SLUČAJ IVANE MILAS KLARIĆ

ZAŠTO JE PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU MAKNUTA S DUŽNOSTI 'Nakon moje smjene, HDZ-u je cilj ukinuti sve pravobranitelje. Za njih smo mi dosadne ose'

Zagreb, 081215. Sabor, Markov trg.
Ususret Medjunarodnom danu ljudskih prava odrzala se konferencija Daleko od grada i od prava, Ljudska prava u ruralnim podrucjima, u organizaciji pucke pravobraniteljice Lore Vidovic, u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Visnjom Ljubicic, pravobraniteljicom za djecu Ivanom Milas Klaric i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom Ankom Slonjsak.
Na fotografiji: Ivana Milas Klaric.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Ivana Milas Klarić

 

Ja i HDZ mislimo da ste vi SDP i morate otići – lakonski je, prema tvrdnji pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić tumačila pravobraniteljici zašto će morati tražiti novi posao i pet godina prije isteka mandata.

“Naravno da to nisam rekla. Ja bih zaista posumnjala, a očito svi sumnjate, u nekakvu prosječnu inteligenciju, da sam izjavila Milas Klarić da ja mislim: vi ste SDP i zbog toga vas treba smijeniti”, branila se Nada Murganić i poručila da se ne želi svoditi na tračeve, da je to “percepcija Milas Klarić da je zakon usmjeren protiv nje, ali da ona nije time opterećena”. Tvrdila je kako se novim zakonom predviđa izbor novog pravobranitelja “isključivo zbog toga što bi proisteklo da je Odluka o imenovanju koja je bila u skladu sa suspendiranim zakonom nevažeća”.

Međutim, novim Zakonom o pravobranitelju za djecu, što ga je Sabor izglasao prije odlaska na ljetne praznike, automatski se smjenjuje aktualna pravobraniteljica. Dakle, ni najdobronamjerniji ne mogu reći da donošenje novog zakona HDZ-u nije bila prilika za odstrel Ivane Milas Klarić. Izmjenama je, viču kritičari, učinjen tendenciozan presedan – i prije su se dorađivali zakoni o pojedinim pravobraniteljima, ali promjene nisu osporavale mandat aktualnih! Kad je mijenjan Zakon o pravobranitelju za ravnopravnost spolova, ipak s njim nije pala u vodu i Odluka o imenovanju pravobraniteljice.

Suštinskih razloga za smjenu Ivane Milas Klarić nije bilo. Nije se ogriješila o zakon, nije joj dokazano nezakonito ili nestručno obavljanje posla, nije trajno izgubila sposobnost, niti je osuđena za kazneno djelo. Doduše, vladajuća većina rušila joj je Izvještaj o radu, a sada su otišli i korak dalje: izveli su operaciju izmjene zakona, što će biti uvertira za smjenu s razlogom, barem tehničkim.

Nakon 12 godina u proljeće je Ustavni sud na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem (kojemu Sabor tek treba na jesen potvrditi novi mandat) Zakon o pravobranitelju za djecu iz 2003. proglasio neustavnim. Srušili su ga ne iz sadržajnih nego formalnih razloga; otkrili su da nije usklađen s Ustavom jer je donesen običnom, a ne kvalificiranom većinom od 76 zastupnika. Ustavni sud naložio je Vladi da do 1. kolovoza ispravi tu grešku i donese novi zakon.

Teoretski, HDZ je zakon u istom obliku mogao poslati u saborsku proceduru – za njegovu ustavnost bilo je potrebno da ga blagoslovi 76 ruku, ne da ga se mijenja. No, HDZ-ovci su odlučili detronizirati Ivanu Milas Klarić; u novi zakon ugradili su odredbu da s njegovim stupanjem na snagu prestaje mandat aktualnom pravobranitelju te se provodi postupak za izbor novog pravobranitelja u roku od 90 dana – a to je sada u nadležnosti matičnog saborskog odbora koji će Saboru predložiti dva kandidata. Unatoč seriji žestokih kritika, HDZ je ustrajao, a Hrvatska je dobila tzv. lex Milas Klarić, 81 zastupnik glasao je za, 40 ih je bilo protiv, a tri suzdržana. Potporu su zakonu dali i novi HDZ-ovi koalicijski partneri, HNS-ovci, koji su prije, kao opozicija, davali potporu i Ivani Milas Klarić i njezinom Izvješću o radu.

Odvjetnik Krunislav Olujić izmjene zakona okvalificirat će kao školski primjer političke osvete pravobraniteljici Ivani Milas Klarić:

“Nije sporno da je zakon trebala donijeti, kao i sve organske zakone, kvalificirana većina. Ali je sporno što se zakon sadržajno mijenjao. To što se donosi organski zakon ne znači da se stvaraju pretpostavke i za prestanak mandata pravobraniteljice – nisu smjenjivali predsjednika Vrhovnog suda ni glavnog državnog odvjetnika kad su mijenjali zakone iz djelokruga njihova rada pa nisu trebali automatski smijeniti ni Ivanu Milas Klarić. Uostalom, nismo dirali ni predsjednika Republike kad smo donosili novi Ustav”, procijenit će Olujić. On tvrdi kako se u ovom slučaju radi o “očitoj političkoj retorziji koja se provodi nad Ivanom Milas Klarić koju HDZ smatra kadrom SDP-a”.

Kao najveći krimen Ivane Milas Klarić, zamijetit će Olujić, HDZ smatra njezinu ulogu na Katedri obiteljskog prava koja je kronično nezadovoljna Obiteljskim zakonom i koja je inicirala njegovo rušenje na Ustavnom sudu. “Odluka o suspenziji Obiteljskog zakona je bila politička i protuustavna i time se Ustavni sud postavio ne samo kao aktivan sudionik u političkim raspravama nego i kao arbitar tih političkih sporova”, smatra Olujić.

On podsjeća kako je profesorica Hrabar prijetila da će srušiti Obiteljski zakon te zaključuje kako je “Ustavni sud dio šire orkestrirane kampanje i harange na čelu s profesoricom Hrabar, koja je djelovala i kao savjetnica U ime obitelji i Željke Markić.

Najveća zamjerka kritičara na lex Milas Klarić odnosila se upravo na višak promjena – da donošenje novog zakona automatski znači i izbor novog pravobranitelja, odnosno smjenu aktualne, izabrane za SDP-ove vladavine, koja je odradila tek tri godine mandata. Oporba u Saboru ovaj put nije spavala. Digli su se na noge: Goran Beus Richembergh ustvrdio je da je riječ o političkoj represiji i uvođenju “instituta političkog silovanja”, SDP-ova Sabina Glasovac bunila se što je hitna procedura motivirana željom za hitnom smjenom, naglašavala važnost stabilnog mandata koji traje osam godina, upozoravala kako je Ustavni sud od 31. srpnja stavio zakon izvan snage, ali nije dao naputak da se petlja u sadržaj... Protivila se i uvođenju novine da Sabor može tražiti izvanredna izvješća pravobranitelja, jer to podriva neovisnost rada.

I Mostova Ines Strenja Linić apelirala je na to da zakon ide po redovnoj proceduri i primijetila kako će pravobraniteljica biti jedna od rijetkih koja će biti smijenjena “nakon što se ne prihvati izvješće za razliku od nekih čija su izvješća bila loša pa im nismo skidali glave, a trebali smo”. Furio Radin rekao je kako bi pravobraniteljica trebala biti autonomna i nezavisna i odraditi svoj mandat “bez obzira na Vlade koje se mijenjaju”.

Oporbenjaci su se obrušili i na HNS-ovce kojima su, dok su bili u oporbi, bila puna usta autonomije pravobraniteljice. HNS-ovci su uvjeravali javnost kako ni sami nisu zadovoljni postojećom formulacijom te isprva tražili neki “častan” odmak; spekuliralo se kako će podnijeti amandman i spriječiti smjenu. Do toga, međutim, nije došlo. A HNS-ova Marija Puh to je objasnila time da su ih pravnici uvjerili kako je sadašnja pravobraniteljica stekla uvjete za smjenu još prošle godine kad joj u Saboru nije prihvaćeno godišnje izvješće o radu.

Jedini koji je stao uz vladajuće bio je Ivan Pernar iz Živog zida koji Ivani Milas Klarić nije oprostio što je zbog njegovih nenajavljenih upada u škole napisala prijavu Državnom odvjetništvu zbog kršenja dječjih prava. I upravo je taj primjer pravobraniteljica iskoristila da poentira zašto se o izvješćima neovisnih institucija ne bi trebalo glasati u Saboru, kao što je to slučaj i u drugim državama, jer “sada taj isti zastupnik koji je u sukobu interesa može glasati protiv mog izvješća i koristi Sabor za obračun sa mnom”. Protiv njezine smjene izjasnila se i stranka Pametno, Kuća ljudskih prava, Koordinacija udruge za djecu. Reagirao je i Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks koji je izrazio zabrinutost da sadašnji zakonski prijedlog “riskira miniranje nezavisnosti institucije”. Muižnieks se čudio zašto novi zakon predviđa izbor novog pravobranitelja kada mandat sadašnjoj pravobraniteljici traje do 2022. godine i podsjetio na preporuke Odbora UN-a za dječja prava u kojemu se pledira na važnost jačanja nezavisnosti pravobranitelja.

Sama Ivana Milas Klarić kaže da je HDZ uspio napraviti dvije suspektne stvari: “Prva želja im je bila da me smijene. Ali to je manji problem od toga što institut pravobraniteljice pretvaraju u Vladin ured time što si uzimaju za pravo da u bilo kojem trenutku zatraže tzv. Izvanredno izvješće pravobranitelja koji je nepoznanica u komparativnom zakonodavstvu. Ovo je direktan napad na neovisnost institucija pravobranitelja i svaki sljedeći čelnik će teško moći raditi samostalno. A politička neovisnost je u opisu posla pravobraniteljstva, bez nje institucija nema smisla”, kaže nam Ivana Milas Klarić koja prognozira kako je HDZ-u generalni cilj ukinuti sve institucije pravobranitelja i pod firmom racionalizacije pripojiti ih pučkom pravobranitelju. “Mi ne donosimo velike odluke. Ali, gnjavimo vlast. Doživljaju nas kao dosadne ose – a zašto bi ih imali četiri kad mogu samo jednu?!”

Zašto Ivanu Milas Klarić HDZ neće? Što je zgriješila? Otkad su djeca u Hrvatskoj tako važna da se u saborskoj raspravi troše sati? Na političkoj i društvenoj razini averzija prema Ivani Milas Klarić iskazuje se kao sraz liberalne i konzervativne Hrvatske. Njezin svjetonazor jednostavno je previše za tvrdokorniju liniju HDZ-a. Svojim je javnim radom Ivana Milas Klarić, slobodoumna i lišena ideološkog patosa, postala personifikacija svega što konzervativni, isključivi, klerikalno orijentirani zagovornici ne podnose.

A taj je sukob bio najvidljiviji kad se donosio novi Obiteljski zakon koji je trajno posvađao akademsku zajednicu. Dvije pravne struje lomile su se oko svega: uvođenja medijacije u razvode, izjednačavanja prava izvanbračnih parova na posvajanje djece, uvođenja državnog pravnog zastupnika za djecu i osobe s invaliditetom... Tada je Ivana Milas Klarić imala dojam da je ključno što u izradi zakona nisu sudjelovali tvorci prijašnjih propisa, “prvenstveno mislim na Dubravku Hrabar, a važno je napomenuti da je većina njih odbila biti član radne skupine. Odvjetničkom lobiju naročito smeta uvođenje institucije posebnog skrbnika koja umanjuje potrebu za angažiranjem odvjetnika...”

Mnogi vjeruju kako Ivana Milas Klarić danas plaća svoj dugogodišnji sukob sa sadašnjom dekanicom zagrebačkog Pravnog fakulteta prof. dr. Dubravkom Hrabar, koja je vodila radnu skupinu što je kreirala Obiteljski zakon iz 2003., a Ivana Milas Klarić bila je pak jedna od članica radne skupine novog zakona, donesenog 2014. za mandata Milanke Opačić. Ustavni sud ga je suspendirao početkom 2015., ali ga je Milanka Opačić nanovo oživjela pred kraj svoga mandata...

Ivana Milas Klarić je, prije no što je postala pravobraniteljica, radila kao docentica na Katedri za obiteljsko pravo. Šefica joj je bila upravo profesorica Dubravka Hrabar. A problemi sežu u 2011. kada joj je šefica predočila dva anonimna pisma studenata koji su kritizirali njezino predavanje, ali joj je uskratila pravo da razjasni situaciju. Dvije godine kasnije, kada su Ivanu Milas Klarić pozvali u radnu skupinu za novi Obiteljski zakon, odnosi su proključali – šefica Hrabar pred svim članovima katedre optužila ju je da je “nekorektna i da će sve to ionako propasti...” Sve je naposljetku završilo na sudu; Ivana Milas Klarić tužila je Pravni fakultet zato što joj nije pružio zaštitu od, kako je tvrdila, mobinga šefice katedre. U toj parnici Ivana Milas Klarić dokazivala je kako ju je šefica optužila da je ukrala bilješke s primjedbama na Obiteljski zakon i dostavila ih ministarstvu Milanke Opačić, da je od nje tražila da prikuplja literaturu jednom sucu Ustavnog suda koja mu je bila potrebna za pisanje doktorskog rada... Nepravomoćnom presudom Općinskog suda 2014. Ivana Milas Klarić dobila je spor, ali je Županijski sud pod predsjedanjem Daniele Ukić pravomoćno utvrdio da mobinga nije bilo. Pravobraniteljica je umjesto 200.000 kuna, odnosno 47.500 kuna odštete u preinačenoj prvostupanjskoj odluci, morala na koncu platiti ukupno 78.000 kuna parničnih troškova.

Sud je zaključio da je šefica Dubravka Hribar čuvala anonimnost zbog zaštite studentica, a ne zato da bi se za Ivanu Milas Klarić stvorilo ponižavajuće okružje za rad. To što joj je na Vijeću Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar predbacila da “nema što govoriti dok nije redovni profesor” bilo je samo motivirano željom da joj “skrene pozornost na tradiciju da se članovi Vijeća ne javljaju dok ne budu izabrani u znanstveno nastavno zvanje profesora”. A to što je Dubravka Hrabar “tražila da jednom kandidatu za doktorsku disertaciju kojemu je bila mentor pomogne u izboru literature nije mobing jer su druga dva člana katedre to i učinila i jer je takav vid pomoći uobičajen”. Ukratko, dok je Općinski sud smatrao da je takvo ponašanje neprimjereno, Županijski je zaključio da se radilo o “jednokratnoj reakciji na granici uvredljivog, ali se ipak ne može ocijeniti uznemiravanjem i mobingom jer bi bilo moralo trajati dulje vrijeme, u kontinuitetu...”

Ivana Milas Klarić poslije objave presude reći će da je “veseli obrazloženje jednoga suda da je povreda prava i dostojanstva, iako je protivna zakonu, zapravo u redu ako je to ‘u skladu s običajima’ institucije u kojoj se ta povreda prava događa”. Profesorica Dubravka Hrabar bit će, pak, jako zadovoljna pravomoćnom presudom. “Njome se pokazalo da ima smisla vjerovati u pravdu i pravosuđe. Presuda je dodatna satisfakcija za mene osobno, jer se tužbom i presudom prvostupanjskoga suda napalo moju čast, dostojanstvo i znanstveni ugled, bez ikakve pravne i činjenične osnovanosti, grubo iznoseći neistine”, rekla je Dubravka Hrabar koja se nije mogla oteti dojmu da je cijeli postupak bio politički motiviran zbog njezinih znanstvenih kritika Obiteljskoga zakona. Izrazila je čuđenje što “jedna pravnica ne uspijeva shvatiti pravomoćnu presudu, već opetovano izvrće činjenice i istinu koju je utvrdio Županijski sud”.

Moguće je da su njihovi odnosi bili povod kuloarskim nagađanjima da bi se profesorica Dubravka Hrabar mogla javiti na mjesto nove pravobraniteljice. Ona sama to kategorički pobija: “Bože sačuvaj. To su gluposti koje dolaze od zlih jezika. Ne bih se javila da mi netko da milijun dolara! Mene to uopće ne interesira”.

Više, doduše, ne interesira ni Ivanu Milas Klarić. Ne pada joj, kaže, na pamet da se javi jer su joj izmjenama zakona rekli što misle o njoj.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija