Gradnja hidroelektrane Vranduk u Bosni i Hercegovini, što je projekt vrijedan 60-ak milijuna eura na kojem su radili austrijski Strabag i hrvatski Končar - Inženjering za energetiku i transport, u potpunosti je obustavljena. Elektroprivreda BiH je, prema neslužbenim informacijama bosanskih medija, prekinula isplate po ugovoru koji je potpisala sa Strabagom, nakon čega je uslijedio prekid ugovora na zahtjev austrijske kompanije.
U Strabagu su odbili bilo što reći o cijelom slučaju, ističući da ne komentiraju status projekata na kojima rade, te nas uputili na Elektroprivredu BiH. Od te, pak, tvrtke nije stigao odgovor na naša pitanja. No, zato je Končar bio komunikativniji.
Ključ u ruke
- U pripremnoj fazi realizacije ugovora, Strabag je zatražio povećanje ugovorene cijene, što je bio okidač za prve trzavice među potpisnicima ugovora. U međuvremenu je Strabag poslao zahtjev za raskid, no pregovori su još u tijeku. Strabag nas je usmeno obavijestio da će u slučaju raskida ugovora Končaru nadoknaditi moguću nastalu štetu - kratko odgovaraju na naš upit u toj tvrtki koja je u konzorciju sa Strabagom dobila posao gradnje na međunarodnom natječaju početkom 2016. po principu ključ u ruke, a radovi su počeli sredinom iste godine.
Na slične probleme upozoravaju i mediji iz susjedstva. Oni navode da je od početka bilo problema s realizacijom ugovora jer je izvođač radova kasnio s dostavom projektne dokumentacije, zbog čega se kasnilo s početkom gradnje hidroelektrane Vranduk. Ugovor je, uzgred, obuhvaćao izradu projektne dokumentacije glavnog projekta, proizvodnju, isporuku i montažu opreme, izvođenje građevinskih radova, testiranje i puštanje postrojenja u pogon.
Gradnja hidroelektrane već je bila obustavljena jer su Elektroprivreda BiH i Strabag nastojali modificirati projektnu dokumentaciju usporedo s gradnjom. Navodno, građevinska dozvola nikada nije ni dobivena, pa ispada da se gradilo bespravno, a i prekoračeni su planirani troškovi. To je, evidentno, bila točka na i.
Radna snaga
Inače, hidroelektrana Vranduk instalirane snage 19,6 MW trebala je proizvoditi 100 GWh električne energije godišnje, čime bi se povećao udio električne energije iz obnovljivih izvora s ciljem smanjenja emisije ugljičnog dioksida.
U manjoj bi se mjeri financirala novcem Elektroprivrede BiH, a većim dijelom kreditima Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Završetak je bio planiran za kraj 2019. i to je trebala biti prva nova hidroelektrana u sustavu Elektroprivrede BiH nakon rata. Stoga, ako pregovori ne rezultiraju zadovoljavajućim rješenjem za sve uključene strane, propast će i veliki projekt za BiH, a s njime i potencijal - zapošljavanje domaće radne snage te milijunski prihodi za lokalnu zajednicu i Federaciji BiH.