StoryEditor
Poruka novoj vladi

Kao nove ulagačke mete mirovinski fondovi žele HEP i Hrvatske autoceste, ali i ACI, Janaf te zračne luke. Državne obveznice su, vele, pomalo 'out'

Petar Vlaić, Erste Plavi mirovinski fond
 Tomislav krišto / CROPIX

Konferencija Zagrebačke burze i fondovske industrije, koja se održava u Poreču, okupila je ogroman broj sudionika iz financijske industrije u Hrvatskoj i Europi. Jedan od sudionika je i Petar Vlaić, predsjednik Erste Plavog mirovinskog fonda i Udruženja za upravljanje mirovinskim fondovima, s kojim smo razgovarali o tome što mirovinci očekuju od daljnjeg razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj, posebno u kontekstu formiranja nove Vlade.

Kako gledate na daljnje perspektive razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj, s obzirom na to da upravo mirovinci ulaze u kategoriju najvećih ulagača?

- Nedostaje nam kvalitetnih dionica u koje bismo ulagali. Na dioničkom je tržištu limitiran broj likvidnih dionica, a jedan od razloga je to što je Hrvatska jednostavno premala. Zato, vjerojatno, na Zagrebačkoj burzi nikada neće ni biti puno likvidnih dionica. Ipak, dio toga može se ‘popraviti’, prije svega privatizacijom velikih sustava, kao i uvrštenjem na burzu velikih privatnih kompanija koje još nisu izlistane na njoj.

Kada je riječ o obveznicama, kod njega bi prije svega trebalo razvijati tržište korporativnog duga, koje je kod nas potpuno zamrlo. Hvalevrijedna je i inicijativa burze o razvoju platformi za startupe te mala i srednja poduzeća.

Hoće li se i mirovinski fondovi pojaviti kao kupci udjela u startupima? Zanima li vas takva vrsta ulaganja?

- Nije velika vjerojatnost da mirovinski fondovi izravno kupe udjele u startupima, no mi smo zainteresirani za razvoj venture capital fondova, koji bi dalje ulagali u startupe. Oko toga već postoje inicijative i o tome se razgovara i Hamag - Bicrom te međunarodnim institucijama, pa i s nekim kompanijama. U Hrvatskoj je takav oblik financiranja - kroz venture capital fondove - zapostavljen i praktički ga ni nema. Tu, dakle, postoji prostor. Nadam se da ćemo već za godinu dana imati nešto takvo.

Što mirovinci očekuju od nove Vlade? Znamo da ste prije ukazivali potrebu za IPO-om HEP-a i HAC-a. Zanimaju li vas i dalje ta dva javna poduzeća i u koja biste još eventualno ulagali?

- IPO HEP-a i HAC-a svakako bi nam bio zanimljiv. Uostalom, mislim da bi to bilo i u interesu države i u interesu naših članova. Mirovinski fondovi svakako žele ući u infrastrukturne projekte. Nama je sve manje primamljivo ulagati u državne obveznice. Inače, nisu nam zanimljivi samo HEP i HAC nego i ACI i Janaf. Izrazito nas zanimaju i ulaganja u hrvatske zračne luke. Do određene granice, zanimljivi su nam i obnovljivi izvori energije, no tu ne možemo biti vodeći investitori, nego se nekome možemo priključiti u njegovu ulaganju u taj segment. U svakom slučaju, zanima nas ulaganje u infrastrukturu. Ona je pandan obveznicama, nosi stabilne prinose.

A što je s očekivanjima da se povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup?

- Naravno da su mirovinski fondovi zainteresirani za povećanje izdvajanja za drugi stup, koja sada iznose samo pet posto. No, za to je potrebno dodatno uravnotežiti javne financije. To, dakle, zahtijeva vrijeme. Voljeli bismo da se u iduće dvije godine barem za 0,25 do 0,50 postotnih bodova povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup, pa da u roku od četiri godine dođemo na 6 do 6,5 posto. Tu bi, naravno, trebalo postaviti parametre vezane uz rast BDP-a.

Konačno, nešto bi trebalo napraviti i s poticanjem ulaganja u treći mirovinski stup. Povećanje poticaja za poslodavce i građane koji ulažu u treći stup bio bi dobar potez nove Vlade.

Kod nas se zaboravlja da su izdvajanja za plaće i na plaću, doduše, velika, ali izdvajanja za mirovinske doprinose, u usporedbi s drugima, nisu. K tome, Hrvatska se suočava s vrlo ozbiljnim demografskim problemom: stanovništvo stari, a iseljavanje je jako veliko. Od 2002. d0 2011. broj stanovnika u Hrvatskoj se smanjio se za oko 230.000 stanovnika. Velik je problem i što se ljudi kod nas premalo brinu za svoje mirovine; u pravilu, prije 30. godine o tome ni ne razmišljaju. U budućnosti će pritisak na mirovine iz prvog stupa biti još i veći, pa ljudi već sada moraju sami razmišljati o dodatnoj štednji za mirovine. I u EU je inicijativa za osobnu mirovinsku štednju vrlo jaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. lipanj 2020 00:10