Iz arhive Globusa

Nepoznati Zagreb Adolfa Loosa

Bio je najslavniji arhitekt prve polovice 20. stoljeca. Napravio je nikad realizirani projekt za hotel Esplanade. Jedini njegovi vjerni prijatelji i ucenici bili su u Zagrebu: Kovacic, Neumann i Ehrlich, koji su izveli pravu revoluciju u hrvatskoj arhitekturi

Nije mnogo nedostajalo da Hotel Esplanade, velika secesijska ljepotica u srcu Zagreba, fasade iskićene poput kakve torte, bude znatno niži, sa samo tri kata i ravnoga krova, čistih zidova bez ornamenata, bez ukrasnih vaza i nakita, lijep u svojoj hladnoći i kontrastu prema svemu što ga okružuje.  Mogao je to biti monumentalni objekt neoklasicističkog pročelja s potpisom Adol­fa Loosa, slavnog austrijskog arhitekta, jednog od najvećih imena svjetske arhitekture 20. stoljeća, čije niti jedno djelo ne postoji u Hrvatskoj iako su tragovi njegovih učenja vidljivi na mnogim zgradama iz 1920-ih i 1930-ih.

Međutim, Adolf Loos davne 1922. nije pobijedio na natječaju za hotel Esplanade, a projekt koji je pripremio sada su tek požutjeli listovi papira koji se čuvaju u depoima poznatog bečkog muzeja Albertina.

Loos, kojeg se smatra prethodnikom Le Corbusiera, u Beču potpisuje niz slavnih objekata – zgradu Goldman & Salatsch na Michaelerplatzu, poznatu kao Looshaus, lokale Cafe Museum i American bar... U Parizu je za slavnog dadaista radio Haus Tristan Tzara i nekoliko vila, njegova je Villa Karma u Clarensu bei Montreux u Švicarskoj, a poznata Haus Moller nalazi se u Pragu... Beč se jako ponosi svojim Loosom: njegove su zgrade turistička atrakcija.

Natječaj. Loos je idejni pokretač novoga doba. Dubok mislilac i reformator arhitekture, odličan esejist, sarkastičan pisac. Obacio je lažno u arhitekturi, nefunkcionalno, skinuo s fasade ornament. Takve ideje iskazao je u doba kad je secesija bila u naponu snage!

Globus prvi otkriva kako je na natječaju za hotel Esplanade izgledao projekt Adolfa Loosa: skice njegova natječajnog rada ekskluzivno nam je ustupila Albertina, koja čuva Loosovu ostavštinu. Na pozivnom natječaju sudjelovalo je devet autora, prva nagrada bila je dodijeljena berlinskom arhitektu Ottu Rehnigu, a izvedba je povjerena domaćem arhitektu Dionisu Sunku.

“Načelo različite visine prostorija prema stvarnoj svrsi prostorije primijenio je Loos i kod projekta za hotel Esplanade, tako da brijačnica ne bi imala istu visinu prostorije kao i ulazni hal. Njegove kuće s nejednakim visinama prostorija sigurno su djelovale na Le Corbusiera”, svojevremeno je komentirao arhitekt Hugo Ehrlich, Loosov đak, koji je završio i neka njegova djela kao što je poznata Villa Karma u Švicarskoj.

Adolf Loos je u doba nakon Prvog svjetskog rata znao navratiti u Zagreb i u Opatiju. U Zagreb uglavnom da bi posjetio svoje prijatelje Viktora Kovačića i Huga Ehrlicha. “Loosovi odnosi sa Zagrebom počeli su oko 1912., kad je na povratku iz primorja svratio u Zagreb da posjeti Kovačića i mene... Inače je Loos poslije rata češće dolazio u Zagreb i sa svojom trećom ženom Elsie Altmann, koja je ovdje priređivala plesove”, ispričao je davno Hugo Ehrlich. Njezini bi plesovi često završili skandalom zbog njezina slobodnog ponašanja, pa je tako bilo i u Zagrebu... No skandali nisu ni njezinu mužu bili strani.

Loosovi hrvatski prijatelji, suradnici i đaci bili su i Bela Auer, Viktor Kovačić, Zlatko Neumann, Vladimir Potočnjak i Ernest Weismann. Veze između arhitekta Adolfa Loosa i hrvatske moderne vrlo su čvrste i njegov je utjecaj na našu modernu izniman.

Prvi prijatelj. “Ključnu je ulogu imao arhitekt Viktor Kovačić, koji je s Loosom prijateljevao godinama. Njega je Loos zamijetio već 1898. godine na godišnjoj izložbi radova studenata bečke akademije”, kaže Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti.

Krug Loosovih prijatelja bio je vrlo uzak, činili su ga pjesnik Peter Altenberg, pisac Karl Kraus i kompozitor Arnold Schönberg. Sastajali su se i vodili rasprave u bečkim kavanama Cafe Griensteidl i Cafe Central. “Bečka je kavana na prijelazu stoljeća bila prava kulturna institucija. Mladi su arhitekti bili fascinirani Loosovom pojavom. Nešto kasnije Kovačić i Loos postaju prisni prijatelji, a Kovačić je rado viđen gost u njegovu intelektualnom kružoku”, priča Krešimir Glaović.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2020 19:06