EUROPA ISPUNJENA STRAHOM

DARK WEB: NOVA BAZA ISIL-ovih TERORISTA Kako je 'dubinski' internet pretvoren u najopasnije džihadističko gnijezdo

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 17.07.2018. u 22:54

  • iStock

    “Mračni internet” postao im je glavna organizacijska i komunikacijska platforma – zaštićeni anonimnošću razmjenjuju informacije i planove za napade te upute za izradu oružja: kako se pravi prsluk bombaša samoubojice, kako se od umjetnoga gnojiva izrađuje pakleni stroj...

    Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice odnosno UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR izdala je 19. lipnja ove godine izvještaj “Global Trends” u kojem stoji da je broj pojedinaca koji su nasilno izmješteni iz svog životnog prostora narastao na 68,5 milijuna.

    To je novi rekord.

    Globalni trendovi nasilnog izmještanja kažu da je zaključno s 2017. godinom 25,4 milijuna ljudi nasilno izmješteno iz svoje zemlje (ostali su izmješteni unutar iste države). O njima se zajednički brinu UNHCR i Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA). Pod UNHCR-om je 19,9 milijuna ljudi, a UNRWA se brine o 5,4 milijuna Palestinaca.

    Također, u izvještaju stoji da je prošle godine 16,2 milijuna novih nasilno izmještenih osoba – bilo da su izmještene prvi put i jedini put ili opetovano. Od tih 16,2 milijuna njih 4,4 milijuna moralo je napustiti svoju zemlju te su postali ili izbjeglice ili azilanti.

    Najviše izbjeglica o kojima se brine UNHCR – njih 6,3 milijuna – dolazi iz Sirije, gdje već više od sedam godina bjesni građanski rat. U odnosu na 2016. godinu, to je rast od 14 posto.

    Netko od njih mora biti terorist. To je bojazan.

    “Nijednog muslimana nećemo dovesti u Slovačku unutar kvotnog sustava”, rekao je u ožujku 2016. tadašnji slovački premijer Robert Fico, referirajući se na prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel iz 2015. prema kojem su sve članice Europske unije trebale primiti određen broj migranata koji su te godine počeli dolaziti u EU.

    “Nećemo nikada, pa ni svojevoljno, stvoriti nezavisnu muslimansku zajednicu jer bi predstavljala sigurnosni rizik”, dodao je Fico i, prema pisanju BBC-ja, zaradio petominutne ovacije.

    Sličan su strah u proteklih nekoliko godina izrazili i češki predsjednik Miloš Zeman te mađarski premijer Viktor Orbán, koji je rekao da su azilanti “otrov” te da njegova zemlja “ne treba” i “ne želi” migrante. “Svaki je migrant prijetnja za javnu sigurnost i predstavlja terorističku prijetnju”, dodao je Orbán sredinom 2016.

    Na stranu što su takvi stavovi neprimjereni zaključci na temelju pojedinačnih slučajeva, predrasuda i ksenofobije, što o slučajevima terorističkih napada govore činjenice?

    Europolov izvještaj o terorističkim prijetnjama Europskoj uniji za 2017. godinu “TESAT 2018” kaže da je prošle godine u terorističkim napadima na tlu Unije život izgubilo 68 osoba te da su u tim napadima ozlijeđene 884 osobe. Od tih 68 osoba njih 62 izgubile su živote u napadima džihadista koji su 2017. godine na tlu EU izveli ukupno 33 napada, čak 20 više nego 2016.

    “Postupna degradacija Islamske države (IS) možda je dovela do toga da sve manje ljudi napušta svoju državu kako bi joj se pridružili na frontu u Siriji, međutim to ne znači da se njezin utjecaj smanjio”, stoji u izvještaju, a europski povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopulos i europski povjerenik za sigurnosnu uniju Julian King smatraju da će Europska unija u dogledno vrijeme i dalje biti meta terorističkih napada.

    Trendovi koje je Europol uočio kažu da se lice džihadističkog terorizma konstantno mijenja.

    Prvenstveno, napadi više nisu toliko sofisticirani, što znači da se manje vremena mora provesti u pripremi napada. Džihadisti najradije direktno napadaju ljude (napadi na London u ožujku i lipnju 2017. godine i Barcelonu u kolovozu), znaju napasti i simbole zapadnog načina života (Manchester u svibnju) te simbole autoriteta (Pariz u veljači, lipnju i kolovozu), međutim ubijanje ljudi provocira najsnažnije emotivne reakcije pa mu se zato sve češće okreću.

    Suprotno uvjerenjima određenih europskih političkih vođa, terorističke napade s džihadističkim predznakom na tlu Europske unije primarno izvode osobe koje su u EU ili rođene ili koje na području EU žive već neko vrijeme. Ti pojedinci nikada nisu putovali na ratišta diljem svijeta da bi se vratili radikalizirani. Neki od njih čak su poznati policiji, ali ne zbog terorističke aktivnosti.

    Nadalje, unatoč tome što su možda formalno članovi terorističkih skupina, većina počinitelja prošlogodišnjih napada bili su samostalni akteri. U nekim slučajevima njihova okolina nije znala da su radikalizirani, međutim postoje i slučajevi u kojima su napadačima direktnu podršku davali članovi obitelji odnosno prijatelji.

    Većina oružja koje se koristilo za izvršavanje prošlogodišnjih napada bilo je improvizirano, neovisno o tome je li riječ o vatrenom oružju ili eksplozivnim napravama. Europol kaže da su džihadisti napade u Barceloni i Cambrilsu izveli eksplozivnim napravama koje su napravili u svojim domovima, ali i da pokazuju da imaju ambicije izvesti kompleksnije napade većeg razmjera. Džihadisti kao eksploziv najviše koriste triaceton-triperoksid (TATP), a znaju ga nekada spojiti i s eksplozivima na bazi amonijevog nitrata, spoja koji se također koristi kao umjetno gnojivo. Kada određeni terorist ili skupina terorista nema dovoljno znanja da sintetizira navedene spojeve ili na drugi način dođe do njih, eksploziv se radi od jednostavnih pirotehničkih naprava i plinskih boca.

    Neki su napadi izvedeni prenamjenom drugih alata kao što su vozila u de facto oružje. Takvi napadi ne zahtijevaju dugačko vrijeme za pripremu, a za rukovanje takvim oružjem nisu potrebne nikakve posebne sposobnosti, a mogu se isplanirati i izvesti relativno brzo i spontano. Teroristi koji djeluju na tlu EU još se ne koriste kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim oružjem, no postoje indikacije da ih ono zanima.

    REUTERS

    Posljedice terorističkog napada kamionom 2016. u Nici: na dark webu se mogu naći, uz ostalo, upute kako se koristiti vozilima kao oružjem i kako samostalno izvesti napad

     

    Sredstva kojima se financiraju terorističke aktivnosti nerijetko dolaze iz prihoda od različitih ilegalnih aktivnosti kao što su otmice ljudi i slično. Nakon što se taj novac “opere” putem neprofitnih organizacija, on se u obliku gotovine do boraca najčešće donosi putem kurira. Kako bi se izbjegao nadzor financijskih institucija, teroristi često koriste i neformalne sustave prijenosa kao što je hawala (na arapskom riječ doslovno znači prijenos, račun razmjene).

    Ako jedna osoba drugoj mora dati primjerice 100 kuna, davatelj će svotu, kontaktne informacije i šifru transakcije dati brokeru (u zajednici se zovu hawaladari) koji će potom kontaktirati drugog brokera koji će primatelju isplatiti novac pod uvjetom da zna šifru transakcije. Jedino dugovanje koje ostaje je dug koji jedan broker ima prema drugom. Cijeli se sustav temelji na povjerenju i ako jedan broker ne ispoštuje svoju obvezu prema drugom, izbacuje ga se iz mreže. Tom se metodom, koja se naveliko koristi u islamskoj zajednici, a korijene vuče još iz 8. stoljeća s juga Azije, novac prenosi a da se zapravo ne miče s jednog mjesta na drugo.

    Ništa od navedenog ne bi bilo moguće bez jednog ključnog alata modernog terorizma.

    Nakon trostrukog terorističkog napada u Bruxellesu 2016. godine tadašnji francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve identificirao je tijekom govora u parlamentu tzv. darknet kao ključni alat kojim se teroristi koriste u svojim operacijama. Premda je Cazeneuve imao najbolju namjeru, htijući usmjeriti pažnju parlamentaraca na ozbiljan problem, njegov izbor riječi nije bio najbolji, odnosno nije bio do kraja precizan.

    Na osnovnoj razini internet se sastoji od dvije vrste sadržaja – onog koji se može pronaći putem tražilica kao što su Google i Yahoo te onog koji za te tražilice “ne postoji”. U žargonu, dio interneta kojem se može pristupiti putem običnih tražilica zove se “površinski” (eng. surface), dok se onaj kojemu se ne može pristupiti putem običnih tražilica zove “dubinski” (eng. deep).

    Po površinskom internetu korisnici se kreću putem poveznica (eng. link) i premda se čini da Google “sve zna”, postoje mjesta kojima ne može prići kao što su baze podataka knjižnica. Naime, da biste nešto pronašli u bazi podataka knjižnice, vi morate u knjižničnu tražilicu unijeti određeni pojam ili autora. Google to ne može napraviti umjesto vas. No, taj sadržaj nije skriven, njemu se samo teže pristupa. Darknet o kojem je Cazeneuve govorio i o kojem se govori u kontekstu ilegalnih aktivnosti predstavlja dio interneta koji je namjerno skriven od znatiželjnih očiju. To je “mračni” internet, odnosno “dark web”.

    Dark web zapravo čine manje mreže korisnika koji te mreže stvore međusobnim direktnim spajanjem svojih računala i velike mreže kojima se pristupa putem posebnih programa te koje zahtijevaju posebna dopuštenja. Prema dostupnim podacima, u svijetu trenutačno postoji desetak aktivnih većih dark web mreža, među kojima je najpoznatija ona kojoj se pristupa putem besplatnog programa za anonimnu komunikaciju Tor (skraćeno od The Onion Router).

     

    Tor je nastao sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća kao projekt istraživačkog laboratorija američke mornarice, a osmišljen je kako bi se zaštitila obavještajna i kontraobavještajna aktivnost Sjedinjenih Američkih Država. U svojoj osnovi Tor anonimizira komunikaciju tako što preusmjeravanjem prometa preko svoje volonterske mreže od 7000 prijenosnih točaka skriva lokaciju korisnika. Taj čin drastično smanjuje mogućnost da se utvrdi lokacija korisnika, što mu dopušta da u gotovo potpunoj privatnosti pretražuje dark web, ali i onaj površinski. Jedino što Tor o korisniku otkriva jest da se koristi Torom. Sve ostale informacije koje korisnik o sebi tijekom surfanja otkriva, kao što su primjerice lokacija i stranice koje posjećuje, ostaju skrivene.

    Osim što može anonimizirati pojedinog korisnika, Tor može isto učiniti za internetske stranice i servere jer se one mogu podesiti tako da mogu primiti promet samo od korisnika koji se sami koriste Torom. Adrese koje su anonimizirane putem Tora završavaju s “.onion”, a pristupa im se putem posebnog Tor preglednika – unutar Tor zajednice ime im je “tajni servis”.

    Korisnici takvim stranicama na dark webu najčešće pristupaju kako bi pribavili ilegalne datoteke i programe (primjerice alate za hakiranje, dječju pornografiju ili piratski sadržaj) te kako bi razmijenili ili kupili ilegalne predmete i usluge (uglavnom je riječ o drogi i oružju). Transakcije se plaćaju kriptovalutama, ponajviše BitCoinom, budući da funkcioniraju slično kao gotovina, tj. jako im je teško ući u trag.

    Premda postoji duže vrijeme, dark web je u javnu svijest kao centar ilegalnih aktivnosti na internetu ušao kroz priču o Putu svile, ilegalnoj trgovini droge koju je 2011. godine prema tvrdnjama FBI-a pokrenuo Ross Ulbricht i koja je zatvorena u studenom 2014. godine u sklopu Operacije Onymous. Ta je operacija također postala poznata po tvrdnjama da je sigurnost Tora kompromitirana, međutim Europol i FBI koji su vodili operaciju nisu htjeli precizno reći kako su uspjeli doći do 27 operatera i zatvoriti ih.

    Ostavimo li semantiku po strani, Cazeneuve je, po svemu sudeći, imao pravo. Zabrinutost bivšeg šefa francuskog MUP-a zbog terorista na dark webu ponovili su panelisti tijekom rasprava koje se vodili u studenom 2017. u Vijeću grada Chicaga za globalnu politiku i istraživači Društva “Henry Jackson” u travnju ove godine. Čikaško je vijeće pritom istaknulo da je anonimnost dark weba ono što dakako privlači teroriste jer se konvencionalna komunikacija sumnjivih osoba svim drugim kanalima strogo prati. Društvo “Henry Jackson” je pak putem izvještaja napomenulo da dark web ima sve što jednom teroristu treba.

    “Na više smo stranica pronašli upute za izradu TATP-a. Pronašli smo 811 objava koje se tiču oružja. Među njima je bilo čak 208 knjiga s uputama za izradu oružja, što bombi, što drugih vrsta. Anarhistička se kuharica tamo može kupiti za 0.0003 BitCoina. Uz to, možete pronaći upute o tome kako najučinkovitije nekoga ubosti nožem, kako napraviti lažni prsluk bombaša samoubojice, kako se koristiti vozilima kao oružjem i kako samostalno izvesti teroristički napad”, napisala je u izvještaju njegova autorica Nikita Malik.

    Islamska je država možda izgubila većinu teritorija koji je nekada držala, možda je pretrpjela velike gubitke u ljudstvu i financijama, međutim doseg koji ostvaruje putem svojih propagandnih i komunikacijskih kanala praktički je neograničen.

    Europol je otkrio da su džihadisti tijekom 2017. za širenje svoje poruke koristili čak 150 različitih društvenih mreža. I premda se aktivno radi na uklanjanju takvog sadržaja s Facebooka, Twittera i YouTubea, nemaju sve društvene mreže na raspolaganju takvu radnu snagu pa je propagandni sadržaj s njih teže ukloniti u kratkom roku. Kada nisu na društvenim mrežama i dark webu, teroristi se u najvećoj mjeri okreću svojim mobitelima i aplikaciji za slanje poruka Telegram jer nudi mogućnost šifrirane komunikacije. Štoviše, Islamska je država preporučuje svojim članovima.

    Dado Ruvic / REUTERS
     

    Prošle je godine The New York Times zabilježio da je opao broj napada kojima je Islamska država direktno orkestrirala, ali da je istovremeno porastao broj napada koji su inspirirani IS-om i koji su izvedeni pod “dirigentskom palicom” IS-ovih agenata. Francuski su istražitelji otkrili da su dva džihadista inspirirana Islamskom državom putem Telegrama dogovorila napad na crkvu Saint-Étienne-du-Rouvray koji se zbio krajem srpnja 2016. Prije napada se navodno nisu ni poznavali, a sve su upute dobili putem poruka i poziva.

    “(IS) su virtualni treneri koji usmjeravaju i potiču, a prisutni su od trenutka kada je pojedinac radikaliziran pa sve do trenutka kada treba isplanirati i izvesti određenu akciju”, rekao je tada Nathaniel Barr, analitičar terorizma u tvrtki Valens Global. “Pogledate li komunikaciju između napadača i tih virtualnih trenera, vidjet ćete da su oni u konstantnom kontaktu, ponekad su čak u kontaktu sve do točnog trenutka kada treba izvesti napad.”

    “Strah me je da je ovo budućnost IS-a”, rekla je analitičarka Bridget Moreng koja je o tom fenomenu pisala za časopis Foreign Affairs.

    Sredinom prošlog mjeseca u njemačkom je gradu Kölnu uhićen 29-godišnji Tunižanin identificiran kao Sief Allah H. Taj oženjeni muškarac i otac četvero djece uhićen je jer je na internetu kupio tisuću sjemenki skočca i električni mlinac za kavu.

    Skočac je naime poznat i pod nazivom ricinus. Smrtonosna doza za odrasle je oko osam sjemenki. Djeca mogu umrijeti od samo jedne. Istovremeno, iz skočca se može dobiti biljno ulje koje se danas koristi u njezi kože, kose i noktiju.

    Ne govorimo više o nekoj dalekoj i bližoj budućnosti. Ovo je naša sadašnjost.

    Izdvajamo