ISTRAŽIVANJE

DETALJNA ANALIZA ŽIVOTNOG STANDARDA U HRVATSKOJKoliko vrijedi 1000 kuna u Zagrebu, koliko u Rijeci, koliko u Bjelovaru...?

    AUTOR:
    • Gordana Galović

  • OBJAVLJENO:
  • 09.08.2015. u 11:35

CROPIX

Globus je uz pomoć najvećeg svjetskog kalkulatora za cijene i troškove života Numbeo napravio izračun koliko za isti tip proizvoda i usluga treba izdvojiti u pojedinim hrvatskim gradovima.





Sasvim je jasno da su životni standard i kupovna moć hrvatskih građana različiti u pojedinim dijelovima Hrvatske. U skladu s politikom ponude i potražnje različite su i cijene bilo da je riječ o robi široke potrošnje u trgovinama, nekretninama ili luksuzu. Različite su i prosječne plaće za isto radno mjesto, između ostalog i zbog stope prireza po kojoj prednjači Zagreb sa 18 posto.

Globus je stoga odlučio napraviti izračun koliko za iste troškove od 1000 kuna treba izdvojiti u deset hrvatskih gradova. Izračun smo napravili uz pomoć kalkulatora najveće svjetske baze podataka o kvaliteti života, Numbeo, s pokazateljima o životu stanovnika u čak 5275 svjetskih gradova. Samo kad je riječ o cijenama, Numbeo ima bazu s više od 1,9 milijuna cijena. Kalkulatorom cijena Numbeo korisniku nudi da sasvim konkretno usporedi koliko mu je novca potrebno da bi zadržao isti standard koji trenutačno ima u nekom drugom gradu u istoj državi ili bilo kojem gradu na svijetu. Za Hrvatsku smo uzeli Zagreb kao polazište za izračun s iznosom od 1000 kuna i zatim izračunali koliko za iste troškove od tisuću kuna u metropoli treba izdvojiti u ostalim gradovima od Osijeka do Dubrovnika. Najskuplja je ispala Rijeka sa 1017,91 kunom, a očekivano najjeftiniji Osijek u kojem za iste troškove od 1000 kuna u Zagrebu treba 866,52 kune ili 133,48 kuna manje, pa ispada da zagrebačkih tisuću kuna u Osijeku vrijedi značajno više. Na daleko većim iznosima, koji primjerice uključuju i najam stana, razlike su još veće. Da bi netko tko u Zagrebu živi s primjerice 15.000 kuna zadržao isti standard u Osijeku, za to bi mu trebalo oko 13.000 kuna.

Na našu bazu od tisuću kuna skupljim od Zagreba pokazala su se tri obalna grada, Rijeka, Zadar i Šibenik, dok su se Dubrovnik, Split i Pula pokazali jeftinijim od Zagreba.

Najskuplja Rijeka ima šest posto više potrošačke cijene od Zagreba, cijene najma stana 18 posto su niže, a ukupna kupovna moć 24 posto niža od Zagreba. Riječani će primjerice jednosmjernu kartu u gradskom prijevozu platiti 13 kuna za razliku od deset kuna u Zagrebu.

Premda su razlike u pojedinim cijenama doista male, najveća je razlika u izračunima lokalne kupovne moći i cijenama najma stana. Tako Split ima 22 posto nižu kupovnu moć u odnosu na Zagreb, Zadar 21 posto, Šibenik 23 posto, a Karlovac čak 32 posto. I cijene najma stana u Karlovcu su 45 posto niže od metropole.

Zašto dolazi do te razlike?

“Upravo se ekonomska moć određenih urbanih aglomeracija ogleda u cijeni rada koja onda šalje signal i motivira stanovništvo na migracije od pasivnih područja prema sredinama s višom cijenom rada. Posljedično, porast priljeva novih stanovnika u atraktivnim urbanim sredinama izaziva pritisak na komunalnu infrastrukturu, lokalni javni prijevoz i cijene zemljišta i građevinarsku industriju, a što rezultira poskupljivanjem u svim navedenim sektorima. U konačnici dio viših plaća koji privuče migrante ostane migrantima, ali i značajan dio ode na veće troškove života u atraktivnim urbanim cjelinama”, pojašnjava Josip Tica, izvanredni profesor na katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.

Kada pogledamo troškove života među hrvatskim gradovima, dodaje profesor Tica, upravo vidimo implicitni signal ekonomske uspješnosti navedenih lokalnih ekonomija. Veće cijene najčešće odražavaju snagu lokalne ekonomije ili lokalne zajednice u nekim slučajevima.

Zagreb uvijek iskače u analizama o poduzetničkoj aktivnosti, ponudi i potražnji radnih mjesta, visini plaća, ali i mogućnosti obrazovanja. Već godinama više od polovice dobiti, prihoda i rashoda svih hrvatskih poduzeća ostvaruju ona registrirana u Zagrebu u kojem posluje trećina registriranih poduzetnika.

Druga je podjela na kontinent i obalu. Turizam je pogurao cijene nekretnina na Jadranu, ali i cijene robe široke potrošnje trgovinama na obali koje u špici turističke sezone, kada stignu milijuni turista, podivljaju. Trgovci ističu da je razlika u cijenama logična jer je distribucija zahtjevna, naročito kad je riječ o otocima na koje kamioni s robom putuju trajektima.

Velike regionalne razlike posebno su pak velike na istoku Hrvatske. Županije na istoku zemlje imaju visoku nezaposlenost, BDP za prosjekom države zaostaje do 40 posto, plaće su i do 30 posto niže od državnog prosjeka. Hrvatske regije s najnižim standardom naposljetku pogađa i depopulacija pa je iz začaranog kruga regionalnog zaostajanja teško izaći.

Cijene u slavonskim županijama ne divljaju jer ih nema tko platiti. Stoga je Osijek očekivano na Globusovoj ljestvici grad s najnižim troškovima.

“Navedeni troškovi života prvenstveno oslikavaju pritisak potražnje za lokalnim resursima koji su ograničeni, a puno manje kvalitetu svakodnevnog života u smislu onoga što urbane sredine pružaju”, ističe Josip Tica.

Jedino kada govorimo o profesionalnom razvoju, zaključuje Tica, onda možemo reći da bi skupoća pojedinih lokacija mogla biti indikator perspektivnosti, iako mnogo puta ljudi žele imati velik izbor kako karijera, tako i proizvoda, pa a priori preferiraju najveće aglomeracije, što onda dodatno stavlja veći pritisak na lokalnu ekonomiju i njene troškove i skupoću.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Izdvajamo