Na današnjem "Danu poduzetnika" u Zagrebu sudjelovao je i premijer te pet ministra, a tradicionalno okupljanje oko 500 poduzetnika i gospodarstvenika ove godine za glavnu temu je imalo promjene na tržištu rada.
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na najnoviji podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,5 posto na godišnjoj razini, kazavši da je jedna od strukturnih Vladinih mjera povećanje proizvodnje, čime će se osigurati dugoročni i održivi gospodarski rast.
"Ostvaren je rast od 2,5 posto uz značajan rast i doprinos osobne potrošnje i investicija, a poglavito izvoza roba i usluga, koji je porastao za 8,6 posto. Isto tako, vidljiv je i rast uvoza za 10,1 posto, a to ponovno ukazuje na nužnost jačanja domaće proizvodnje, što je, pretpostavljam, velikoj većini poduzetnika bitno i jedan ključnih od prioriteta u radu", istaknuo je Plenković na Danu poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.
Kako je naveo, jedna od strukturnih Vladinih mjera je povećanje proizvodnje čime ćemo osigurati dugoročni i održivi gospodarski rast.
"Kada bi se ova procjena sezonski i kalendarski prilagodila, vidjeli bismo da je rast BDP-a u prva tri mjeseca 3,4 posto. Dakle, u istim smo trendovima u kojima se nalazimo u zadnje vrijeme", ocijenio je premijer.
„Prognoze govore da bi se, ako ne bude realizacije loših scenarija za Agrokor i neočekivanih događaja, sadašnji rast trebao nastaviti, uglavnom na sadašnjoj razini ili malo ispod. Time ne možemo i ne smijemo biti zadovoljni. Takve stope rasta neće nas skoro izvući iz grupe gospodarski najslabijih članica Unije. Bez reformi u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu ili javnoj upravi, bez promjene odnosa prema poduzetništvu i bolje investicijske klime, bez promjena na tržištu rada i promišljene demografske strategije nećemo puno napredovati“, poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
Gordana Deranja
Glavni direktor Davor Majetić predstavio je rezultate HUP skora za 2016. kojima se mjeri napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 zemalja koje su također prolazile tranziciju (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Smanjenje s 34 boda iz 2015. godine na 33 boda za 2016. godinu potvrđuje strukturnu stagnaciju.
Glavni direktor HUP-a istaknuo je da se ovakav rezultat HUP skora, koji mjeri strukturne karakteristike i promjene, odnosno njegova neelastičnost u odnosu na gospodarski rast, može se tumačiti kao pokazatelj cikličkog odnosno prolaznog karaktera sadašnjeg rasta.
„Rezultati HUP Skora pokazuju i dalje slabe temelje te izostanak strukturnih reformi koje jedine mogu osnažiti gospodarski rast. Izostanak strukturnih reformi i njihovih mjerljivih učinaka postavlja pitanje održivosti aktualnog tempa rasta i razvijenosti kapaciteta za dugoročan društveni i gospodarski razvoj“, upozorio je Majetić.
Dan poduzetnika
Poboljšanje je vidljivo u Skoru produktivnosti i konkurentnosti koji je povećan za 6 bodova kao posljedica rasta BDP-a, povećanja udjela izvoza u BDP-u i poboljšanja realne relativne cijene električne energije u usporedbi s drugim zemljama. Zbog slabog rasta zaposlenosti te niske vrijednosti indeksa lakoće zapošljavanja ovaj skor nije jače rastao.
Skor fiskalne konsolidacije nastavio se poboljšavati, no pomak je u 2016. simboličan, samo jedan bod), i događa se uz veliku disperziju pokazatelja. Iako se smanjenje deficita opće države na 0,8% BDP-a čini kao velik uspjeh, cjelovit pogled na veći broj fiskalnih indikatora pokazuje problematičnu narav hrvatskog modela fiskalne konsolidacije, zbog čega nije ostvaren veći napredak.
Tržište rada jedno je od područja u kojima su potrebna znatna poboljšanja. Odnos između efikasnosti tržišta rada i stope zaposlenosti je pozitivan i prilično snažan, što sugerira da zemlje s efikasnijim tržištem rada u prosjeku imaju i višu stopu zaposlenosti. Kako bi se povećala efikasnost tržišta rada potrebno je provesti reformu obrazovnog sustava, na što HUP sustavno upozorava, ali učinci te reforme će biti vidljivi tek u duljem roku pod pretpostavkom da ona bude provedena nakon što se smanje trenutačni otpori. Međutim, regulatornim reformama na tržištu rada efekti povećanja efikasnosti mogli bi se postići već u kratkom roku.
Trendovi na tržištu rada bili su središnja tema ovogodišnjeg dana poduzetnika pa je na tu temu održano i više prezentacija kao uvod u panel raspravu. Prezentaciju „Analize potražnje za radom“ predstavio je Ivan Žilić, asistent na Ekonomskom institutu u Zagrebu, dok je Igor Žonja, direktor portala Moj posao održao prezentirao „Stanje na tržištu rada i prijedloge unapređenja“.
O načinu na koji funkcionira tržište rada u Irskoj u koju odlazi velik broj hrvatskih građana govorila je Fiona Higgins, predstavnica irske poslodavačke udruge IBEC, dok je o perspektivama tržišta rada u budućnosti govorila Melanie Seier Larsen iz Boston Consulting Group-a.
U panel raspravi na tamu nužnih promjena na tržištu rada i u sustavu obrazovanja sudjelovali su Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskoga sustava RH, Mirko Habijanec, direktor tvrtke Radnik d.d. i predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u graditeljstvu, Sanja Gagulić, članica Uprave Sunce Koncerna, Boris Drilo, član Uprave HT-a i predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra i predsjednik HUP- Udruge poslodavaca u obrazovanju.