GLOBUS

WHATSAPP Aplikacija koju svi imaju, a za nju ništa ne plaćaju

A Whatsapp App logo is seen behind a Samsung Galaxy S4 phone that is logged on to Facebook in the central Bosnian town of Zenica, February 20, 2014. Facebook Inc will buy fast-growing mobile-messaging startup WhatsApp for $19 billion in cash and stock in a landmark deal that places the world's largest social network closer to the heart of mobile communications and may bring younger users into the fold. REUTERS/Dado Ruvic (BOSNIA AND HERZEGOVINA - Tags: BUSINESS) - GM1EA2K1L1101
Dado Ruvic / REUTERS

Aplikacija za komunikaciju na samom je kraju listopada ove godine uvela mogućnost brisanja poslanih poruka, uslišivši time molitve svih onih kojima su prsti nekad brži od pameti. No, pravo je pitanje - zašto aplikacija sve to nama daje badava?

Hahahababbavsb. Be. Ne. Malo sqm popils. Pa touch skrin nijr moj prijatfelj. Jel kuzism?m. Partibrejkr. Ali nrms veze i daljr miu se sviđas - ovako inače izgledaju fatalne greške. SMS poruke poslane u trenutku kad je možda bilo bolje ili otići kući ili tražiti od prijatelja da vam oduzme mobitel. Pošaljete li ovakvu poruku nekome, gotovi ste. Pripremite isprike. Točnije, gotovi ste ako takve pošaljete putem bilo koje aplikacije ili servisa a da to nije WhatsApp.

Sedam minuta

Aplikacija za komunikaciju na samom je kraju listopada ove godine uvela mogućnost brisanja poslanih poruka, uslišivši time molitve svih onih kojima su prsti nekad brži od pameti. WhatsApp tako korisnicima nudi mogućnost da poslanu poruku obrišu unutar sedam minuta od slanja. Kao i većina stvari u aplikaciji, samo brisanje ide vrlo lako. Dužim klikom odaberete poruku koju želite obrisati te nakon klika na ikonicu koša za smeće aplikaciji kažete da poruku želite obrisati za sve sudionike razgovora. Druga će osoba znati da ste nešto obrisali, i to ćete joj vjerojatno morati objasniti, međutim inkriminirajućih dokaza više nema.

WhatsApp je dodavanjem ove mogućnosti svim ostalima koje već posjeduje, a koje uključuju slanje multimedijalnog sadržaja, komuniciranje putem šifriranih poruka, telefoniranje putem videopoziva te obavještavanje prijatelja i poznanika o trenutačnim aktivnostima, učinkovito obeshrabrio ljude da ikada više otvore običnu aplikaciju za slanje poruka. No, ako ćemo iskreno, šanse su male da ste je u posljednjih nekoliko godina uopće palili.

Britanska državna agencija za nadziranje telekomunikacija objavila je na početku 2015. godine da se više od pola svih kratkih poruka šalje putem WhatsAppa te da upotreba tradicionalnih SMS-ova od 2011. na ovamo kontinuirano pada. Preko WhatsAppa se tako dnevno pošalje 30 milijardi poruka dok se preko tradicionalnih aplikacija pošalje 20 milijardi. A kako stvari stoje, te će brojke samo rasti. Naime, WhatsApp je u srpnju objavio da ga svaki mjesec u cijelom svijetu koristi više od milijarde ljudi, dok je portal Similar Web na temelju podataka iz 187 zemalja utvrdio da je WhatsApp najpopularnija aplikacija za slanje poruka na sustavu Android u njih 109, što je 55,6 posto. Uza sve to, Fortune piše da WhatsApp svakog dana dodaje novih milijun korisnika.

Što ima?

Je li Mark Zuckerberg mogao znati da će Facebookova najveća akvizicija u povijesti te društvene mreže u nešto manje od četiri godine narasti više od tri puta? Vjerojatno ne, ali da se tome nadao, svakako jest. Naime, kad je Facebook u veljači 2014. godine kupio WhatsApp za 19 milijardi dolara, aplikacija za slanje poruka imala je oko 450 milijuna mjesečnih korisnika, 315 milijuna dnevnih korisnika i bila je stara otprilike pet godina.

Vidjevši Appleovu trgovinu s aplikacijama na svojim novim netom kupljenim iPhoneima i naslutivši da će mobilne aplikacije u budućnosti biti nezaobilazan dio čovjekove svakodnevice, bivši zaposlenici tvrtke Yahoo! Brian Acton i Jan Koum osnovali su WhatsApp 2009. godine kako bi omogućili korisnicima mobitela da svojim prijateljima i poznanicima javljaju što u određenom trenutku rade. Aplikacija je čak i ime dobila prema uzrečici “What’s up” (eng. “Što ima”). A onda se dogodio nevjerojatan spoj okolnosti, intuicije i tržišnih instinkta.

Apple je u lipnju 2009. omogućio kreatorima aplikacija da putem obavijesti, odnosno notifikacija, komuniciraju s korisnicima. Koum je tu mogućnost odmah ukomponirao u WhatsApp, međutim presudnom se pokazala odluka da se korisnicima aplikacije omogući i razmjena kratkih poruka. Kreatori aplikacije nakon toga nisu više imali što čekati te su aplikaciju u tada još nedovršenom stanju stavili u Appleovu trgovinu. WhatsApp je u vrlo kratkom roku instaliralo 250 tisuća ljudi. Acton i Koum su u svojim rukama očito imali hit. Štoviše, WhatsAppov se rast pokazao prejakim za tvrtkine tadašnje kapacitete pa su originalno besplatnu aplikaciju počeli naplaćivati kako bi taj rast usporili. Svaki korisnik koji je želio putem WhatsAppa slati poruke morao je tu mogućnost platiti jedan dolar. Koum i Acton su tim prihodima plaćali trošak slanja izvješća o dostavljenim porukama.

Novac koji je u WhatsApp ušao od početka monetizacije aplikacije pa sve do veljače 2013. očito je bio dovoljan da WhatsApp postane rentabilan jer je tada donesena odluka da se korištenje aplikacije u prvoj godini prestane naplaćivati. Svaka daljnja godina korištenja naplaćivala bi se po jedan dolar. WhatsApp je u trenutku obustave naplate imao 200 milijuna korisnika, a taj je broj do veljače i prodaje Facebooku narastao na prethodno spomenutih 450 milijuna.

Prema financijskom izvještaju koji je Facebook predao na kraju 2014. godine, WhatsApp je u prvih devet mjeseci te godine generirao prihod od samo milijun i 289 tisuća dolara. Poprilično skromne brojke s obzirom na veličinu Facebookove investicije. I premda su mnogi očekivali da će WhatsApp implementirati određeni oblik monetizacije, dogodilo se upravo suprotno. Naime, Koum je sredinom siječnja 2016. objavio da će WhatsApp prestati naplaćivati korištenje aplikacije. Korištenje tada već sadržajima i mogućnostima bogatog servisa postalo je kompletno besplatno.

Mobilni promet

WhatsApp je tim potezom postao i najneobičnija tvrtka pod okriljem Facebooka. Ta je društvena mreža u svojim najranijim danima prepoznala vrijednost podataka koje su njezini korisnici s njom podijelili te ih je brzo pretvorila u izvor prihoda. Kako je Facebook besplatan, tu golemu infrastrukturu treba nekako financirati i tvrtka to čini putem oglašavanja. No, kako svi korisnici WhatsAppa znaju, u njemu nema oglasa nikakve vrste.

Nameće se stoga logično pitanje: Što je točno Facebook platio 19 milijardi dolara? Platio je, naravno, pristup. I to direktan neometan pristup milijardi i 300 tisuća ljudi. Ne treba daleko gledati da bi se vidjelo o kakvu se golemom potencijalu za zaradu radi. Kineska aplikacija WeChat, po mnogočemu slična WhatsAppu (samo s još više mogućnosti), zaslužna je za 30 posto sveg mobilnog prometa u Kini, a njezin je tvorac Tencent upravo zahvaljujući WeChatu i njegovih 889 milijuna korisnika u 2016. godini prihodovao 21,9 milijardi dolara.

Specijalni slovni znak

Besplatne aplikacije uobičajeno novac zarađuju na tri načina, međutim WhatsApp trenutačno ne primjenjuje niti jedan od njih – prestao je naplaćivati preuzimanje, nema dodatnih usluga pa ih ne može ni naplaćivati te ne prikazuje oglase.

U trenutku kad je WhatsApp objavio da više neće naplaćivati korištenje aplikacije jedan dolar, časopis Forbes izašao je s tezom o tome kako bi WhatsApp mogao početi zarađivati novac za Facebook. Oni predlažu da se WhatsApp koristi kao korisnička podrška 2.0. “Putem aplikacije možete razmjenjivati privatne podatke jer je komunikacija šifrirana, komunikacijski kanali su stalno otvoreni, a mogućnost automatiziranog odgovora na benigne pritužbe praktički je neograničena”, navodi Ian Morris.

Facebook, čini se, dijeli njegovo mišljenje jer je The Telegraph u rujnu ove godine objavio vijesti da Facebook planira u budućnosti tvrtkama naplaćivati pristup korisnicima putem aplikacije WhatsApp. No, implementacija tih mogućnosti još nema precizan rok. Jedino što postoji jest izjava Marka Zuckerberga u kojoj čelni čovjek Facebooka tvrdi da bi WhatsApp i Facebook Messenger 2022. godine trebali početi zarađivati novac. Drugim riječima, nema žurbe.

No, to što Facebook trenutačno ne zarađuje na WhatsAppu, ne znači da drugi ne pokušavaju zaraditi na popularnoj aplikaciji. Naime, WhatsApp je zbog svoje popularnosti često na udaru prevaranata koji u Appleovu i Googleovu trgovinu periodički plasiraju lažne verzije aplikacije. Najnoviji pokušaj prevare dogodio se početkom studenog i na njega je nasjelo milijun ljudi. Prevaranti su naime uspjeli uz pomoć specijalnog slovnog znaka u Googleovu trgovinu plasirati aplikaciju koja je izgledala autentično jer je pisalo da ju je na tržište stavio pravi WhatsApp. Prevara je međutim detektirana te je lažna aplikacija vrlo brzo uklonjena.

Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija