Želite se baviti poljoprivredom ili se već bavite, ali ne znate što biste proizvodili, a zanima vas kako to rade drugi? Proučili ste svu dostupnu literaturu, možda i završili kakav fakultet i informirali se o stanju na tržištu, ali još ne možete odlučiti kojom ćete se proizvodnjom baviti? Treba vam iskustvo ljudi koji su već prošli vaš put i spremni su vam pomoći, a da se ne pomaknete iz svog dvorišta?
Ako su odgovori potvrdni, onda ste jedan od potencijalnih korisnika međunarodnog projekta PLAID (Peer-to-peer Learning: Accessing Innovation through Demonstration) pomoći farmera farmerima, koji će početkom sljedeće godine zaživjeti u Hrvatskoj i u još 12 europskih zemalja. Projekt koji se financira sredstvima europskog inovacijskog programa Horizon 2020. osmišljen je u Škotskoj na James Hutton Institute.
- Projekt PLAID donosi revolucionarnu ideju koja bi trebala znatno ubrzati razmjenu iskustva i učenje među poljoprivrednim proizvođačima. Osnovna zamisao je da se na nivou EU formira mreža oglednih, demonstracijskih farmi s kojima će zainteresirani proizvođači komunicirati putem virtualnih, informacijskih tehnologija. Sve farme koje dobrovoljno uđu u projekt kao partneri bit će obilježene na karti Europe. Odabirom pojedine farme otvorit će se sve relevantne informacije o njezinoj proizvodnji, o korištenim tehnologijama i rezultatima - kaže nam Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe, s kojim smo obišli i jednog od naših četvero sudionika u projektu.
To je Romina Zadravec, nositeljica OPG-a s obiteljskom siranom u mjestu Kusanovec nedaleko od Dugog Sela. Romina je stogodišnju obiteljsku tradiciju proizvodnje domaćih sireva bake Marice i mame Katice nastavila sa sestrom Melitom u novoj sirani pa od početka sudjeluje u projektu “Očuvanje proizvodnje zagrebačkog svježeg kravljeg sira i vrhnja” i promociji robne marke Zagrebački friški kravlji sir ZG sirek. Iz njihove je sirane izašao najbolji europski sir koji je lani na 12. internacionalnoj izložbi sireva u austrijskom Tirolu dobio prvu nagradu za poznati Kusanovečki kuhani sir.
Od prerađenog mlijeka 15 muznih krava koje se hrane pšenicom, ječmom, kukuruzom, djetelinom i sijenom sa 30 hektara zemlje dobro žive dvije obitelji. Godišnje proizvode oko 10.000 kilograma sireva, svježih, kuhanih, tvrdih, polutvrdih, dimljenih, sa začinima poput buče, paprike ili vlasca koje prodaju u sirani i na tržnici Dubrava.
Dok obilazimo lijepo imanje i modernu mini siranu koja se dijelom financirala novcem iz fondova EU i od sredstava Zagrebačke županije i Ministarstva poljoprivrede, ravnatelj Savjetodavne službe Hrvoje Horvat objašnjava Romini kako se treba pripremiti za projekt.
- Za svaku farmu bit će snimljen fotoi videomaterijal o pojedinim fazama rada. Kako bi se smanjila potreba izravnog posjećivanja radi učenja, putem web kamera pratit će se faze u proizvodnji. Takav pristup smanjit će potrebu za skupim studijskim putovanjima i omogućiti lakšu interakciju s demonstracijskim farmama, priča Horvat.
Romina ga pažljivo sluša, nema tu puno nepoznanica za nju koja već vlada modernim tehnologijama komunikacije i nije čudo što su je u medijima nazvali cyber-kumicom. Aktualna je nositeljica titule najboljeg europskog sira i nositeljica titule najuzornije seoske žene Zagrebačke županije. Pitamo je što očekuje od tog svojevrsnog Big Brothera za farmere.
- Nadam se da će netko od farmera koji pogledaju moj način izrade sira ponešto naučiti od mene, ali i ja od njih - kaže Romina koja nema ništa protiv i da se uključi u program uživo, preko kamere koja prati njezin način izrade sireva. Naš razgovor sluša i baka Katica koja je četrdeset godina nosila sir u Zagreb i prodavala ga na Dolcu dok se nije preuredio.
- Nekad je to bila muka, sve se radilo ručno, a sad je puno lakše s ovom tehnologijom. Najvažnije je da delate ono kaj znate, po starim receptima. Nek’ u Europi vide kak mi to delamo stoljećima - kaže Katica koja je zadovoljna što će tim projektom ZG sirek biti upisan na europsku kartu proizvođača sira.
U Hrvatskoj će u programu sudjelovati četiri farme: stočarska, mješovita stočarsko-ratarska, proizvođač ulja i vina te povrtlarska. Projekt operativno počinje u siječnju 2017. Za njega će Hrvatska dobiti 48.000 eura, a Savjetodavnoj službi PLAID je “ulaznica” u druge slične projekte, od kojih su neki već u visokoj fazi pripreme. - Svaki od tih projekata donosi nova financijska sredstva, opremu, edukaciju i, što je najvažnije, nova korisna iskustva - zaključio je Hrvoje Horvat.