Sven Marušić, osnivač i donedavni vlasnik tvrtke InfoCumulus, prije nekoliko je tjedana predstavljen kao novi član Uprave Spana, jedne od najsnažnijih hrvatskih IT tvrtki. To je ujedno označilo i završetak procesa formalnog spajanja InfoCumulusa sa Span grupacijom koja spada među najveće izvoznike IT usluga.
U trenutku kada je započelo udruživanje, prije dvije godine, svi su to procijenili kao inteligentno povezivanje dviju vrlo progresivnih tvrtki, malog InfoCumulusa, tvrtke koja se zahvaljujući svom osnivaču Svenu Marušiću uspjela nametnuti kao ozbiljan savjetnik velikim sustavima, i Spana, tvrtke koja svoje poslovanje već 25 godina konstantno usklađuje s promjenama u IT svijetu.
- InfoCumulus se u stvari, može se reći, vratio na svoje početke, svom izvornom poslu, konzaltingu na području IT-a gdje za razne tvrtke predlaže i osmišljava rješenja kojima se unapređuju procesi poslovanja - tumači Sven Marušić.
- Span je tvrtka koja 70 posto svojih poslova radi u inozemstvu, InfoCumulusu inozemne tvrtke predstavljaju 60 posto poslova i spajanje je bio prirodni proces - opisuje stratešku odluku Sven Marušić, član Uprave zadužen za softverska rješenja, voditelj divizije zadužene za sav softver koji Span, tvrtka s preko 300 zaposlenih, isporučuje klijentima, od gotovih rješenja do onih koja se rade posebno za pojedine korisnike. - Imamo slične svjetonazore, imali smo slične strategije, dobro se razumijemo i jako se dobro osjećamo unutar Span grupe - govori Marušić o motivima povezivanja.
Sada namjeravaju još agresivnije izlaziti sa softverskim rješenjima na inozemno tržište. Međutim, raditi na području IT-a za hrvatske tvrtke znači vrlo pomno isplanirati kome i što ponuditi. - Tu se mogu razdvojiti dva pristupa - tumači Marušić. - Na zapadnom tržištu se možemo pojaviti ako ponudimo specifična, gotova rješenja oko kojih ne smije biti puno konzultantskog posla. To moraju biti proizvodi spremni za konzumaciju iz clouda za koje je lako objasniti čemu služe i koji su vrlo usko profilirani. Tu se ponašamo kao startup - govori Marušić o prostoru gdje ima mjesta za hrvatske tvrtke, a na kojem se nalaze deseci tisuća tvrtki iz drugih zemalja. Na istočnim tržištima, pak, kao što je primjerice Kazahstan, mogu nuditi know how, svoje reference i zahvaljujući njima osiguravati nove poslove. U tim projektima nude iskustvo prijašnjih poslova i često se pokazuje da novim korisnicima trebaju slična rješenja. - Na zapadnom tržištu nemamo takav status, ne možemo se pozivati na iskustvo i tamo se IT tvrtke mogu pojaviti samo s inovativnim rješenjima i proizvodima - govori Marušić o tome kako se dobra rješenja prihvaćaju ako su dobra, ne procjenjujući o njihovu porijeklu.
Iako bi IT industrija mogla biti vrlo razvijena, njeni tvorci nisu u zavidnoj poziciji jer je s jedne strane nedostatak kvalitetnih stručnjaka doveo do opravdanog rasta cijene rada, što predstavlja i visoki trošak tvrtkama. Istodobno se u zemlji koja je iz tranzicije uspjela izaći sa snažnom IT industrijom, Rumunjskoj, država vrlo brižno odnosi prema IT-u određujući relativno niske poreze.
- Nikada nećemo dostići Rumunjsku jer je stanovništvo brojnije, imaju nižu cijenu rada, manje poreze nego mi, a to čini osnovne odrednice rumunjske konkurentnosti. Rumunji nude generičke IT usluge, mnogi call centri su se primjerice preselili tamo - opisuje Marušić kako biznis, svakako i IT biznis jednostavno odlazi na ona područja gdje mu je dobro, gdje se može razvijati i rasti.
U Hrvatskoj je IT podijeljen na, uvjetno rečeno, dvije scene.
- Velike tvrtke koje su nastale prije dvadesetak godina i uspjele su svoje poslovanje vezati uz velike tvrtke kojima nude usluge, često državne institucije ili poduzeća i tu se nalazi istih petnaestak IT imena već dvadeset godina. Istodobno, rastu male tvrtke, startupovi koji u planiranju svog biznisa ne računaju na velike hrvatske tvrtke i njihove klijente, već su od samog početka usmjereni na inozemna tržišta i tamo traže svoje mjesto - govori Sven Marušić. Kaže da je Spanova pozicija negdje u sredini, zadovoljiti potrebe velikih tvrtki i istodobno, biti na tržištu startupova.
- Te dvije industrije su pod krovnim nazivom IT, i iako različito osmišljene, i male i velike IT tvrtke se bore i otimaju na zajedničkom tržištu - kaže Marušić. Dodaje da su s nekim proizvodima već ušli na razna europska tržišta u ulozi startupa. Emily je primjerice IT rješenje kojim se određuje spol, godine, emocije i druge osobine pojedinaca. Vrlo jednostavno, ako je tridesetogodišnji kupac zadovoljan kada vidi svoju omiljenu čokoladu ili neki odjevni brand, ta se ekspresija vidi na njegovu licu, a Emily je uočava i bilježi, definirajući pritom spol, godine i druge karakteristike osobe koja u dućanu ili pred izlogom razgledava proizvode što koriste tvrtke koje svoje poslovanje baziraju na neposrednom odnosu s kupcima. Puno brže, jednostavnije i efikasnije od klasičnog anketiranja, Emily prikuplja podatke i stvara korisnu bazu tvrtkama, a to je jedan od proizvoda s kojim Span grupacija nastupa na zapadnim tržištima.