Vijesti o ostavci Martine Dalić zatekle su mnoge i u HDZ-u. Najčešće pitanje koje su ovih dana postavljali hadezeovci bilo je: “Što će biti dalje?”, a Miro Kovač, međunarodni tajnik stranke, kaže da, prije svega, treba sve dobro istražiti, bez obzira na to kamo će tragovi dovesti. Skrivanja više, naprosto, ne može biti. “Uostalom, našim biračima smo obećali da ćemo raditi transparentno i pošteno.”
Miro Kovač je bio među onima koji su javno propagirali uvođenje glasanja po savjesti o vrućoj temi ratifikacije Istanbulske konvencije, pa je to nevoljko od šefa stranke na kraju i prošlo. Kako su među onima koji su okrenuli leđa Andreju Plenkoviću bili i njegov zamjenik Milijan Brkić, politički tajnik Davor Ivo Stier i potpredsjednica Ivana Maletić, moglo se očekivati da će doći do potresa unutar HDZ-a koji će rezultirati i nekim novim kadrovskim rješenjima. Zasad se to nije dogodilo, jer su događaji oko Agrokora uzdrmali i vrh stranke i donedavne “pobunjenike”, a mnogi smatraju da je trebalo poslušati Kovača kada je predlagao da se u radu povjerenstva o Agrokoru ide dokraja, a ne sve zakoči i stavi pod tepih.
Ostavkom Martine Dalić ponovno je otvorena ozbiljna politička kriza u zemlji. Koliko sve ovo što se sada događa može nanijeti štete HDZ-u?
- Uvjeren sam da se sve treba temeljito istražiti i rasvijetliti. To je, prije svega, u interesu HDZ-a. Ako smo dobili 2016. godine izbore ”na čistoći”, onda moramo na tom planu ostati vjerodostojni.
Koliko svi ovi događaji mogu u konačnici destabilizirati samu Vladu, premijera, a onda i HDZ?
- Ljudi žele da se, prije svega, obavi posao za Hrvatsku. A za to su, prije svega, potrebne stabilne prilike. I mi kao članovi saborske većine odgovorni smo za to da ih osiguramo. Naravno, važno je da sve ono što je loše i što može nanijeti štetu bude odstranjeno.
Hoćete reći da se u rasvjetljavanju ovog slučaja mora ići do samog kraja, bez obzira na to koga će sve “dotaknuti”?
- Važno je biti temeljit, sve provjeriti i rasvijetliti.
Kako vi vidite taj proces?
- Treba hrabro donositi odluke koje su u interesu Hrvatske i njezina gospodarstva.
Percepcija je sada da se otvorila jedna od najvećih afera nakon Fimi medije, neki već kažu i veća?
- Ponavljam, sve treba temeljito istražiti i rasvijetliti.
Postoji li ipak opasnost da to rasvjetljavanje dovede do destabilizacije širih razmjera i u samom HDZ-u, pogotovo ako se pokaže da je s dijelom korespondencije Martine Dalić bio upoznat i premijer?
- Rasvjetljavanje je neizbježno. Ono je već u tijeku.
Jesu li, po vama, mogući i novi izbori?
- Nema potrebe za njima ako se bude djelovalo pametno i efikasno.
Bili ste među rijetkim hadezeovcima koji su zagovarali da saborsko Povjerenstvo o Agrokoru bude formirano i detaljno raspravi sve vezano za povijest odnosa Ivice Todorića i hrvatske politike?
- Na proljeće prošle godine, kada je izbila afera oko Agrokora, smatrao sam da upravo HDZ treba biti taj koji će predložiti formiranje saborskog istražnog povjerenstva i time preduhitriti oporbu. Držao sam da možemo tim ofenzivnim stavom pokazati transparentnost i “čistoću” na kojoj smo 2016. dobili izbore.
Ali, to nije bio jedinstveni stav HDZ-a, a dojam je bio da se i ne želi povjerenstvo?
- Bio sam itekako svjestan, kao i mnogi kolege, da se time stvara prostor za moguće manipulacije, paradiranje i cirkusantstvo. Ali, isto tako sam bio uvjeren da ćemo, ako na tom planu budemo ozbiljni, neutralizirati takve moguće pojave. Kao što i smatram da se ne moramo nikoga bojati ako učinkovito rješavamo probleme hrvatskih građana. Onda naši kritičari nemaju ni snage ni argumenata, jednostavno ne mogu poentirati.
Oporba je lansirala tezu da se HDZ boji kako bi istražno povjerenstvo moglo prikupiti dokaze da je Todorić bio u prošlosti povezan s vrhom stranke i time kompromitirati HDZ?
- Smatrao sam da se mi toga ne moramo bojati, da to može biti korisno za današnji HDZ. Na kraju smo i formirali istražno povjerenstvo, zar ne?
Što je sada prioritet?
- Restrukturiranje Agrokora je u “koritu”. U očekivanju smo nagodbe vjerovnika. Na prvom su mjestu stabilnost hrvatskoga gospodarstva i spašavanje radnih mjesta. Turistička sezona je pred vratima. Postupak nagodbe, dakle, treba privesti kraju.
Zadnjih mjeseci ponovno živimo u turbulentnim vremenima, od rasprave za Istanbulsku konvenciju do sadašnje eskalacije krize oko Agrokora?
- Politički život uvijek je uzbudljiv. A o tzv. Istanbulskoj konvenciji sam već sve rekao. Nije potrebno vraćati se na to. Napravili smo iskorak u samom HDZ-u i imali prvi put glasovanje po savjesti. To je iskorak i za hrvatsko društvo. Govorio sam da to nije pitanje “biti ili ne biti”, to jest opstanka HDZ-a. I bio sam u pravu.
Slijedi u HDZ-u uskoro i izvještajni Sabor na kojem bi trebalo usvojiti novi statut?
- I novi statut trebao bi biti doprinos jačanju demokracije i uređenja procesa u HDZ-u. Sve je to pozitivno i za HDZ i za Hrvatsku.
Ali, predsjednik HDZ-a Plenković je soliranje oko Istanbulske konvencije shvatio kao atak na sebe osobno?
- Uvijek sam govorio da to nema veze s tim.
Ali je činjenica da je Plenković prvi šef HDZ-a koji je doživio da mnogi iz vrha stranke glasaju drukčije od onoga što je sam predložio?
- HDZ je sve zrelija stranka, kao što je i Hrvatska sve zrelija demokracija. Stremimo tomu da budemo zaista slobodno društvo. A u društvima koja imaju dužu demokratsku tradiciju je stečevina da se po nekim točkama koje su svjetonazorske prirode glasuje po savjesti. Naravno, to su vrlo rijetke i iznimne situacije.
Hoće li glasanje po savjesti ući i u novi statut kao mogućnost?
- Gledao sam statute drugih sestrinskih stranaka, ali nisam na to naišao. To je pitanje dobrih običaja, a ne statuta.
Sada se vodi prikupljanje potpisa za povlačenje hrvatske ratifikacije Istanbulske konvencije. Kakav je vaš stav o tome?
- U Hrvatskoj imamo Ustavom zajamčenu mogućnost izjašnjavanja naroda. A hoće li inicijativa biti uspješna ili neće ovisi, dakako, o broju potpisa i ocjeni ustavnosti Ustavnog suda.
Ovaj tjedan preuzimamo predsjedanje Vijećem Europe. Kako bi to izgledalo da nismo ratificirali jedan od ključnih dokumenata, a vodimo predsjedanje?
- Što se tiče prioriteta šestomjesečnog predsjedanja Vijećem Europe, oni su poznati: borba protiv korupcije, zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija i zaštita kulturne baštine.
Kad se govori o HDZ-u, percepcija je da postoje razlike između onih koje smatramo desnijim i onih koji su bliži desnom centru koji promovira Plenković. Vas smatraju onim koji pripada baš toj “čvršćoj” desnici, osjećate li se takvim?
- Činjenica jest da ljudi vole koristiti etikete, pa tako i za mene. Sebe doživljavam prvenstveno kao politički angažiranog čovjeka u cilju probitka i boljitka naše političke zajednice koja se zove Hrvatska.
Kako u tom kontekstu vidite Hrvatsku?
- Kao slobodno i demokratsko društvo osviještenih ljudi u kojem će se poštovati ljudska prava i tradicionalne hrvatske, znači i obiteljske vrijednosti. Kao što pravednije društvo u kojem će se svi moći dobro osjećati, doživotno obrazovati i od svoga rada i svoje mirovine pošteno živjeti. Koju ćete mi sada etiketu prilijepiti?
To su ideali od kojih smo daleko. Ne rezultira li nerješavanje problema od strane etablirane politike sve agresivnijim populizmom?
- Kad je 2015. godine izbila migrantska kriza, javio sam se s online intervjuom za najtiražniji njemački dnevnik Bild-Zeitung i upozorio na opasnosti od destabilizacije njemačkog političkog prostora ako se ne budu uvažavali strahovi ljudi u Njemačkoj od priljeva izbjeglica. Od migrantske krize na kraju je najviše profitirala stranka Alternativa za Njemačku, koja danas ima podršku 15 posto javnosti, čime je promijenila njemački politički prostor. Što želim time reći? Prije svega da i mi u Hrvatskoj moramo ozbiljno shvatiti probleme koji muče ljude i rješavati ih. Budemo li ih rješavali, onda će se ljudi odmaknuti od onih koji nude jeftine recepte. Biti političar podrazumijeva da ste bliski s narodom, da čujete što ljude tišti, a ne samo da čujete ono što vam je drago.
Kao šef diplomacije zagovarali ste oštre mjere prema Srbiji kao uvjet da završi pregovore. Kako sada gledate na to?
- Hrvatska Vlada, čiji sam bio član, bila je stroga, ali i pravedna. Uspjelo nam je ugraditi neke vrlo važne uvjete u pregovarački okvir Srbije za članstvo u Europskoj uniji. U srpnju 2016. u Subotici, na obljetnici osnutka Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, javno sam rekao da će ugradba tih uvjeta olakšati uspostavu dobrosusjedskih odnosa. Bio sam uvjeren da će na taj način Srbija puno lakše riješiti pitanja zastupljenosti hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije, pronalaska nestalih, odštete za žrtve rata, nadležnosti za suđenja za ratne zločine... Te se stvari moraju riješiti, ali treba definirati i područja suradnje kad je riječ o budućnosti.
U tom smislu je nedavno govorio i Aleksandar Vučić?
- Da. Treba riješiti pitanja naslijeđa rata protiv Hrvatske, ali i definirati područja suradnje koja se odnose na budućnost.
Za godinu i pol počinjemo s predsjedanjem EU. Idu li pripreme po planu?
- Koliko sam upoznat postoji tim u MVP-u koji se bavi pripremama za predsjedanje. Znate da poslije Hrvatske predsjeda Njemačka i time imamo i dodatan izazov. Ne sumnjam da će naše predsjedanje biti korisno i kvalitetno. Ne samo zbog sebe nego i da ostavimo dojam organiziranosti i efikasnosti. Ključna je za pripreme sljedeća godina.
Što je s imenovanjem novih veleposlanika, je li se proces maknuo s mjesta?
- Dobili smo informaciju da je “paket” usuglašen između Vlade i Ureda predsjednice. Očekujem, dakle, da će nam se na Odboru za vanjsku politiku vrlo skoro predstaviti kandidatkinje i kandidati. Cilj je da na jesen u svijetu imamo mnogo novih veleposlanika i generalnih konzula.
Imate li dojam da se u Hrvatskoj vode dvije odvojene vanjske politike, kako se to u zadnje vrijeme tvrdi?
- Svjedočimo tomu da se predsjednica države s predsjednikom Vlade sastaje i usuglašava kada je riječ o bitnim vanjskopolitičkim pitanjima.
Danas i u svijetu imamo velike turbulencije, razmimoilaženje Europe i Amerike oko Irana. Može li to dovesti do novih opasnih napetosti i kako gledate na Trumpovu politiku?
- Koliko god ima kritika u Europi i svijetu kada je riječ o predsjedniku Donaldu Trumpu, činjenica jest da je on čovjek koji ima svoja uvjerenja. Ona se mogu kritizirati, mogu se hvaliti, ali ona postoje. Ako pogledate što je govorio kao poslovni čovjek, npr. u jednom intervjuu u ožujku 1990. godine, onda ćete neka uvjerenja prepoznati u njegovoj sadašnjoj politici. Donald Trump na neki način Europsku uniju izvodi na čistac, ali joj time indirektno pomaže da se emancipira. Toga samo treba biti svjestan. Na neki način Europsku uniju prisiljava da na planu vanjske i sigurnosne politike bude efikasnija. I svijest se zaista polako mijenja u Europi, pa tako i na planu izdvajanja za obranu. Zar nije tako?