ZAGREB - SAD je i službeno izašao iz najduže recesije nakon Drugog svjetskog rata. BDP je u trećem kvartalu povećan 3,5 posto, što je prvi pozitivan rezultat nakon uzastopnog pada ekonomije od početka 2008. godine. Predsjedniku Obami taj bi podatak mogao biti dragocjen, ali tržišta su i dalje vrlo suzdržana.
Ulagači vjeruju da je to ipak jednokratan uzlet ekonomije zbog velikih poticaja, pa je moguće da već idući kvartal bude negativan, osobito imajući u vidu da je u kolovozu istekla shema poticaja kupnje novih automobila. Velike automobilske kompanije već su izvijestile o snažnom padu prodaje u rujnu.
Visoka nezaposlenost
“Dobro je da ekonomija opet raste. Međutim, ne mislimo da je stopa rasta održiva jer je narušena raznim vladinim poticajima”, rekao je za BBC Brian Bethune, ekonomist IHS Global Insighta. On smatra da je sada pravi izazov postići organski rast, onaj koji nije posljedica “fiskalnih steroida”.
Da nema razloga za ushit, upućuje i podatak o stopi nezaposlenosti koja je dosegla 9,8 posto, a očito će trebati još neko vrijeme prije nego što se oporavak počne osjećati i na tržištu rada.
- Može se reći da je recesija gotova, ali to se zacijelo neće osjećati. Još je uvijek mnogo dimenzija krize koje ekonomiju vuku prema dolje - smatra Dean Baker, jedan od direktora u Centru za istraživanje europske politike.
Istok ‘slab i nesiguran’
Iz recesije je službeno izašla većina zemalja G7 (Njemačka, Francuska, Japan, SAD, Kanada...), ali oporavak je i u tim zemljama samo posljedica velikih poticajnih paketa i raznih shema o prodaji automobila. U tranzicijskim zemljama vlade nisu imale novca za poticaje, ali vrlo skoro i one mogu računati na preokret trenda.
Deset bivših socijalističkih zemalja članica EU, kako je upravo izvijestila Svjetska banka, izvlače se iz krize, ali napominje da će oporavak biti “slab i nesiguran”. Iduće godine čeka ih rast BDP-a od jedan posto, a u 2011. godini 3,6 posto. No, broj nezaposlenih u tih deset zemalja povećan je u godinu dana za 1,1 milijun ljudi, a otvaranje novih radnih mjesta još se i ne nazire.
Svjetska banka, kao i MMF, nedavno su izašli s procjenama da će iduće godine i Hrvatska izaći iz recesije jer je čeka rast od oko 0,5 posto. Većina analitičara u zemlji ipak se ne bi kladila da će se zemlja uopće izvući iz minusa. Reutersov pool od 11 ekonomista kaže da će BDP iduće godine pasti 0,9 posto.
- Daljnji pad domaće potražnje zbog veće nezaposlenosti i povećanja poreza, razduživanje kompanija i nesigurnost u pogledu globalnog oporavka ključni su faktori za nastavak pada ekonomije i u 2010. godini - rekao je Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Group Alpe Adria.
Reformi i dalje nema
Prema mišljenju Zrinke Matijević Živković iz RBA, glavni je problem nedovoljno reformirana ekonomija. To se podjednako odnosi na realni sektor, fiskalnu politiku i tržište rada. Za brži rast, suglasni su anlitičari, nužne su reforme, poput poboljšanja investicijske klime i državne administracije, te rezanje javne potrošnje, osobito subvencija državnim gubitašima.
Kada je riječ o BDP-u, možda se i može govoriti o određenoj stagnaciji (bez obzira na to hoće li biti mali plus ili minus), ali za banke i poduzeća, kako kažu, “2010. godina bit će gora od ove”.