ZAGREB - Dok se u Švicarskoj, u gradu Davosu, održava Svjetski ekonomski forum, s naglaskom na rastuću nejednakost između superbogatih i onih koji nemaju ništa, lako je izgubiti osjećaj perspektive koliko smo mi u Hrvatskoj zapravo privilegirani u odnosu na ostatak svijeta.
Zamislite sljedeći scenarij: radite za blagajnom velikog maloprodajnog lanca za 3600 kuna mjesečno. Teško vam je, jedva pokrivate kraj s krajem, pretačete iz šupljeg u prazno i pitate se kako itko može preživjeti s manje.
Šokantna istina je sljedeća: velika većina čovječanstva preživljava s manje. Teta koja radi za blagajnom u Hrvatskoj spada među 16% najbogatijih ljudi na svijetu. Od nje je siromašnije čak 6,4 milijardi ljudi.
NIKAD VEĆA NEJEDNAKOST U SVIJETU Samo 62 najbogatijih milijardera ima novaca kao 50 posto svjetske populacije zajedno!
Naša imaginarna teta iz dućana, nazovimo ju Katica, zarađuje 22,50 kune po satu. Prosječan radnik u Indoneziji u isto vrijeme zaradi samo kunu i 63 lipe. Teta Katica u godinu dana zaradi 43,200 kuna, dok će prosječni indonežanin taj novac zaraditi tek za 13 godina.
Ako je žedna i želi si priuštiti limenku Coca-Cole, teta Katica morat će raditi oko 7 minuta za nju. Prosječni radnik u Zimbabweu morat će raditi duže od sat vremena. Mjesečna plaća tete Katice mogla bi platiti čak 44 liječnika u Kirgistanu.
Ako zarađujete više od tete Katice, vrlo vjerojatno ste nakaradno bogati u odnosu na ostatak svijeta. Dežurni urednik na najčitanijem online portalu u Hrvatskoj spada u 5% najbogatijih na svijetu, a hrvatski radnik na blagajni u DM-u među 2% najbogatijih.
Stranica globalrichlist.com već godinama ukazuje na velike razlike u prihodima između razvijenog, zapadnog svijeta, te većine ostatka čovječanstva. Više od pola čovječanstva radi za manje od 10 kuna dnevno.
'U IDUĆIH PET GODINA NESTAT ĆE 7 MILIJUNA RADNIH MJESTA!' Svjetski vođe priznali da nitko ne zna kako zaustaviti revoluciju
Ukoliko želite doznati koliko ste vi bogati u odnosu na sve druge ljude na Zemlji, jednostavno na stranici upišite svoje neto godišnje prihode i pripremite se na šok. Statistike koje ćete potom doznati još su jezivije kada imate na umu da se izračun nije temeljio na izravnoj konverziji valute, već na relativnoj kupovnoj moći - kao što je vidljivo u primjeru iz Zimbabwea, gdje za istu robu radnik mora raditi skoro deset puta više.
Možda su ekonomski pokazatelji u Hrvatskoj loši, no vrijedi se prisjetiti s vremena na vrijeme da je lijepa naša, i ovakva kakva je, još uvijek bogatija i razvijenija od većine država na svijetu.