ZAGREB - Euro nećemo uvesti prije 2020., a kamate nam ni tada neće pasti samo zato što imamo euro. Prognoza je to Marka Škreba, glavnog ekonomista PBZ-a, koju je iznio na jučerašnoj TEB-ovoj konferenciji o oporavku hrvatskoga gospodarstva.
Na takav zaključak, tvrdi, upućuje iskustvo novih članica Unije, od kojih većina još čeka na uvođenje jedinstvene europske valute. Izuzetak su Slovenija, Cipar, Malta i Slovačka, a uskoro, po svemu sudeći, i Finska.
Velike zemlje na čekanju
U slučaju svih tih zemalja riječ je o malim tržištima, dok su velike zemlje, poput Poljske, Češke ili Mađarske, da ne govorimo o Rumunsjkoj ili Bugarskoj, ostavljene po strani i još čekaju pravi trenutak u kojem će im netko iz Bruxellesa ili Frankfurta dati zeleno svjetlo za pristupanje jedinstvenom europskom valutnom području.
Zaostala statistika
Uvođenje eura u nove članice, pa tako jednoga dana i u Hrvatsku, otežala je i grčka kriza, nakon koje su eurokrati odlučili dodatno pooštrili uvjete za uvođenje eura. Formalno, kriteriji iz Maastrichta, koji su uvjet uvođenja jedinstvene europske valute, najvjerojatnije se neće mijenjati, no Bruxelles će sada pod lupom promatrati sve, pa tako i hrvatske makroekonomske pokazatelje, očekujući da oni budu ne samo vjerodostojni i u skladu s rasponima postavljenim u Maastrichtu, nego i dugoročno održivi. Pod posebnom će se paskom naći hrvatska statistika, koja po stupnju razvoja ionako svjetlosnim miljama kaska za onom u Uniji.
Najkritičnije su kamate
Stoga ne čude Škrebova upozorenja kako zamjena kuna eurom nije realna prije kraja sljedećeg desetljeća. Slične su informacije posljednjih tjedana dolazile i iz hrvatskih pregovaračkih krugova. Hrvatskoj jednostavno ne pogoduju niti vanjske niti unutarnje okolnosti.
Među ostalim, Hrvatska više ne ispunjava ni maastrichtske kriterije, koje je do prije nekoliko godina držala pod kontrolom. Njima je, primjerice, određeno da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto BDP-a, no on će u Hrvatskoj biti veći. Javni dug od 60 posto BDP-a, koliko dopuštaju kriteriji, Zagreb još ispunjava, ali i on će rasti, što znači da nije dugoročno održiv na sadašnjoj razini.
Tečaj kune prema euru stabilan je, no ovisit će i o kretanju vrijednosti eura, koji u posljednje vrijeme tone. Inflacija u Hrvatskoj trenutačno je čak i manja nego u EU, no pitanje je koliko dugo će tako ostati jer će oporavak za sobom povući i rast cijena. No, najkritičnija točka za Hrvatsku je visina kamatnih stopa koje su u nas znatno više od prosjeka zone eura, a takve bi mogle i ostati, čak i kad pristupimo eurozoni.
- Ulaskom u eurozonu kamate neće pasti ne padne li i rizik zemlje - ističe Škreb.
A zašto se sve to isplati?
Unatoč tome, Hrvatskoj će se isplatiti članstvo u zoni eura. Hrvatsko je gospodarstvo već sada visoko eurizirano: najveći dio štednje hrvatskih građana je u eurima, kredite uzimamo s valutnom klauzulom, u pravilu u eurima. Članstvo u eurozoni eliminirat će tečajni rizik, a smanjit će se i transakcijski troškovi. Realno je očekivati rast međunarodne trgovine i stranih ulaganja. Bolje će biti i bankama, koje će se kod Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu moći zadužiti s kamatnom stopom od samo jedan posto. Hrvatska, uostalom, nema izbora: nove članice ne mogu ostati izvan eurolanda, kao što su mogle Velika Britanija i Danska.
Bez brige, euro neće propasti
Euro je u samo sedam mjeseci prema dolaru izgubio petinu svoje vrijednosti, a medijske glasine govore da su Grci već počeli tiskati svoju staru valutu drahmu. Sve češće se prognozira da će euro u dogledno vrijeme propasti, a vjetar u jedra takvim prognozama daju i istraživanja koja pokazuju da Nijemci sve više žale za markom.
Ipak, Škreb, kao ni većina drugih analitičara, ne očekuje propast eura jer bi to bila preskupa i preopasna avantura za članice Europske monetarne unije, kaže bivši guverner HNB-a. S druge strane, fluktuacije tečaja na deviznom su tržištu posve normalna pojava pa ne treba zaboraviti da je u pojedinim razdobljima dolar bio jači od eura.
- Možemo biti mirni. Euro će postojati i 2020. - zaključuje Škreb.
Dodaje da su fluktuacije tečaja normalne te podsjeća da je tečaj eura bio na minimumu 15. srpnja 2008., kad je vrijedio samo 0,825 USD. ( A. M.)