Već navikla da se stranci čude kako jedini autobus iz Skoplja do aerodroma vozi samo dvaput dnevno, ujutro i kasno popodne, djevojka na recepciji sliježe ramenima i s osmijehom kaže: “Makedonija.” Sunčanu zemlju prepunu nelogičnosti proteklih tjedana kao nikada u povijesti gotovo svakodnevno pohode svjetski državnici i predstavnici vodećih zemalja i međunarodnih organizacija – od Angele Merkel, njezina austrijskog kolege Sebastiana Kurza i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga do američkog ministra obrane Jima Mattisa, koji je u Skoplju bio prošli tjedan, a dva dana poslije je makedonski premijer Zoran Zaev u Washingtonu posjetio potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea. Svi su redom izrazili punu podršku skorom ulasku Makedonije u NATO nakon čega će joj se širom otvoriti i vrata Europske unije.
Uz Vardar, ispred zgrade makedonske Vlade – izgrađene u pseudoantičkom stilu u doba prilično autoritarne vladavine bivšeg premijera Nikole Gruevskog iz konzervativne stranke VMRO-DPMNE koji se silno trudio svoje sunarodnjake uvjeriti da su potomci antičkih Makedonaca – uz crveno-žutu makedonsku zastavu vijori se i velika plava zastava EU. Središnji skopski trg i dalje nosi ime Aleksandra Makedonskog, ali je ono nedavno maknuto s aerodroma koji se sada jednostavno zove “Skopje” i autoceste koja je nazvana cestom prijateljstva. Smiruju se strasti koje vriju dva i pol desetljeća od makedonskog proglašenja neovisnosti, od kada im Atena osporava ime (jer se sjeverna grčka pokrajina također zove Makedonija) i priječi put prema Zapadu, a Skoplje u inat podiže spomenike antičkim junacima (čime od Grčke uzima povijesni identitet s kojim, slažu se povjesničari, nema baš nikakve veze).
Osim spomenika, glavni je grad sada i pun plakata s porukama građanima da će i dalje, kao i njihova djeca i unuci, biti Makedonci i govoriti makedonski koji će uskoro biti jedan od službenih jezika zajednice od pola milijarde ljudi. Makedonski su političari, a očito i strani, vodeći kampanje za svaki glas, povijesnim događajem proglasili referendum koji se održava iduće nedjelje i na kojem će građani reći što misle o sporazumu koji je nedavno potpisan s Grčkom i po kojem bi se, nakon što se promijeni Ustav, država trebala zvati Republika Sjeverna Makedonija. Referendumsko pitanje glasi malo drukčije: “Jeste li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu prihvaćanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?”
Zoran Zaev i Angela Merkel
Prema anketama, glasači su prilično podijeljeni. Ako većina bude za – kako bi htjela Vlada predvođena socijaldemokratima i veći dio međunarodne zajednice – slijedi izglasavanje ustavnih promjena s novim imenom u parlamentu nakon čega će dogovor ratificirati Grčka. Referendum nema obvezujući, nego konzultativni karakter, no da bi bio potpuno valjan, potrebno je da na birališta izađe više od polovice registriranih birača kojih je oko 1,8 milijuna. Stoga protivnici sporazuma s Grčkom pozivaju građane da tog dana ostanu kod kuće i ne budu izdajnici. Poznato je da iza dijela onih koji provode takvu propagandu stoji Rusija kojoj nije u interesu širenje euroatlantskih saveza na Balkanu. I jedni i drugi širom države organiziraju skupove. Zaev na sav glas poručuje sugrađanima da moraju prihvatiti novo ime ili se suočiti s nestabilnošću i izolacijom u budućnosti.
Stanovnici Skoplja koji su uoči referenduma svoje mišljenje podijelili s novinarom Globusa od prvog do zadnjeg podržavaju ulazak u NATO i EU, ali im istovremeno nije drago što se mijenja ime. No, većina će, priznaju, zaokružiti ZA jer smatraju da je promjena imena daleko manje zlo nego da propadne napokon izgledna prilika za ulazak u euroatlantski klub koji pruža barem tračak nade za gospodarski oporavak i dizanje standarda. Prosječna makedonska plaća danas, naime, jedva iznosi oko 400 eura. Manji dio, koji ni po koju cijenu ne žele da im Grčka određuje ime države, kažu nam da neće ni izaći na referendum.
“NATO i EU su mi jedina garancija da će moja djeca i unuci živjeti u Makedoniji. To je jedino jamstvo opstanka ove države. Ako nemamo državu, što će nam i jezik i nacionalnost? Tek kada uđemo u EU, bit ćemo ravnopravni s Grcima, a sada nam mogu raditi što god hoće”, govori poznati makedonski kompozitor Gligor Koprov i tvrdi da takvo mišljenje dijeli većina makedonskih umjetnika i intelektualaca.
'NATO i EU jedina su mi garancija da će moja djeca i unuci živjeti u Makedoniji. To je jedino jamstvo opstanka ove države. Zato sam za promjenu imena države', kaže poznati kompozitor Gligor Koprov
“Ljude dijelim na dobre i loše, a ne po nacionalnosti, a ljepota EU je u tome što više nije bitna nacionalnost. Nažalost, neki ljudi su u glavama ostali u 16. stoljeću i ništa ne razumiju. I Amerikanci i Japanci su prije 70 godina bili najljući neprijatelji, a danas su saveznici. Ne smijemo se vraćati u prošlost, nego ići naprijed. Tko tako ne misli, ne može se nazivati intelektualcem. Ne smijemo ostati slijepo crijevo, nego živjeti u miru i slozi s drugim narodima kao ostala normalna Europa. Ovo nam je zadnja šansa za to”, govori nam Gligor Koprov.
Nacionalni koordinator za NATO Stevo Pendarovski ističe kako barem 300 tisuća registriranih birača ne živi u Makedoniji. Stoga referendum ne treba smatrati propalim ako se odazove manje od 900 tisuća ljudi, pod uvjetom da se velika većina onih koji glasaju izjasni za. Objašnjava kako ustavne promjene podržavaju 72 od ukupno 120 zastupnika u parlamentu te ih nedostaje još osam za potrebnu dvotrećinsku većinu.
'Ovo je povijesna šansa za Makedoniju da uđe u NATO. Zato vjerujem da će i dio zastupnika VMRO-a, onaj dio koji nije korumpiran, dići ruku za promjene', kaže nacionalni koordinator za NATO Stevo Pendarovski
“Cijeli svijet tvrdi da je ovo povijesna šansa za Makedoniju da uđe u NATO. Zato vjerujem da će i dio zastupnika VMRO-a, onaj dio koji nije korumpiran, dići ruku za promjene. Ako ustavne promjene ne uspiju, onda novi prijevremeni izbori nisu isključeni. Vjerujem da se to neće dogoditi i da će već u lipnju 2019. Makedonija otvoriti pretpristupne pregovore s EU, čime će nam se popraviti kreditni rejting što će privući investitore koji su spremni pokretati poslove u Makedoniji, ali čekaju međunarodnu potvrdu da je ona stabilna država. Ekonomski odnosi s Grčkom će se normalizirati. Otvarat će se radna mjesta i mladi više neće odlaziti u inozemstvo. Ovdje je prošli tjedan bio Trumpov izaslanik za Balkan Ron Johnson koji mi je rekao da je Amerika previše uložila u Balkan na kojem ne želi nove probleme. Rusi pak ne žele da Makedonija uđe u NATO, ali joj baš ništa ne nude kao alternativu”, govori Pendarovski koji nije član niti jedne stranke, a na zadnjim predsjedničkim izborima 2014. je bio protukandidat socijaldemokrata sadašnjem predsjedniku Đorgeu Ivanovu iz VMRO-a koji je prije nekoliko mjeseci bio žestoki protivnik ustavnih promjena, a posljednjih je dana prilično ublažio retoriku nakon susreta s nekolicinom stranih visokih dužnosnika.
“Sporazum s Grčkom je dobar jer mi zaista jesmo Sjeverna Makedonija. Po nacionalnosti ćemo i dalje biti Makedonci, jezik će nam se zvati makedonski, internetska oznaka će ostati mk, a automobilska će umjesto MK vjerojatno biti SM. Uostalom, ne postoji država Južna Makedonija. Budući da su i Makedonci i Albanci u Makedoniji za EU i NATO, to će biti i kohezivni faktor za naše društvo, što je jako važno”, tvrdi Pendarovski koji vjeruje da će ustavne promjene kao politički imperativ biti usvojene najkasnije u siječnju iduće godine.
Zamjenik glavnog tajnika VMRO-DPMNE-a Petar Bogojeski za Globus otkriva kako je stav te glavne oporbene stranke da svaki građanin treba sam odlučiti kako će se izjasniti. No, u stranci svi ne misle jednako, pa su neki članovi već rekli da će bojkotirati referendum.
'Ja sam protiv promjene imena države. Makedonci se trebaju prestati dijeliti na patriote i izdajnike, a sada se stvara nova podjela na Makedonce i Sjevernomakedonce', kaže zamjenik glavnog tajnika nacionalističkoga VMRO-DPMNE Petar Bogojeski
“Moj je osobni stav da bi što više ljudi trebalo izaći na referendum i zaokružiti protiv i time poručiti svijetu da ne žele pristajati na grčki ultimatum jer smatram da ovakav sporazum s Grčkom nije održivo rješenje. O njemu nema nacionalnog konsenzusa. Podržavam ulazak u EU i NATO jer nemamo bolju opciju. Opcija protiv nije kraj svijeta jer u tom slučaju treba brzo tražiti novo rješenje s Grčkom. Makedonci se trebaju prestati dijeliti na patriote i izdajnike, a sada se stvara nova podjela na Makedonce i Sjevernomakedonce”, kaže Bogojeski i dodaje da će, ako više od polovice birača izađe i većina bude za, VMRO u parlamentu podržati ustavne promjene i novo ime. Ako prevlada opcija protiv, od Zaeva on očekuje da podnese neopozivu ostavku i prizna poraz svoje politike i da se ide na prijevremene izbore.
“Ako većina građana bojkotira referendum, to će najviše ići u prilog onim stranim faktorima koji ne žele dobro Makedoniji kao i domaćoj mafiji koja ne želi da se implementiraju europski standardi. Ako pobijedi opcija za, bit ću zadovoljan ako zbog toga Makedonija doista uskoro uđe u NATO. No, bojim se da će bez obzira na sve Grčka opet nešto smisliti da nas zaustavi”, ističe Bogojeski kojem je, kaže, kristalno jasno da Makedonci nemaju veze s antičkim Makedoncima. No, dio naroda u to vjeruje. Problem je, tvrdi, što Grci žele monopol na antičku povijest iako su i oni zapravo Slaveni.
U Parku žena nasuprot Parlamenta inicijativa “Bojkotiramo” već tjednima poziva građane da 30. rujna ostanu kod kuće. Aktivistica Kalina Petroska uvjerena je da Makedonci imaju pravo biti dijelom antičke civilizacije te da promjena imena ozbiljno narušava nacionalni identitet, što je previsoka cijena za ulazak u NATO.
“Mi čuvamo našu tradiciju. Imamo nelegitimnu marionetsku Vladu koju je postavila Amerika. Socijaldemokrati su došli na vlast zahvaljujući manjinskim albanskim partijama, što nije bila želja većine građana. Pitanje na referendumu je protuustavno i zbunjuje glasače jer su to tri pitanja u jednom. Nema šanse da izađe 900 tisuća ljudi, no na kraju će biti onako kako želi Amerika pa će manipulirati brojkama i proglasiti referendum važećim bez obzira na odziv”, zaključuje Kalina Petroska.
Glavni tajnik i zastupnik u parlamentu vladajuće socijaldemokratske stranke SDSM Aleksandar Kiracovski otkriva kako EU svaki dan Makedoniji daje 260 tisuća eura nepovratnih sredstava, a osigurala je i 18,5 milijuna eura za unapređenje policije i pravosuđa. Dobit će i 18 milijuna za poljoprivredu i osam za zaštitu granice.
'Makedonija u doglednoj budućnosti neće imati ovakvu šansu za dogovor s Grčkom i ulazak u EU i NATO. Ako je ne iskoristimo, država bi se mogla naći na rubu kaosa', kaže glavni tajnik vladajućeg SDSM-a Aleksandar Kiracovski
“Ako se želimo razvijati, glasat ćemo – za. To je važno i za cijeli Blakan jer je članstvo Makedonije u NATO-u garancija da će njezine granice ostati netaknute, a time će se smanjiti i ambicije raznih radikalnih skupina koje bi htjele mijenjati granice u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Naš dogovor s Grčkom može poslužiti kao dobar primjer kako se rješavaju problemi između dviju susjednih država. Makedonija sasvim sigurno u doglednoj budućnosti neće imati ovakvu šansu za dogovor s Grčkom i ulazak u EU i NATO. Ako je ne iskoristimo i ne promijenimo Ustav, ispast ćemo neozbiljni, a država bi se mogla naći na rubu kaosa”, ističe Kiracovski i dodaje kako sve relevantne ankete potvrđuju kako 75 posto makedonskih građana podupire ulazak u euroatlantske integracije, pa stoga očekuje da će barem toliki postotak onih koji izađu na referendum zaokružiti – za. Ključno je samo da izlaznost bude što veća.
U parlamentu nas Kiracovski upoznaje sa svojim stranačkim kolegom Ljubom Kuzmanovskim, gradonačelnikom općine Novaci, smještene na krajnjem jugu Makedonije nedaleko od Bitole, uza samu granicu s Grčkom. To je, kaže, izrazito poljoprivredni kraj iz kojeg je dosta ljudi otišlo raditi u inozemstvo, pa je stvarni broj potencijalnih birača osjetno manji nego na službenom popisu. Svejedno on očekuje da će u velikom broju izaći na referendum i podržati sporazum koji će definitivno, smatra, normalizirati odnose s Grčkom, u koju i sada ljudi iz Makedonije redovito putuju, a vrijedi i obratno. Između susjednih gradova i općina s dviju strana granice, tvrdi Kuzmanovski, i sada vlada jako dobra suradnja jer probleme ne stvaraju ljudi, nego politika. EU, dodaje, financira neke prekogranične projekte.
“Kada uđemo u EU, granica neće biti toliko važna, a naši ljudi će bolje živjeti. Ako ovaj put ne uspije, nitko u Makedoniji ne zna što je alternativa”, govori Kuzmanovski.
“Makedonija hvata zadnji vlak prije nego što se EU ne predomisli o proširenju”, zaključuje politički analitičar i kolumnist Petar Arsovski. Prema njegovu mišljenju, referendumska potvrda da se ide u ustavne promjene bila bi dokaz da je nacija sazrela, prošla katarzu, da je spremna odbaciti izmišljen mit o antičkom porijeklu i da o svom identitetu razmišlja na kozmopolitskoj razini.
“Očekujem da će triput više ljudi biti za nego protiv i da će izlaznost biti velika iako ne znam hoće li baš biti 900 tisuća jer nikada ni na jednim izborima u Makedoniji nije glasalo više od 1,1 milijun ljudi. No bit će dovoljna da vlasti bude adut da provede volju naroda. Da možemo sami izgraditi uređeno društvo, ne bi nam trebali EU i NATO, ali smo pokazali da ne možemo. Europa je odlučila prigrliti balkanske zemlje i ne dopustiti njihovu bejrutizaciju jer slabljenje Turske premješta rub NATO-a prema Grčkoj, a tu su i problemi Srbije i Kosova te Republike Srpske koje je daleko teže riješiti nego Makedoniju koja mora ostati cjelovita, multikulturalna i funkcionalna. Putina zapravo nije briga za Balkan, ali želi ovdje stvarati probleme kako bi rješavanjem tih problema mogao trgovati, odnosno zahtijevati od NATO-a da odustane od Ukrajine i Gruzije”, komentira Arsovski uvjeren da će Makedonija u EU ući 2025. godine zajedno s Crnom Gorom jer je mnoge reforme već provela i za sve preostale joj ne treba mnogo vremena.
Novinar Aleksandar Manasiev, glavi urednik digitalnog medija “Vidi vaka”, ističe kako je njegova generacija, ljudi koji su danas u srednjim tridesetima, odrastala u izolaciji i dobro je osjetila.
“Mislio sam 90-ih godina da spor s Grčkom neće zaustaviti euroatlantski put Makedonije, no s vremenom je postalo jasno da ne možemo obraniti ime. Makedonska vlada mogla je riješiti spor još 2009. kada je Grčka bila na koljenima. Pravi patriot je onaj koji želi napredak svojoj državi. Glasat ću za jer znam da nema idealnog rješenja i da je ovo nužno zlo ako želimo brzo ući u NATO iako nam na putu prema EU Grčka može svejedno opet praviti probleme. Politička situacija u Grčkoj je vrlo nestabilna, a ni Grci nisu posve zadovoljni ovakvim rješenjem spora s Makedonijom jer i njih su političari godinama manipulirali. Znajuću gdje živimo, siguran sam da naš put prema boljoj budućnosti neće i ne može biti bezbolan”, govori Manasiev i ističe kako je opozicijski VMRO-DPMNE razjedinjen što podiže šanse da referendum uspije.
Profesor na Odsjeku političkih znanosti skopskog Pravnog fakulteta Vladimir Božinovski često komentira političku situaciju u Makedoniji i ne krije da je bliži konzervativcima.
“Iako na referendum neće izaći 900 tisuća ljudi, vlast će biti zadovoljna jer će većina biti za. Da bi ustavne promjene prošle u Parlamentu, morat će ih podržati i dio zastupnika VMRO-a. Pravosuđe je jako povezano s vlasti i ono trenutno vodi postupke protiv nekih zastupnika i članova VMRO-a koje tereti za razne oblike kriminala. Stoga će na te zastupnike biti veliki pritisak da glasaju za novi ustav u parlamentu i on će najvjerojatnije proći. Dakle, ne odlučuje narod nego vlast, a ugovor s Grčkom je loš za Makedoniju jer propisuje da se novo ime mora koristiti i za unutarnju upotrebu. Pa tko mene može natjerati da se u svojoj kući ne zovem kako god hoću?! A ubuduće kada me netko u Makedoniji pita odakle sam, ja ću morati reći da sam iz Sjeverne Makedonije. Cipras je vidio da može pritisnuti Zaeva, i to je učinio”, govori Božinovski. Priznaje da ne zna kako će glasati.
“Neodlučan sam. Bez NATO-a i EU smo u blatu, a da bismo ušli, referendum mora uspjeti. Dobro je što ulazimo u NATO, a loše što mijenjamo ime”, priznaje nam Božinovski.
“Milijun posto sam siguran da će velika većina zaokružiti za i da će Vlada stoga imati obvezu dokraja izgurati proces ustavnih promjena”, tvrdi politički analitičar Albert Muslia uvjeren kako će promjene podržati i 95 posto njegovih sunarodnjaka Albanaca koji čine oko četvrtine ukupnog stanovništva u zemlji, a u cijeloj Europi imaju veliku dijasporu i neprihvatljiva im je izolacija Makedonije ili njeno okretanje istoku.
“Albanci su u Makedoniji i početkom 90-ih godina imali razumijevanja za potrebu osnivanja neovisne države. Velika većina nas i danas želi živjeti ravnopravno s Makedoncima u demokratskoj i proeuropskoj državi i vjerujem da će zaista biti tako”, govori Muslia i dodaje kako je Hrvatskoj bolno prepustiti Sloveniji malo mora pa će se tako i stanovnici Makedonije morati pomiriti s promjenom imena nakon što im je prethodna Vlada stvorila kaos po pitanju identiteta uvjeravajući ih da bi Aleksandar Makedonski, da ustane iz groba, govorio makedonskim jezikom.
“EU želi stabilizirati Balkan i osjeća nelagodu što Grčka zloupotrebljava svoje članstvo da godinama blokira Makedoniju. Cipras je prvi grčki premijer koji se nije zakleo na Bibliju, a Zaev je veoma hrabar. Idealan je, dakle, trenutak da građani Makedonije izađu na referendum i odluče o svojoj budućnosti kako ne bismo opet jednog dana govorili kako neki veliki uvijek rade protiv nas malih”, zaključuje Muslia i podsjeća kako je zbog teške ekonomske situacije u Makedoniji čak 200 tisuća Makedonaca zatražilo i dobilo bugarsku putovnicu s EU oznakom pri čemu su potpisali da su Bugari. Nad tim podatkom bi se ozbiljno trebali zamisliti oni koji pod krinkom patriotizma pozivaju na bojkot referenduma i tako udaljavaju Makedoniju od EU.
