Iz arhive Globusa

Crnogorski pravopis

Poznati lingvist i suautor "Pravopisa hrvatskoga jezika" odnedavno je i suautor novoga crnogorskog pravopisa

Josip Silić, profesor emeritus s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, jedan je od stručnjaka koji su izradili novi crnogorski pravopis. Činjenica da je upravo on bio angažiran nije nimalo slučajna: Silić je uz Vladimira Anića suautor iznimno uspješnoga “Pravopisa hrvatskoga jezika”. Prošle su godine bile napravljene dvije verzije crnogorskoga pravopisa, ali nijedna nije zadovoljila. Nakon toga je Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore osnovalo ekspertnu grupu (koju su činili sveučilišni profesori Milenko Popović, Ljudmila Vasiljeva i Josip Silić), koja je pogledala spomenute verzije i dala verziju što ju je Ministarstvo prihvatilo i proglasilo službenom. Novi crnogorski pravopis objavljen je u Službenome listu Crne Gore, a uskoro će biti izdan i kao posebna knjiga. Stručnjaci su u poslu imali veliku podršku ministra Sretena Škuletića i predsjednika Mila Đukanovića

Pravopis je napravljen u nekih godinu dana. Je li to bilo dovoljno vremena?

- Nismo imali dovoljno vremena na raspolaganju, pa nismo mogli učiniti sve što smo trebali. Zato Pravopis koji smo napravili smatramo privremenim. Uskoro bi trebali izaći drugo, dorađeno izdanje. Ono će uzeti u obzir i ono što će dati gramatika crnogorskoga jezika koja je u izradi.

Što je bilo najzahtjevnije, pa onda i najizazovnije, u tom angažmanu?

- Najzahtjevnije je bilo uspostaviti odgovarajuću vezu između dvaju organskih govora koji su poslužili kao osnovica crnogorskoga standardnog jezika. Jedan organski govor traži, na primjer, da se rabi ośetiti, polećeti i viđeti, a drugi osjetiti, poletjeti i vidjeti. Mi smo između njih uspjeli uspostaviti odgovarajuću ravnotežu. Mislim da smo to uradili dobro.

Kada će se krenuti u izradu gramatike i školskoga pravopisa?

- Već se krenulo u izradu gramatike crnogorskoga jezika. Posao je povjeren istaknutomu stručnjaku jezikoslovne montenegristike dr. sc. Adnanu Čirgiću i njegovim suradnicima. Već je napravljena fonetika i fonologija. Učinit će se sve da se uskoro krene i u izradu školskoga pravopisa. I njegova će izrada biti povjerena crnogorskim stručnjacima. Taj će školski pravopis biti izrađen tako da bude u funkciji nastave crnogorskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi.

Kakav je vaš emotivni odnos prema izradi tako važna djela?

- Posla sam se prihvatio kao stručnjak. Čitajući knjige akademika Vojislava Nikčevića – koji je, nažalost, nedavno umro – od kojih sam neke i recenzirao, došao sam do zaključka da i crnogorski jezik ima sve uvjete, kao što su ih imali i ostali standardni jezici u okviru štokavskoga sustava, da postane posebnim – autonomnim – standardnim jezikom. Sve knjige akademika Vojislava Nikčevića govore o autonomiji crnogorske kulture, pa onda i o autonomiji crnogorskoga jezika kao čimbenika te kulture. Ja sam tu njegovu poruku prihvatio i kao stručnjak i kao njegov prijatelj. U tome je kontekstu rođena i moja emotivnost.

Postoji li nešto što što ste u crnogorskome pravopisu željeli oblikovati drugačije, ali se uslijed okolnosti nije moglo?

- Sve što sam imao reći, rekao sam onako kako sam i kao stručnjak i kao čovjek morao reći. Nikakve me “okolnosti” u tome nisu sprečavale. Imao sam odriješene ruke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2022 14:07