sagolj TPX IMAGES OF THE DAY - RC1EB6F20300
Damir Sagolj / REUTERS

Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino i predsjednik Rusije Vladimir Putin

U četiri godine na organizaciju zimskih OI i SP-a te na gradnju 11 velebnih stadiona potrošeno je 80-90 milijardi dolara, a sad na njima više nema tko igrati

Završilo je jedno od sigurno najbolje organiziranih svjetskih prvenstava. Sve je bilo izuzetno, i što je najvažnije – sigurno, bez ikakvih izgreda ni među navijačima – prije prvenstva vladao je veliki strah od ruskih navijača, koji su poznati kao vrlo nasilni, najavljivali su se sukobi mnogih navijačkih skupina, pogotovo Engleza, Poljaka, Rusa pa naših i Srba. Veliki je strah bio i od terorizma, s kojima Rusija, nažalost, također ima neugodnih iskustava. No, i tu su Rusi odradili sve kako treba. Jedino čega su se, uglavnom Rusi, ali i Srbi, kojima je to bio ispušni ventil zbog hrvatskog nogometnog kompleksa, uhvatili bio je budalasti uradak Domagoja Vide, koji je pozdravio svoje ukrajinske prijatelje neprimjerenim usklikom “Slava Ukrajini”, koji je istovjetan hrvatskom “Za dom spremni”. Naime, njime su se koristili ukrajinski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu, mada je danas službeni pozdrav ukrajinske vojske. Ako izuzmemo da je ne nekoliko utakmica, uključujući i finale, bilo diskutabilno, sve je prošlo vrlo dobro.

Očekuje se da svako sljedeće svjetsko prvenstvo bude bolje od prethodnog, ali Rusi su se ovaj put itekako isprsili. Bio je to ne samo sportski nego i politički događaj, vrlo važan za Vladimira Putina. Naime, Svjetsko prvenstvo odigravalo se u napetoj i delikatnoj političkoj situaciji najlošijih odnosa Rusije sa Zapadom. Rusija je pod zapadnim ekonomskim sankcijama zbog umiješanosti u ukrajinsku krizu te otimanja poluotoka Krima. Zanimljivo da je Krim prisvojen netom nakon briljantno organiziranih Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.

Putin nije štedio za ovo Svjetsko prvenstvo. Podigao je ili rekonstruirao čak 11 stadiona, napravio značajnu i grandioznu infrastrukturu od hotela, cesta do željezničkih pruga i aerodroma. Cijena nije bila bitna. Njemu je sve bilo podređeno popravljanju imidža, i svog i Rusije, te dokazivanju Zapadu da je njegova zemlja moćna unatoč sankcijama i neprestanim, kako u Moskvi kažu, željama da se Rusija izolira i difamira. Tijekom prvenstva mediji su gotovo istovjetan prostor posvećivali utakmicama kao i izjavama stranih navijača koji su sipali pohvale na račun domaćina tvrdeći da su sa strahom dolazili u Rusiju, a sada su se uvjerili da ovdje medvjedi ne jedu malu djecu po ulicama, kako su ih “uvjeravali u njihovim medijima”. Pri čemu su zaboravljali napomenuti da antizapadno raspoloženje i antizapadni štih nije ništa manji u ruskim medijima od antiruskog u zapadnima.

 

Putin je ovako organiziranim prvenstvom dobio puno u političkom smislu, a još su Rusi zadovoljni i nastupom svoje reprezentacije od koje nitko nije mnogo očekivao. Čak se žale da su oni umjesto Hrvatske trebali igrati finale. Rusi su se svakako iskazali i pokazali da su gostoljubiv narod, a Putinu je to dobro došlo da prikaže Rusiju i svoj režim u drugačijem, prihvatljivijem svjetlu. U Moskvi se nadaju da će ovim razbiti svojevrsnu zapadnu blokadu te da će upravo gotovo dva milijuna stranaca koliko je bilo u Rusiji tijekom prvenstva poslati pozitivnu poruku koja mijenja izgrađeno negativno mišljenje o Rusiji, a posljedično i o Putinu. Ruski mediji tako su dolaske stranih državnika na utakmice prikazivali kao “ rušenje barijera”.

Ipak svi dolaze u Rusiju, k nama! - uskliknuo je jedan od vodećih ruskih televizijskih komentatora Vladimir Solovjov, ne shvaćajući da ti državnici dolaze na utakmice svojih reprezentacija gdje god da se Prvenstvo održavalo. No, Rusima je potreban takav poticaj, jer upravo taj Solovjov u svojim emisijama stvara dojam da Zapad samo mašta o tome da uništi Rusiju. To je Putinu i najvažnije stavka – da se o Rusiji pisalo pozitivno, da su srušene neke predrasude te da je došlo do političkog “opuštanja” prema Rusiji, a jako dobro je sjeo i sastanak s američkom predsjednikom Donaldom Trumpom u Helsinkiju dan nakon prvenstva, kao vrhunac upravo njegova osobnog trijumfa. Donald Trump dolazi mu, praktički, na noge.

I mnogi ruski mediji primjećuju da su se i sami Rusi promijenili prema strancima, da su uslužni i ljubazni te da su uvidjeli da Englezi i Nijemci nisu bauk, pa je sada glavno pitanje - hoće li taj “duh opuštenosti” koji je vladao Rusijom tijekom prvenstva i dalje ostati u Rusiji. Putin već najavljuje popuštanje u viz­nom režimu.

Soccer Football - World Cup - Final - France v Croatia - Luzhniki Stadium, Moscow, Russia - July 15, 2018. Russian President Vladimir Putin and Croatian President Kolinda Grabar-Kitarovic pose for a picture with team members as they visit the dressing room of team Croatia after the match. Picture taken July 15, 2018. Sputnik/Alexei Nikolsky/Kremlin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Sputnik/Alexei Nikolsky/Kremlin / REUTERS

Vladimir Putin s hrvatskom nogometnom reprezentacijom, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom HNS-a Davorom Šukerom

 

No sad pitanja: je li gotovo 80-90 milijardi dolara koje su Rusi potrošili za samo četiri godina na organizaciju dvaju velikih natjecanja – Zimskih olimpijskih igara u Sočiju i Svjetskog nogometnog prvenstva – trošak koji će imati utjecaja na rusku ekonomiju, a posljedično i na politiku? Naime, ruska ekonomija ne raste onim tempom koji bi u Moskvi htjeli i koji bi je u ovom trenutku svrstao među vodeća svjetska gospodarstva. Ruska ekonomija se ipak održava ne na pro­izvodnji, nego na sirovinama – nafti i plinu, odnosno fluktuaciji cijena tih sirovina. Mnogi se i u Rusiji pitaju dok traje euforija fenomenalno organiziranog prvenstva: može li Rusija izbjeći ekonomske i socijalne potrese, koji su, recimo, zbog istih razloga imale Grčka, Brazil i Ukrajina? No, ovaj put nema Potemkinovih sela.

No Rusija je dobila i veliki interes za nogomet. Sada se već kuju planovi za Katar 2022. godine.

Ipak, već sada se brinu tko će napuniti velebne stadione koji su sagrađeni za prvenstvo, pogotovo u manjim sredinama. Recimo u Rostovu. Tamošnji je prvoligaš već najavio kako neće igrati u Rostov Areni jer mu je najam preskup i ostat će na svom dosadašnjem manjem i starom stadionu. Klub iz Volgograda Rotor najavio je da će njihova Arena Volgograda biti tek na utakmicama ruske lige samo trećinom popunjena. U Saransku, Nižnjem Novgorodu i Kalinjingradu nemaju prvoligaše, a neki ruski mediji pišu kako će se sada brzinski napraviti i klub u Sočiju, koji bi za koju godinu trebao igrati u Prvoj ruskoj ligi kako i taj stadion ne bi zjapio prazan. Mnogi se sada pribojavaju da će ruska Premijer liga postati umjetna liga za gradove čije stadione treba napuniti, a njihovi su klubovi uglavnom u drugoj  ligi pa i u nižim ligama. U Moskvi i Sankt Peterburgu već se hvale kako su ih napunili makar rock-koncertima. Tako će ovo ljeto i jesen do Lužnjika, stadiona Spartaka i Peterburg Arene skočit će Depeche Mode, Guns N’ Roses, Imagine Dragons, ali i popularni ruski bandovi poput Lenjingrada.

Rusija je, bar se sada stječe takav dojam, jako dobro iskoristila ovo prvenstvo. Zbog svega ovoga nije joj važna ni zarada, jer teško da će se ona ostvariti. Stranci su u velikom broju došli i u sredine gdje rijetko navraćaju, u rusku provinciju, koja je pak pokazala da nije ni strašna, ni opasna, ni nedokučiva. A tamošnji su stanovnici dobili priliku da se uvjere kako stranci nisu uljezi koje treba gledati s nepovjerenjem. Uza sva pitanja koja se nameću možda je ovo najvažnije: hoće li ta dobra atmosfera i dalje ostati i hoće li se, konačno, Rusija opustiti u odnosima prema Zapadu? I koliko će to trajati i koliki pečat će ostaviti?

Izdvajamo

Iz drugih medija