UOČI PREDSJEDNIČKIH IZBORA

VELIKA GLOBUSOVA ANALIZA: KREMALJSKA ELITA DUBOKO ZABRINUTA Hoće li Putin vladati doživotno ili 'samo' do 2024., treba li tražiti njegova nasljednika?

Russian President Vladimir Putin (L) and Defence Minister Sergei Shoigu (R, front) watch honor guards pass by as they attend a wreath laying ceremony to mark the Defender of the Fatherland Day at the Tomb of the Unknown Soldier by the Kremlin walls in central Moscow February 23, 2015. REUTERS/Sergei Karpukhin (RUSSIA - Tags: MILITARY ANNIVERSARY SOCIETY POLITICS) - GM1EB2N1E9T01
Sergei Karpukhin / REUTERS

 

U nedjelju 18. ožujka u Rusiji se održavaju, štono bi se reklo, izbori za Putina. Naime, iako se, za zadovoljavanje forme, na Putinove izbore prijavilo još sedmero kandidata, sve ukazuje na to da će već u prvom krugu, kao i u dosadašnja tri slučaja, premoćno (kremaljska “očekivanja” su 65-70 posto) pobijediti sadašnji predsjednik. Bit će to već četvrti mandat Vladimira Putina na čelu Kremlja, čime on praktički postaje (ne računamo ruske careve koji su to postajali već kao malodobni), nakon Josifa Staljina, najdugovječniji ruski vladar. On je na čelu Rusije od novogodišnje noći 2000., kada mu je tada već kompromitirani, pa i dementni Boris Jeljcin, junak mirnog raspada SSSR-a i tvorac nove demokratske Rusije, predao vlast. Dakle, punih 18 godina Putin je na čelu Rusije. Doduše, od 2008. do 2012. bio je “tek” premijer, nakon dva predsjednička mandata, kada mu je mjesto, pa možemo i tako reći, besramno čuvao sadašnji ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Zanimljivost je ovih izbora to što se, namjerno, održavaju baš 18. ožujka, na četvrtu godišnjicu potpisivanja sporazuma o “prisajedinjenju” Krima Rusiji, ali i da je cijela kremaljska mašinerija, kao i svi oni koji se hrane od nje, pokrenuta kako bi izlaznost bila što veća. Naime, Rusi, uspavani izbornom kolotečinom, u proteklih 18 godina sve su manje bivali zainteresirani za izlazak na birališta na unaprijed odlučenim izborima. No, za četvrti mandat Kremlj ne želi da se slaba izlaznost (ispod 50 posto) protumači kao protest protiv Putina, pa se većina predizbornih spotova odnosi upravo na motiviranje ljudi da izađu na glasovanje.

Vladimir Putin nema nijednog ozbiljnog protukandidata među sadašnjim konkurentima na izborima. Tu su ultranacionalistički političar i spadalo Vladimir Žirinovski koji pokušava već šesti put od ukupno sedam dosadašnjih izbornih ciklusa za predsjednika; komunist poduzetnik Pavel Grudinin, kandidat KPRF-a, kojem je ruski DIP pronašao čak 11 neprijavljenih bankovnih računa u Švicarskoj, a na jednom ima 5,5 kilograma zlatnih poluga. Tu je i ruska “Paris Hilton”, trendseterica Ksenija Sobčak...

Nitko ne sumnja da će Putin pobijediti i početi novi šestogodišnji mandat. Unatoč tome kremaljska vrhuška duboko je zabrinuta, a razlog njezine velike brige, pa i uznemirenosti, britko je formulirao proputinovski oligarh Konstantin Malofejev: “Naš problem nije 2018., naš je problem 2024.” Vladajuću političku elitu muči, naime, “peti mandat”, odnosno pitanje tko će se na izborima 2024. kandidirati kao predstavnik tih struktura. Hoće li Putin, kojemu će tada biti 72 godine, imati snage stolovati u Kremlju do 2030.?

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

 

Izdvajamo

Iz drugih medija