ZAGREB - Dovoljno kvalificirane radne snage za potrebe industrije, novac za financiranje, razvoj i usvajanje novih tehnologija te vjerovanje da se može uspjeti - četiri su 'noge na stolici' potrebne da hrvatskog gospodarstvo raste u idućim godinama, kazao je u petak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Govoreći na konferenciji Jutarnjeg lista "Hrvatska industrija i brodogradnja 2020." Vrdoljak je kazao kako bi se te sve četiri komponente trebale uklopiti u centar za industrijski razvoj, čije se osnivanje planira.
Taj bi centar, kazao je, objedinio znanja i iskustva po pojedinim industrijskim granama iz cijelog svijeta, 'vukao' bi novac iz EU fondova za istraživanje i razvoj i paralelno surađivao s akademskom zajednicom u specijaliziranoj edukaciji za potrebe pojedinih industrija.
Jer, ističe Vrdoljak, trenutna ulaganja u istraživanje i razvoj, koja dosežu tek 0,7 posto hrvatskog BDP-a, su nedostatna, ali to nije problem javnog sektora.
Javni sektor takva ulaganja može samo sufinancirati i ne može prisiliti realni sektor da više ulaže. Upravo u tome bi im trebao pomoći takav centar za industrijski razvoj, koji bi trebao imati i važnu ulogu u privlačenju što više od 300 milijuna eura dostupnih Hrvatskoj iz EU fondova za ulaganje u inovacije i tehnologije u idućih pet godina, rekao je.
U tom se kontekstu osvrnuo i na zagrebački Brodarski institut, koji, prema riječima predstavnika brodogradilišta okupljenih na konferenciji, ne ispunjava njihove potrebe.
Ako igdje mogu nastati inovacije i nove tehnologije, onda je to u ovom području Brodarski institut, koji još jedno vrijeme može biti financiran od strane države u prijelaznom razdoblju od nekoliko godina. No, ako za pet-šest godina brodogradilišta, sa svojim novih proizvodima, novim projektima ne nađu interes da sami financiraju Brodarski institut, ako se on ne restrukturira, ne postane brz i ne daje inovacije, tehnologije i ideje, on neće naći svoju svrhu postojanja. Brodogradilišta će raditi s nekim drugim partnerima ili će kod sebe osnovati odjele koji će raditi na tome, smatra Vrdoljak.
"Mislim da je glavna uloga Brodarskog instituta u budućnosti brzo se restrukturirati, otići u brodogradilišta i pitati njih što im treba, donijeti im nove ideje. Ako u tome uspiju, dugoročno će ostati živi, a do tada ćemo ih financirati", rekao je.
Sličan su postupak započela i tri najveća hrvatska brodogradilišta - 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir, koja bi s restrukturiranjem trebala završiti 2017. godine i tek tada će se znati da li su se sva ulaganja u njih isplatila te mogu li nastaviti poslovati samoodrživo, rečeno je na konferenciji.
Prema riječima pomoćnika ministra gospodarstva za industriju Tomislava Radoša, brodogradilišta trenutno imaju ugovorno 40 brodova vrijednih oko 1,5 milijarde američkih dolara te još stotinjak milijuna kuna ugovorenih poslova van brodograđevne djelatnosti.
To hrvatsku brodogradnju stavlja na deseto mjesto s udjelom od 0,2 posto u svjetskoj knjizi narudžbi, ali na drugo mjesto u Europi, s udjelom od 12 posto u europskoj knjizi narudžbi. Prije 17 godine, 1998. godine, usporedbe radi, hrvatska je bila na trećem mjestu u svijetu, s udjelom u svjetskoj knjizi narudžbi od 2,7 posto, kazao je Radoš.