Financijski stručnjaci ne slažu se s najavama hrvatske Vlade prema kojima bi se naša zemlja već sljedeće godine trebala početi oporavljati od recesije, a do 2012. dostići stopu rasta od 3,5 posto.
U analizi predstavljenoj za Reuters oni upozoravaju da će to biti vrlo teško ostvariti bez ozbiljnih i hitnih reformi koje u Vladi nitko ni ne spominje.
Recesija je natjerala Hrvatsku, koja je razvoj u posljednjem desetljeću temeljila na državnim investicijama, turizmu i potrošačkim kreditima, da se još jednom okrene stranom zaduživanju u kojem će ponovno tražiti sredstva prije kraja ove godine, ističu analitičari.
Ministar financija Ivan Šuker jučer je predstavio Smjernice ekonomske i fiskalne politike za naredno trogodišnje razdoblje, koje se doimaju vrlo optimistično. Prema njima u sljedećoj bi godini Hrvatska, nakon pada od 4,5 posto u 2009., trebala ostvariti rast BDP-a od 0,5 posto u 2010., 3 posto u 2011., dok bi u 2012. stopa rasta trebala biti 3,5 posto. Proračunski deficit u 2010. trebao bi iznositi 7,3 milijardi kuna, odnosno 2,1 posto stope BDP-a, što je znatno manje od ovogodišnjih 2,8 posto.
Međutim analitičari procjenjuju da je ovogodišnji pad gospodarskog rasta znatno veći nego što Vlada priznaje - oko 5,5 posto i upozoravaju da se bez ozbiljnijih mjera ne može očekivati tako gladak rast kakav Vlada najavljuje.
"Ne vidim kako oni namjeravaju ostvariti taj plan ili bilo kakav plan razvoja ako kriza potraje", rekao je Hrvoje Stojić, ekonomist Hypo Grupe Alpe Adria.
Pogođena padom potražnje u eurozoni i drugim susjednim istočnoeuropskim zemljama hrvatska je industrijska proizvodnja u prvih osam mjeseci 2009. pala za 10 posto, prodaja za 16 posto, a nezaposlenost samo raste, stoji u izvješću. Analitičari upozoravaju da Vlada mora smanjiti rashode, međutim, za to nema političke volje. Ministar financija Ivan Šuker jasno je poručio na sjednici Vlade kako je čak 87 posto rashoda fiksno jer se odnosi na plaće, mirovine i socijalna davanja.
Neimenovani analitičar jedne prominentne banke u Hrvatskoj upozorio je da se „reforme ne naziru ni na obzorju“ te kaže kako ne razumije te „bajke i optimizam“.
- Vlada otvoreno kaže kako nije zainteresirana za reforme i samo moli Boga da prihodi ne podbace – objasnio je.
Jedino pozitivno redviđanje u izvješću Reutersa je vjerojatan porast kredibilitet zemlje zbog nedavno postignutog sporazuma sa Slovenijom.