ZAGREB - Ako su se u prvih šest mjeseci još mogli pohvaliti s rastom dobiti, poslovni rezultati za devet mjeseci poduzećima su donijeli tvrdo prizemljenje. Prema podacima Fine, poduzetnici su u devet mjeseci imali dobit od 21,8 milijardi kuna, 30,1 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Pritom su ostvarili prihode od 454 milijarde kune, 45 milijardi kuna ili 9,1 posto manje nego u istom razdoblju lani. No, padali sporije, po stopi od 7,1 posto, pa je i rezultat u konačnici lošiji.
Iznenađujuća prilagodba
- Ti su rezultati u skladu s našim očekivanjima. Na daljnje pogoršanje računamo u zadnjem kvartalu, pa bi na razini godine dobit tvrtki mogla pasti i više od 30 posto - kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Smanjenje rashoda u prvih devet mjeseci, čini se, išlo je uglavnom na račun investicija, a trošak radne snage, čini se, nije znatnije pao. Kako se navodi u priopćenju Fine, broj zaposlenih smanjen je “samo za jedan posto”, dok su prosječne neto plaće čak blago povećane (nominalno 3,1 posto, realno 0,2 posto).
Suočavanje s gubitkom
No, Stojić ističe da su se poduzetnici iznenađujuće brzo prilagođavali krizi, uključujući brojna otpuštanja zaposlenih i smanjenje plaća. Iako su zajedničkim snagama ostvarili dobit, mnoga su se poduzeća ipak morala suočiti s gubitkom. Dok je u proteklih deset godina svaki treći poduzetnik bio u minusu, u ovoj se godini njihov udjel povećao na 43,2 posto (37.734 tvrtke).
Najnoviji su podaci otrežnjavajući s obzirom na to da je u prvih šest mjeseci dobit poduzeća porasla čak dvostruko. No, tada su znatno odlučnije rezali rashode i bilo je pitanje vremena kada će se iscrpiti taj manevarski prostor. Osim toga, analitičari PBZ-a upozorili su i na važan statistički moment. Odgovor na pitanje o velikom rastu dobiti, rekli su, “leži u djelatnosti prijevoza i skladištenja koja je u prvih šest mjeseci prošle godine imala bruto gubitak od čak 8,5 milijardi kuna, a u istom razdoblju ove godine zabilježila je dobit od 640 milijuna kuna”.
Što nosi 2010?
Istodobno, četiri djelatnosti koje ostvaruju 75 posto ukupnih prihoda - trgovina, industrija, građevinarstvo te informacije i komunikacije - imale su pad dobiti u prvih pola godine od 15 posto. Ni u 2010. poduzeća ne mogu očekivati značajniji preokret, ali Stojić vjeruje da će pad ipak biti “neusporedivo manji”.
Investicije
Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine smanjili investicije za gotovo osam milijardi kuna. Pad ulaganja u dugotrajnu imovinu očekivan je s obzirom na smanjenje ukupne gospodarske aktivnosti, a prema podacima Fine velik broj poduzetnika nije tijekom ove godine investirao gotovo ništa. Naime, od 87.421 poduzetnika samo je njih 33,3 posto u svojim statističkim izvještajima prikazalo ulaganja, a čak 66,7 posto nije ništa ulagalo tijekom devet mjeseci. Veliki poduzetnici najveći su ulagači, a od 41,95 milijardi kuna oni su investirali 22 milijarde. Njihov pad ulaganja iznosio je gotovo pet milijardi kuna.
Manja ulaganja u opremu, više se ulaže u zgrade
Prema tehničkoj strukturi ulaganja, hrvatski poduzetnici najviše su ulagali u građevinu, točnije u zgrade čak 43 posto ukupnih ulaganja; u opremu su investirali 39,4 posto novca. U Fini kao vrlo nepovoljnu pojavu ističu i to što su poduzetnici u domaću opremu uložili 28,3 posto manje sredstava, a u stranu 22,5 posto manje. Rast ulaganja primjetan je jedino u zgrade. To bi se moglo protumačiti padom cijena nekretnina, što su mnogi nastojali iskoristiti.