OPOZICIJA U VLADAJUĆOJ STRANCI

VELIKI INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ GLOBUSA: TKO ĆE BITI BRKIĆ NAKON BRKIĆA? Dva čovjeka trenutno figuriraju kao oni koji se mogu suprotstaviti Plenkoviću

    AUTOR:
    • Marko Špoljar

  • OBJAVLJENO:
  • 09.05.2019. u 17:35

Mostar, BiH, 040417.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic otvorio je 20. Medjunarodni sajam gospodarstva Mostar 2017. Na otvaranju su bili novoizabrani predsjednik Srbije Aleksandar Vucic, predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic, clanovi predsjednistva BiH Mladen Ivanic i Dragan Covic. Na fotografiji: Andrej Plenkovic i Milijan Brkic
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Andrej Plenković i Milijan Brkić

 

Kao i velikoj većini šefova svih hrvatskih političkih partija, ni Andreju Plenkoviću nije trebalo više od godinu-dvije na čelu HDZ-a da svojim kadroviranjem, stilom vladanja i političkim smjerom stvori mnogo nezadovoljnika, pa i neprijatelja u vlastitoj stranci. Ali zasad ni od koga ne treba strepiti, jer nitko od zaboravljenih, degradiranih ili samo nezadovoljnih stranačkih kolega nema političke snage da mu uzvrati udarac, da njegovo liderstvo zaista dovede u pitanje.

Jedno vrijeme činilo se da bi u pogodnom trenutku u akciju preuzimanja vlasti u stranci sve njih zajedno mogao povesti zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. A onda su Brkića uzdrmale afere. Državno odvjetništvo steže obruč oko nekad jednog od najmoćnijih političara u zemlji. Protiv njega je otvorena istraga zbog sumnje da je “špijunirao” četiri žene, a Uskok se sada zainteresirao i za poslovanje njegova brata Joze Brkića, koji je unatrag nekoliko godina dobio u najam više desetaka poslovnih prostora u vlasništvu države i Grada Zagreba.

Što će od svega toga na koncu biti, tek treba vidjeti, ali već je sada jasno da je Brkićeva pozicija neformalnog vođe desnog krila HDZ-a uzdrmana. A možda je i zauvijek detroniziran.

Bez obzira na njegova stvarna politička uvjerenja i ideološke pozicije, činjenica je da je Brkić figurirao kao lider desnijeg, konzervativnijeg dijela HDZ-a i da je kao takav bio očita alternativa Andreju Plenkoviću na sljedećim unutarstranačkim izborima. Osim iz pozicije neformalnog lidera desnog krila HDZ-a, Brkić je svoju moć u stranci crpio i iz široke mreže poznanstava koju je stvarao i prije nego što ga je Tomislav Karamarko doveo u HDZ i ubrzo potom ga, 2012. godine, imenovao glavnim tajnikom stranke.

Nakon toga Brkićeva mreža bila je još šira i jača, postao je stranački operativac broj jedan, a HDZ dobrim dijelom upravo njemu može zahvaliti brojne izborne pobjede, a njegova uloga bila je velika i u pobjedničkoj predsjedničkoj kampanji Kolinde Grabar-Kitarović.

Pitanje koje se otvara sada kad je jasno da je njegova politička karijera u silaznoj putanji jest: tko će biti novi “Brkić”, tko će popuniti upražnjeno mjesto korifeja desne, nacionalističke i konzervativne struje HDZ-a koja je mila dobrom dijelu birača u Hrvatskoj, ali i u dijaspori, posebice u susjednoj BiH?

“Pravo pitanje nije tko je ‘novi Brkić’, nego treba li uopće HDZ-u ‘Vaso’ nakon Vase. Ja mislim da ne treba, a iz razgovora s mnogim kolegama u stranci ispada da ‘novi Brkić’ u današnjem HDZ-u više nije ni poželjan ni potreban, ali ni moguć. Današnji kontekst bitno je drukčiji od onog kada su 2012. godine stranku preuzeli Karamarko i Brkić. Mislili su da je to sad njihova stranka. Nisu razumjeli duh stranke, ponašali su se kao da su boga za bradu uhvatili. Istina je da je Brkić svojim operativnim sposobnostima, koje nesporno ima, zavladao HDZ-om. Ali smjer kojim Plenković gura stranku i državu, smjer koji želi i većina naših birača jest smjer u kojemu više nema mjesta ni za Milijana Brkića ni za neku njegovu kopiju. Likovi poput Brkića jednostavno ne mogu parirati Plenkoviću ni politički ni operativno, a kamoli u strateškom promišljanju. Vrijeme Milijana Brkića je prošlo svršeno vrijeme”, tvrdi izvor iz vodstva HDZ-a.

I ostali naši sugovornici smatraju da nakon Brkića neće doći “Brkić 2.0”, ali tvrde kako to ne znači da se nitko neće pokušati nametnuti kao lider desnije, konzervativnije struje i postati alternativa Andreju Plenkoviću na čelu stranke. Naprotiv, smatraju da će se novi lider HDZ-a birati na unutarstranačkim izborima koji će se održati, kako stvari sada stoje, otprilike u ovo doba iduće godine. Prvi put, nakon što je lani donesen novi stranački statut, svi će članovi HDZ-a imati priliku po principu “jedan član - jedan glas” izabrati ne samo predsjednika HDZ-a nego i zamjenika predsjednika te potpredsjednike stranke.

Najveće šanse da se - nakon političkog sloma Milijana Brkića - nametnu kao lideri konzervativnog i desnog krila stranke većina naših sugovornika iz vodstva HDZ-a daje bivšim ministrima vanjskih poslova i bivšim političkim i međunarodnim tajnicima HDZ-a - Davoru Ivi Stieru i Miri Kovaču.

“Bez obzira na opću percepciju javnosti i famu koju je, jer mu je to odgovaralo, podgrijavao i sam Brkić, pitanje je koliko je desna struja u stranci njega više doživljavala kao lidera nakon što je šutke prešao preko Plenkovićeve smjene Davora Ive Stiera i Mire Kovača s funkcija političkog i međunarodnog tajnika stranke. Da ne govorim o njegovoj šutnji kada se na telefonskoj sjednici u maniri Komunističke partije izbacivalo Darka Milinovića iz HDZ-a. A upravo je Stier neprikosnoveni lider konzervativne struje unutar HDZ-a. Određenu težinu na desnom krilu ima i Miro Kovač, ali Stier je daleko jači. Ne znam tko će biti protukandidat Plenkoviću na izborima za predsjednika stranke iduće godine, ali bih volio da bude više kandidata. Stier je svoju kandidaturu već, na neki način, i najavio lani na Općem izvještajnom saboru HDZ-a”, rekao je za Globus član Predsjedništva HDZ-a.

Zagreb, 110418. Markov trg.
Sabor.
8. sjednica Sabora s aktualnim satom na kojoj zastupnici postavljaju pitanja Vladi Republike Hrvatske.
Na fotografiji: Davor Ivo Stier Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

Da će Plenković sigurno imati protukandidata iduće godine na izborima za predsjednika HDZ-a te da zasad najveće šanse imaju upravo Stier i Kovač, uvjeren je još jedan od naših sugovornika.

“Jedini politički rezon Plenkovićevih oponenata jest kandidirati se za mjesto predsjednika stranke. Kandidature za zamjenika ili potpredsjednike stranke deplasirane su za bilo koga tko želi biti stvarna alternativa aktualnom šefu HDZ-a i tko želi biti lider konzervativnog, desnog krila stranke. Jer iskustvo je pokazalo da takvi zamjenici ili potpredsjednici brzo nakon izbora budu “asimilirani” od šefa stranke, čak i ako su se kandidirali kao njegovi oponenti. Dakle, treba igrati na sve ili ništa. Budu li se stvari s Brkićem odvijale tako kako se danas čini, dakle vodile prema njegovu političkom odumiranju, Plenković će iduće godine na izborima za predsjednika HDZ-a sigurno imati protukandidata. Mislim da će ta utrka biti zanimljivija nego što mnogi misle i da Plenković ne može smatrati to unaprijed dobivenom bitkom. Realno, u igri za Plenkovićeva protukandidata su Davor Ivo Stier i Miro Kovač jer se oni već ponašaju opozicijski u odnosu na Plenkovića, a i Plenković se tako odnosi prema njima. Jednostavno ih je sam svojim postupcima odabrao za svoje protukandidate. Kako svi Plenkovićevi oponenti znaju da mogu imati samo jednog svog kandidata, Kovač i Stier morat će se dogovoriti koji će on njih dvojice biti protukandidat Plenkoviću”, kaže naš sugovornik i dodaje kako je za stvaranje nekog potpuno novog lidera desne struje HDZ-a prekasno jer je do unutarstranačkih izbora samo godina dana.

Zagreb, 230119.
Filipa Vukasovica 1.
Visoka skola medjunarodnih odnosa i diplomacije.
Predavanje Bogica Bogicevica pod nazivom Glasao sam protiv vojne intervencije JNA u rjesavanju Jugoslavenske krize.
Na fotografiji: Miro Kovac.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Željko Puhovski / Hanza Media

Miro Kovač

 

“Također, bilo bi kontraproduktivno tražiti nekog kandidata à la Brkić. To bi bila unaprijed izgubljena bitka. Plenkoviću može konkurirati jedino netko tko je europski orijentiran, tko zna komunicirati, ali - ključno - i tko se po programskim stajalištima od njega u bitnome razlikuje”, kaže.

Još jedan od sugovornika iz vodstva HDZ-a tvrdi da je Milijan Brkić toliko politički oslabio da, sve i da hoće, ne bi mogao “stvoriti” svog nasljednika preko kojega bi pokušao pobijediti Plenkovića na unutarstranačkim izborima.

“Jedan od stranačkih dužnosnika s kojima je Brkić bio blizak jest aktualni potpredsjednik Vlade i HDZ-a Tomislav Tolušić, koji je imao - a možda još ima - ambicije postati predsjednik stranke. Međutim, njegov utjecaj unutar stranke danas puno je manji nego što je bio, recimo, 2016. godine nakon pada Tomislava Karamarka. Dakle, mislim da vođu desnog krila HDZ-a danas treba tražiti mimo Brkićeva kruga”, kaže. U tom smislu, dodaje izvor iz HDZ-a, na oku treba držati i vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penavu: “Penava je relativno mlad političar i ima vremena čekati pravo vrijeme i svoju šansu. Ako mu se karte dobro poslože i podrže li ga određeni utjecajni ljudi u stranci, HDZ-ov gradonačelnik Vukovara mogao bi se pokušati nametnuti kao lider desnog krila stranke”.

Vinkovci 210518
Ministar Butkovic u Vinkovcima je potpisao gotovo 700 milijuna kuna vrijedne projekte za financiranje nadogradnje i elektrifikacije 18,71 km zeljeznicke pruge Vinkovci- Vukovar - projekt vrijedan gotovo 680 milijuna kuna i ugovor za dodjelu sredstava za nabavu novih autobusa za javni gradski promet grada Vinkovaca projekt vrijedan gotovo 15 milijuna kuna.
Na fotografiji: Ivan Penava.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elvedji / CROPIX
 

Vrlo utjecajna osoba iz vodstva stranke uvjerena je pak da ni Davor Ivo Stier ni Miro Kovač nemaju šanse u srazu s Plenkovićem.

“Ako budu išli u utrku za predsjednika HDZ-a, izgubit će. Naime, dok se vodstvo HDZ-a biralo na stranačkim konvencijama glasovima delegata, a ne svih članova stranke, unutarstranačke prevrate bilo je lakše organizirati. Sjetite se kako je Tomislav Karamarko na onim famoznim izborima za šefa HDZ-a održanima u Lisinskom pobijedio ‘na prepad’. U delegatskom modelu izbora puno je lakše održati vatreni govor, stvoriti atmosferu, na brzinu sklopiti paktove - i pobijediti. Sada kada se bira hladne glave, u stranačkim prostorijama diljem zemlje, izazivačima će biti jako teško pobijediti jer će Plenković preko šefova županijskih, gradskih i općinskih ogranaka HDZ-a puno lakše nego oni lobirati kod birača - članova stranke. U tom smislu, mislim da bi Stier mogao postati žrtva svoje famozne paradigme kojom je zatražio demokratizaciju stranke i biranje kompletnog stranačkog vodstva po principu ‘jedan član - jedan glas’. Osim toga, mislim da je kobnu grešku napravio kad je ishitreno dao ostavku na mjesto ministra vanjskih poslova i napustio Vladu nakon što je premijer Plenković potjerao Mostove ministre iz Banskih dvora”, kaže naš izvor.

Zanimljivo, nekoliko naših sugovornika napomenulo je da će se prilikom stvaranja križaljki uoči unutarstranačkih izbora iduće godine puno toga pitati i glavnog tajnika HDZ-a Gordana Jandrokovića - čak i ako se on sam ne bude kandidirao za neku od funkcija.

“Jandroković se jako nametnuo unutar stranke unatrag godinu-dvije. Pametan je, ima puno iskustva, sazrio je kao političar. Ne znam ima li ambicije biti predsjednik stranke, ali sam siguran da se neće biti protukandidat Andreju Plenkoviću. Eventualno nakon što prođe Plenkovićeva era. Međutim, isto sam tako siguran da će Jandroković željeti zadržati svoju funkciju glavnog tajnika stranke ili sklopiti dogovor s Plenkovićem i kandidirati se za zamjenika predsjednika HDZ-a. Ako se tako dogovore i na izborima pobijede, onda će imati svu moć u stranci. Imenovat će novog glavnog tajnika i time pomrsiti sve račune svim oponentima. Zato onaj tko bude predvodnik desne struje na unutarstranačkim izborima mora računati da će protiv sebe imati i Plenkovića i Jandrokovića”, tvrdi naš izvor.

Izdvajamo

Iz drugih medija