GLOBUSOVO ISTRAŽIVANJE

PAKLENI TEST ZA DOBIVANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA Koliko poznajete hrvatsku kulturu i društveni ustroj? Ovo su pitanja na kojima mnogi lome zube!

    AUTOR:
    • Boris Orešić

  • OBJAVLJENO:
  • 18.03.2019. u 14:45

CROPIX

 

Čak 59 posto studenata i maturanata palo bi na testu iz poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja koji polažu stranci prilikom primanja u hrvatsko državljanstvo.

Pokazalo je to istraživanje koje je Globus proveo među 50 studenata raznih zagrebačkih fakulteta i isto toliko učenika četvrtih razreda u jednoj od najcjenjenijih gimnazija te jednoj stručnoj srednjoj školi u Zagrebu. Među studentskom je populacijom rezultat bio posebno poražavajuć jer je za prolaz test riješilo njih samo 22 posto.

Maturanti su bili daleko uspješniji - 60 posto ih je prikupilo dovoljno bodova s time da su gimnazijalci daleko bolje upućeni u hrvatsku povijest, književnost i političke odnose od svojih vršnjaka iz stručne škole. U gimnaziji je test rješavalo 33 učenika od kojih je 28 prošlo, a 5 palo. Iako ih tek nekoliko mjeseci dijeli od državne mature, od 17 učenika stručne škole samo je dvoje imalo prolazan broj točnih odgovora. Da smo kojim slučajem testirali učenike završnih razreda neke strukovne trogodišnje škole, prolaznost bi zasigurno bila i niža. Vjerojatno bi još lošiju razinu znanja pokazala opća hrvatska odrasla populacija jer test ipak većinom sadrži pitanja iz školskog gradiva koje se obrađuje iz hrvatskog, povijesti, geografije te politike, a ono je najsvježije upravo onima koji ga uče te će ga uskoro polagati na maturi ili su nedavno maturirali.

 

Samo je 13 posto pripadnika mlade hrvatske intelektualne elite znalo da je ZAVNOH najviše tijelo antifašističkog pokreta koje je 1943. godine donijelo odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Većina je ostavila praznu crtu, a oni s više vjere u svoje znanje nudili su odgovore – AVNOJ, komunistička partija, partizani…

Na pitanje kako se zove bojni ples s mačevima koji se od 15. stoljeća tradicionalno održava na Korčuli samo je 22 posto naših ispitanika točno odgovorilo da je riječ o moreški. A mršavih 32 posto, što je manje od jedne trećine, znalo je da je prva žrtva Domovinskog rata, hrvatski redarstvenik Josip Jović 1991. poginuo na – Plitvicama. Tek 40 posto maturanata i studenata ispravno je zaokružilo jedan od četiri ponuđena odgovora dokazavši da zna da o udruživanju Hrvatske u saveze s drugim državama odlučuju građani na referendumu. Većina od 60 posto napisala je da o tome odlučuju Predsjednik, Vlada ili Sabor iako baš nisu bili tako mali prije šest godina kad je održan referendum uoči ulaska u EU. Da ih politika ne zanima, pokazalo je njih 40 posto koji ne znaju da je nositelj zakonodavne vlasti u našoj državi Sabor, nego smatra da su to Predsjednik, Vlada, vladajuća stranka ili svi političari dok je dvoje napisalo da je riječ je – Ustavnom sudu.

Više od četvrtine Globusovih ispitanika uključujući čak dvije trećine studenata nije od četiri ponuđena datuma pogodilo da se Dan antifašističke borbe obilježava 22. lipnja. Njih tek nešto više od polovice, 55 posto, zna da je na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. Hrvatska osvojila zlatnu medalju u rukometu. Ostali su većinom zaokružili vaterpolo, no nekolicina ih je zaključila da je riječ o odbojci ili nogometu.

Sada je sasvim jasno da si Hrvati bez ikakva temelja često umišljaju da su u svoju kulturu i društveno uređenje upućeniji od drugih nacija, na primjer Amerikanaca za koje vlada mišljenje da imaju nisku razinu općeg znanja. Istina, nedavno je provedeno istraživanje koje je potvrdilo da bi samo trećina Amerikanaca položila test kojim njihova država provjerava tražitelje državljanstva. Tako čak 60 posto građana SAD-a ne zna tko su njihovoj zemlji bili protivnici u Drugom svjetskom ratu niti koliko sudaca ima američki vrhovni sud. Tri četvrtine ih nema pojma za što su se njihovi preci borili u ratu za nezavisnost.

Slične testove za strance koji traže državljanstvo ima većina država. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova još je 2012. na temelju Zakona o hrvatskom državljanstvu donijelo Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva.

Njime je propisano da su za provjeru znanja jezika, koje mora biti barem na razini B1, zadužene ovlaštene školske ustanove koje se bave podučavanjem hrvatskoga. MUP je sastavio i listu od sto pitanja koja su javno dostupna jer su sastavni dio Pravilnika. Prilikom testiranja tražitelja državljanstva službena osoba odabire 15 pitanja s područja društvenog uređenja, povijesti, kulture, običaja, umjetnosti, književnosti, sporta, gospodarstva, turizma i zemljopisnog položaja Hrvatske.

Dopunjavanjem ili zaokruživanjem podnositelj zahtjeva na licu mjesta ispunjava test, a službena osoba u policijskoj postaji ili diplomatskom predstavništvu odmah ga ispravlja i ocjenjuje. Pravilnik jasno kaže da je stranac dokazao svoje poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja ako točno odgovori na najmanje 10 od 15 ponuđenih pitanja.

U skladu s tim pravilima u redakciji Globusa smo od 100 MUP-ovih pitanja izabrali 15 s raznih područja i stotinu istih testova ponudili na rješavanje učenicima dviju škola te studentima zagrebačkih fakulteta – Filozofskoga, koji su bili najbrojniji, Strojarstva i brodogradnje, Elektrotehnike i računarstva, Medicine i Prava.

Očekivano, studenti književnosti i jezika najbolje su znali pitanja iz književnosti, ali ih je ipak samo polovica točno odgovorila da su Pejzaž I i II djela lirika Vladimira Vidrića, a dvije trećine ih je znalo da je poemu Jama napisao Ivan Goran Kovačić. No jedan učenik nam je napisao da je autor Jame – Ivan Meštrović, očito ne prepoznavši čak ni da on nije književnik, nego kipar. Studenti prava manje su se mučili s pitanjima o političkom uređenju i poznavanju Ustava, no zato su tek rijetki, njih samo 20 posto, ispravno odgovorili da s Korčule potječe moreška. Većina je crtu ostavila praznom, nekolicina je napisala da je to – alka, a jedan učenik je kao odgovor ponudio – linđo.

“To znam jer sam iz Dubrovnika, a Korčula je blizu”, priznao nam je student Elektrotehnike. Jedna se djevojka, rekla nam je, moreške sjetila jer je ljetovala na Korčuli, a dvije su s ponosnom ustvrdile da im to pitanje nije nepoznanica jer studiraju etnologiju. No, kad je u pitanju povijest, posebice novija, tek su malobrojni briljirali. Samo 10 studenata, što je petina Globusovih ispitanika, znalo je da je Josip Jović poginuo na Plitvicama. Ostali su pisali da je život izgubio u Kninu, Sisku, Vukovaru, Sinju, Tovarniku, Osijeku, Borovu Selu, Dalmaciji, Primorju…

“Bolje da ja ne ispunjavam ovdje pred dečkom. Kad sazna koliko ništa ne znam, ostavit će me. On je, za razliku od mene, pametan”, zavapila je jedna studentica Filozofskog fakulteta nakon što je pročitala prvih pet pitanja, a onda se ipak prihvatila zaokruživanja komentirajući kako nikada nije voljela povijest. Njezin dečko je pak ustvrdio kako su mu pitanja lagana. Na nekoliko je povijesnih pitanja velika većina naših ispitanika ipak točno odgovorila. Tako ih je 79 posto znalo da je bitka na Mohačkom polju bila 1526., dok su preostali odgovorili da su se Hrvati protiv Osmanlija borili 1026. ili 426.. Jedan je pak zaokružio – 1926. godinu. Također smo dobili 87 posto točnih odgovora na pitanje o potpisnicima sporazuma o uspostavi Banovine Hrvatske. No, ipak su jedan učenik i dva studenta pretpostavili da je riječ o sporazumu Cvetković-Tuđman.

Zavidnih 96 posto ispitanika znalo je da u Hrvatskoj smrtna kazna – ne postoji, a 80 posto da je kipove Grgura Ninskog u Ninu, Splitu i Varaždinu izradio Ivan Meštrović.

“Ja sam iz Varaždina pa znam”, pohvalila nam se studentica priznavši da joj pitanja baš nisu laka. Da su teška, uglas su nam potvrdili i učenici stručne škole, a gimnazijalci su odmahivali rukom govoreći da smo im mogli doći i s težim pitanjima. Kažu da su sve to više-manje učili u školi, a jedna nam je učenica rekla da joj je o Josipu Joviću pričala baka. Da je Vlaho Bukovac naslikao “Hrvatski narodni preporod” točno je odgovorilo 72 posto sudionika našeg testa, a 64 je ispravno zaokružilo da je Ustav RH proglašen – 22. prosinca 1990..

No od svih stotinu samo je jedna studentica točno odgovorila na svih 15 pitanja. Najlošiji je bio jedan učenik sa smo tri točna odgovora. Najveći broj imao je 9 od 15 bodova, što nije dovoljno za prolaz. Moglo bi se zaključiti da bi stranci koji žele dokazati da zaslužuju postati hrvatski državljani trebali znati više od prosječnog hrvatskog studenta ili maturanta. Međutim, tražitelji azila su u utoliko povoljnijoj situaciji što se mogu za test pripremiti jer je svih sto pitanja javno dostupno, objavljeno u Narodnim novinama. U MUP-u kažu da im nije cilj da ti ljudi padnu na ispitu, nego da se pripreme, odnosno nešto nauče.

Neka su pitanja krajnja banalna – koji je glavni grad Hrvatske ili kako se zove hrvatsko more... Od stranaca se očekuje da znaju koja druga najduža europska rijeka prolazi kroz istočni dio Hrvatske te koja je najduža rijeka u Hrvatskoj, s kojom državom Hrvatska ima najkraću, a s kojom najdužu kopnenu granicu, kroz koji hrvatski grad protječu četiri rijeke… Upitno je koliko bi u Hrvatskoj rođenih Hrvata znalo tko je napisao prvi hrvatski roman Planine, tko je bio vođa hrvatskog narodnog preporoda, gdje se nalazi katedrala sv. Jakova pod zaštitom UNESCO-a, gdje Eufrazijeva bazilika, a gdje morske orgulje, kojim se sportom bavio Krešimir Ćosić, a koja je skijašica osvojila 4 zlatne medalje, što slavimo 25. lipnja, kojem je sportskom natjecanju Hrvatska bila domaćin 1987. godine… Od političkih pitanja izdvajamo koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru, a tko u Saboru ima pravo predlagati zakone? Koji je zagrebački nadbiskup bio proganjan poslije Drugog svjetskog rata, koju je munjevitu vojnu akciju Hrvatska vojska izvela 1993. povezavši sjever i jug zemlje, tko je režirao “Tko pjeva zlo ne misli”, koja je hrvatska glumica tragično preminula 15. kolovoza 2000., tko je osnovao slikarsku školu u selu Hlebine… Sve su to pitanja iz MUP-ova Pravilnika na koja zasigurno ne bi točno odgovorili mnogi hrvatski državljani koji su domovnicu stekli rođenjem. Stoga nije čudno da stranci koji su polagali test poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja uglavnom ne kriju da su se dobro namučili.

Izdvajamo

Iz drugih medija