Nakon šest mjeseci priprema Hrvatska ima gotov nacrt zakona koji regulira odnose sudionika u lancu opskrbe hranom - od proizvođača do trgovačkih centara. Ovu zakonsku obavezu koju je EU stavila pred sve članice Hrvatska je već trebala ispuniti, no tek se dolaskom Jakovininog naslijednika Davora Romića na tom zakonu počelo ozbiljnije raditi.
I što smo dobili?
Puno lutanja, malo prepisivanja tuđih zakona i slaba prilagodba našim uvjetima. U prvoj verziji nacrt je nazvan Zakonom o poštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom, zatim je naziv promijenjen u Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. A kada se doznalo da uz državne službenike u kreiranju zakona sudjeluju HUP, HOK, HGK i HPK, mnogi sudionici u ovom lancu, ugroženi proizvođači, žalili su se da ih nitko nije kontaktirao. No, krenimo redom.
Na okruglom stolu koji je proljetos organizirao Zbor agrarnih novinara pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić rekao je kako je “osnovni cilj zakona spriječiti zloporabu dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima u lancu opskrbe hranom i uspostaviti pravedne trgovačke odnose u tom lancu s efektom povoljnijeg položaja hrvatskih proizvođača hrane, dok će se njihova konkurentnost rješavati drugim mjerama”.
- Kroz zakon želimo i sankcionirati nametanje i prebacivanje troškova jedne strane u lancu na drugu, ali i sankcionirati neopravdani raskid ugovora u tom lancu, kao i naknade za nepostojeće usluge - rekao je Karalić. Predsjednik HPK Mato Brlošić požalio se na uvoz starog mesa i mlijeka sumnjive kvalitete, a predsjednik Saveza udruga povrćara Hrvoje Gregurić na uvoz paprike iz Srbije i krumpira s Cipra koji ruše cijenu domaćim proizvođačima.
On je i imao primjedbu jer nije pozvan da u ime proizvođača sudjeluje u kreiranju zakona i čudi se “kako to da su trgovci glavni u kreiranju zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi”.
Predsjednica Cromilka Rašeljka Maras dodala je da bi novi zakon trebao smanjiti uvoz proizvoda po dampinškim cijenama. Iznijela je da je uvoz mlijeka u Hrvatsku, i to po dampinškim cijenama, od ulaska u EU porastao 40 posto.
- U izradi pravnog akta nije sudjelovao nitko od primarnih proizvođača i prerađivačke industrije ugroženih sektora te njegov nacrt neće smanjiti prekomjerno plasiranje europskih viškova hrane po dampinškim cijenama - rekla nam je Rašeljka Maras. Dodaje da se u trenutnom nacrtu zakona nalazi niz stavki koje ograničavaju suradnju primarne proizvodnje i otkupljivača, dok je trgovina ostala zaštićena.
Što još piše u nacrtu prijedloga zakona? Prema verziji do koje smo došli, u zakonu se ne spominje ni problem u reguliranju odnosa između proizvođača i trgovaca, a to je ciklus naplate. On je u Sloveniji definiran “Kodeksom dobrih trgovačkih praksi” još prije pet godina. Za mlijeko i meso je 45 dana, a za povrće i voće je rok 90 dana.
U Globusovom razgovoru s Jožom Podgoršekom, povjerenikom za odnose u lancu hrane on navodi kako Slovenija ima zakonsku regulaciju i posebnog povjerenika, ali njegove nadležnosti nisu onakve o kakvima maštaju naši proizvođači.
Nakon imenovanja on je uz godišnji proračun od 50.000 eura dobio kancelariju u Ministarstvu poljoprivrede u kojoj utorkom od 13 do 17 sati prima zainteresirane stranke, a mogu mu se poslati i anonimne prijave. Uglavnom su to prigovori na odnos trgovaca ili prerađivača hrane prema proizvođačima.
-Moj je posao problem izgladiti u razgovoru s akterima u lancu. Ne smijem javno imenovati o kojem je lancu riječ i niti se miješati u cjenovnu politiku. Zato su me u medijima nazvali lavom bez zubi - rekao je Podgoršek.
Nakon godinu dana rada prijavio je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AVK) jedan trgovački lanac. Primjeri nepoštene trgovinske prakse u Sloveniji su, primjerice, ako se proizvođaču od cijene proizvoda odbija niz trgovačkih rabata poput logistike, promocije i zakupa trgovačkih polica. U planu za 2017. najvažniji im je zadatak ispoštovati obavezu reguliranja ugovora s tzv. neto-neto cijenom koja se trebala početi primjenjivati još 1. 1. 2013. U toj cijeni bi trebali biti svi troškovi plasmana proizvoda, ali ni to se ne spominje u našem nacrtu zakona. Ni u Sloveniji, ne može se utjecati na dampinške cijene. Ni najnovija verzija nacrta prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ne definira rokove plaćanja, a jedina je novost da su za teške povrede zakona propisane kazne od 0,5 do 5 posto ukupnog godišnjeg prihoda fizičke ili pravne osobe. Možemo samo zamisliti koliko bi to bilo za neke lance, pa je stoga uvedena i napomena taj iznos ne može biti viši od najviše propisane kazne. Koja, pogađate, još nije propisana i navedena u prijedlogu.
Valja dodati kako je i Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra, u predizbornoj kampanji najavio kako se u ministarstvu radi na Zakonu o zaštiti domaćih proizvoda u kojem će se definirati zastupljenost domaćih proizvoda od 40 posto, te uvesti zabranu prodaje proizvoda ispod cijene koštanja sa porezom.