ZAGREB - Kad bi država jamčila za stambene kredite, kamata bi se vratila u zlatno doba 2007. i početak 2008., kad je iznosila od pet do šest posto. Procjenjuju to u hrvatskim bankama koje su s nadom dočekale najavu premijerke Jadranke Kosor da će država poticati stanogradnju, premda još ne znaju kako to namjerava učiniti.
Pretpostavljaju da je riječ o modelu jamstava za stambene kredite, što bi značilo da, ako dužnik ne može vraćati kredit jer je ostao bez posla, država preuzima tu obvezu dok se dužnik ne oporavi. To bi, vjeruju u bankama, potaknulo umrtvljeno tržište nekretnina jer se ljudi sada boje dizati kredite zbog straha od gubitka posla ili drastičnog smanjenja prihoda.
Osnivanje korporacije
Bankari vjeruju da je premijerki Kosor inspiracija za državna jamstva srpski model. Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), osnovana 2004., osigurava kredite za kupnju, adaptaciju i gradnju nekretnina koji su osigurani hipotekom. Kad Korporacija pristane osigurati kredit, preuzima dio rizika njegove nenaplativosti, što u praksi znači da 75 posto neto gubitka banke na osnovi nenaplaćenog kredita snosi Korporacija. Preuzimanjem dijela rizika, pada ukupni rizik banke, što utječe na smanjenje kamatne stope koju banka naplaćuje svom klijentu. Koncept Nacionalne korporacije napravljen je u suradnji s Canada Mortgage and Housing Corporation (CMHC).
Hrvatski model osiguranja stambenih kredita još nije poznat, no već je izazvao kontroverze. Dok ga bankari podržavaju, neki ekonomisti smatraju da je poticanje stanogradnje nepotrebno.
Dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da rast potražnje za stanovima u ovom trenutku neće otvoriti ni jedno novo radno mjesto jer su zalihe prevelike. To znači da u dogledno vrijeme ne možemo očekivati novi investicijski ciklus.
Prenapuhane cijene
Damir Novotny smatra kako Vlada ne bi trebala poticati potražnju za stanovima jer time potiče i prenapuhane cijene, koje moraju pasti da bi se kupci vratili.
S ekonomistima se, naravno, ne slažu investitori koji kažu da je samo u Zagrebu oko 13 tisuća neprodanih stanova i da država zbog pada prodaje gubi oko 300 milijuna eura od PDV-a. Agencije za promet nekretninama tvrde da su realizirane cijene ove godine pale dvadesetak posto u odnosu na lani.
Kupac u prve tri godine bez kamata
Od 1. listopada ove godine građani Srbije, uz državno osiguranje kredita, dobivaju i subvenciju države za kupnju stanova. U prve tri i zadnjih pet godina otplate kredita država subvencionira kamatu u punom iznosu, čime se uštedi oko 19 posto iznosa kamata. Uvjet je da kupac bude prijavljen na adresi kupljenog stana i da mu mjesečni prihodi nisu veći od 1273 eura. Fond za subvencije stambenih kredita do kraja ove godine iznosi 4,8 milijuna eura, a za 2010. srpska vlada planira za subvencije potrošiti tridesetak milijuna eura.
Cijene u Velikoj Britaniji rastu 6. mjesec zaredom
Samo u listopadu cijene nekretnina na Otoku porasle su 0,4 posto u odnosu na rujan, a rast u usporedbi s listopadom prošle godine iznosio dva posto. Analitičari vjeruju da će se rast cijena nekretnina nastaviti.
- Broj nezaposlenih blizu je dva i pol milijuna i nastavit će rasti. S druge strane, rast plaća je rijedak slučaj. Ljudi se boje ulaziti u dugove, a cijene nekretnina rastu - komentiraju britanski mediji.
Kao glavne razloge tome analitičari ističu i dalje veliku potražnju za stanovima i kućama, koja je veća od ponude. Naime, vlasnici nekretnina nastoje ne prodavati imovinu, a oni koji se i odluče staviti na tržište, od kupaca traže nerealno visoke iznose. S druge strane, potražnja za nekretninama postoji, a prve naznake gospodarskog oporavka dale su joj dodatni impuls. Potražnju potiču i bogataši, poput ruskih oligarha, koji ni u uvjetima krize ne pitaju za cijenu.
Svoj doprinos jačanju potražnje daju bankari koji toleriraju klijentima neredovitu otplatu rata stambenih kredita, a i snižavanje kamatna na hipotekarne kredite ojačalo je potražnju za nekretninama. Prosječna kamata u listopadu iznosila 5,13 posto, što je 0,31-postotni bod manje nego u rujnu. (A. M.)