Resor poljoprivrede u vladi Andreja Plenkovića, nakon odlaska Tomislava Tolušića, preuzela je dotadašnja državna tajnica samozatajna Marija Vučković. Prije toga, bila je i državna tajnica u Ministarstu Regionalnog razoja u kojem se bavila korištenjem Fondova EU. U “aferi vjetroelektrane” zajedno sa Josipom Rimac uhićena je njezina bliska suradnica i kako je sama rekla, glavna savjetnica i prijateljica Ružica Njavro, pod sumnjom da je primala mito za pogodovanje pojedinim poduzetnicima. Ministrica Vučković je zbog toga premijeru stavila svoj mandat na raspolaganje, međutim Plenković njezinu ostavku nije prihvatio. Za Globus govori o samoj aferi ali i o strateškim ciljevima njezinog ministarstva i mjestu poljoprivrede u izbornom program HDZ-a.
U aferi koja je zatresla Vladu, HDZ, ali i vas osobno, uhićena je vaša bliska suradnica i prijateljica, šefica vašeg kabineta Ružica Njavro. Je li to bio šok za vas?
- Naravno da je to bio šok za mene. Ružica Njavro bila je tajnica moga kabineta, a uz to i obavljala savjetnički posao. Poznajem je dugo, a tijekom godina zajedničkog rada, i to u dva ministarstva uspostavile doista dobar odnos.
Jeste li bili na ispitivanju u Uskoku?
- Ne, nisam dobila poziv; naravno, ukoliko ga dobijem, odazvat ću se.
Rekli ste da vas Josipa Rimac nije zvala zbog spornih poslova. Ali, očito nije ni trebala kad je imala vezu sa vašom šeficom kabineta.
- Rekla sam da me Josipa Rimac nije zvala u vezi s nacrtom Uredbe o zakupu šumskog zemljišta čiju sam izradu pokrenula. Dnevno, doista, dobivam mnoge pozive, upite i poruke u vezi s različitim podsektorima koji su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Naš je djelokrug velik, značajan i podložan različitim interesima, prigovorima i prijedlozima. Uredba koja je na snazi donijela je važne kriterije u odnosu na zakup šumskog zemljišta zbog pašarenja koji su i danas dio prijedloga, a ciljevi izmjena su bili olakšati uvjete plaćanja i proširiti mogućnost zakupa šumskog zemljišta za ovu prilično tešku, i, istovremeno, značajnu djelatnost za život na krškim područjima. Dakle, koliko je važeća uredba usvojena u vrijeme ministra Tolušića postavila temelj za sprječavanje štetnih praksi na kršu, toliko je ovoj cilj otići korak dalje i postaviti temelj za širi razvojni program obnove života i stočarstva na hrvatskom kršu.
Kako ti pritisci izgledaju? Pretpostavljam da je tanka i nejasna linija između legitimne borbe za svoj interes, lobiranja, a možda i pritiska.
- Kako su ti pritisci znali izgledati najbolje pokazuje ono s čime je sve bio suočen ministar Tolušić. Osim upravljanjem s cjelokupnim resorom i nekoliko fondova u djelokrugu nam je i dodjela direktnih poticaja poljoprivrednoj proizvodnji. Naravno da se pri tome suočavamo s različitim reakcijama. Moja je odgovornost uvijek razmotriti takve reakcije, osigurati rad koji će svima kojima je moguće pomoći uz poštivanje zakona i podzakonskih akata. Čim sam preuzela odgovornost za ministarstvo u cjelini, počela sam proučavati, među ostalim, i problematiku krških područja koje do tada nisu bili u mojem resoru, a izazivali su veliku pažnju javnosti. Na dnevnoj bazi dobivala sam dopise i poruke u vezi s istim. Uvijek sam čitala sve primjedbe i razgovarala sa svima, pogotovo sa strukom, ali sam se prilikom donošenja konačne odluke rukovodila isključivo interesima Republike Hrvatske, koji su kompatibilni s našom strategijom i dobrobiti domicilnog stanovništva. Na isti način sam postupila prilikom donošenja i zadnje odluke koja je postala predmet medijskih natpisa. Odgovornost za ispravnost odluke je na čelniku tijela. Problem koji još uvijek nije u cijelosti riješen s krškim pašnjacima nastao je 2014./ 2015. godine, zbog toga što su pojedinci uzimali u najam velike površine zemljišta bez odgovarajuće regulative. Ministar Tolušić je dobro detektirao kako je kod nas u razdoblju 2015.-2017. to postalo neodrživo i uređena država takvo što ne može dopustiti.
Dojam je da je upravo na tome „polomio zube“. Što je ključni problem s krškim pašnjacima?
- S pravom se toga prihvatio. Bilo je i drugih problematičnih, ali slučaj krških pašnjaka je bio najradikalniji, pa je bilo i najviše otpora i medijske pažnje. Tolušić je vezao broj grla s korištenjem zemljišta u vlasništvu države. Prošle smo godine, slijedom najave u rujnu, pokrenuli raspisivanje natječaja za zakup prema postojećoj Uredbi za približno 24 tisuće hektara, od kojih je danas ugovoreno otprilike 7.000.
U izmjene smo krenuli kako bismo omogućili obročno plaćanje dugova, što omogućujemo i drugim poljoprivrednicima, uveli mogućnost dobivanja zemljišta za mlade poljoprivrednike s namjerom pribavljanja i uzgoja stoke, poštujući prednost dosadašnjih posjednika koji su regulirali status i domicilno stanovništvo. Željeli smo ubrzati zakupe, paralelno smo s tim poslom iz šumskogospodarske osnove oslobodili gotovo 100 tisuća hektara za nove zakupe, pri čemu nismo mijenjali odnos prihvatljivih grla po hektaru pašnjaka. Međutim, zakupi još uvijek idu presporo, pa smo išli u izmjene uredbe kako bi omogućili obročno plaćanje i niz olakšica, ali nismo mijenjali odnos broja grla po hektaru pašnjaka. Proučili smo dobre primjere susjednih zemalja Austrije i Italije i u cjelini ovaj program s uredbom smatram konkretnim razvojnim potezom, čak i pretečom netom objavljenje Strategije bioraznolikosti i u skladu sa Strategijom ‘od polja do stola’.
U aferi „vjetroelektrane“ Krš-Pađene, bio je priveden i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, tvrtke pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede. Hoće li biti smijenjen?
- Korupcija, pogodovanje, trgovanje utjecajem i slične radnje neprihvatljive su, o čemu je jasnu poruku poslao predsjednik Vlade RH kao i svi mi ostali državni dužnosnici. Sumnja na takvo što, istraga ili istražni zatvor, pa čak i manje, gubitak povjerenja razlog su za smjenu državnog dužnosnika. Kad govorimo o državnim službenicima, u slučaju određivanja istražnog zatvora postoji jasna procedura udaljavanja definirana Zakonom o državnim službenicima, pri čemu je u konkretnom slučaju moje suradnice, ona osobno podnijela ostavku na sve funkcije. Međutim, gospodin Jakupčić je predsjednik Uprave trgovačkog društva, nije ni državni dužnosnik ni državni službenik i nad njim nije određena mjera istražnog pritvora.
Član SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu, Ante Pezo, nedavno je izjavio kako gorih ministara od vas i Tomislava Tolušića Hrvatska nije imala. Optužio vas je za loše povlačenje sredstava iz europskih fondova. Kakvo je zapravo korištenje fondova na području poljoprivrede?
- Kad je ministar Romić preuzimao mandat od ministra Jakovine potrošnja sredstava iz EU fondova, a to je glavni pokazatelj, ne ugovaranje, bila je oko 3%. U 10. mjesecu 2016. kad je ministar Tolušić preuzeo dužnost, isplate sredstava iz Programa ruralnog razvoja su bile oko 9%. Pred kraj Tolušićevog mandata u lipnju bile su 36-37%, a krajem petog mjeseca ove godine isplate su 57%, pri čemu je ugovoreno više od 80% ukupno dodijeljenih sredstava. Time je Program ruralnog razvoja najuspješniji program koji se financira iz sredstava EU u Hrvatskoj. Drugi fond kojim upravljamo, kad sam ja došla, nije bio ni akreditiran, i imao je samo 3% isplata. Sada je i u tom fondu ugovoreno oko 70% a isplate su premašile 30%.
A upravo je gospodin Pezo obavljao dužnost ravnatelja Agencije za poljoprivredu u mandatu ministra Jakovine, a sada bez imalo srama pokušava nas javno blatiti govoreći o neuspješnosti, nezakonitostima, blokadama i slično. Program koji su vodili IPARD ugovoren je u vrijednosti od 69% u odnosu na početnu alokaciju, isplaćen 55%, sve ostalo je vraćeno. O rezultatima Programa ruralnog razvoja koje smo mi postigli gospodin Pezo i njegova ekipa mogu samo sanjati. Nadalje, revizorski rad nad sadašnjom Agencijom za plaćanje potvrđuje zakonitost i prihvatljivost svih izdataka od strane EU o čemu, naravno, kao i o svemu, mogu poslati dokaze i vrijeme je za ozbiljnije hvatanje s ponavljanjem takvih laži.
Na kraju, sve po čemu prepoznajem taj njihov mandat je pogodovanje – dodjela zemlje stočarima bez natječaja, umjetno stvaranje uvjeta za nekoliko većih subjekata, dodjela kvota za šećer zbog kojih smo izloženi tužbama, programiranje ekološke poljoprivrede suprotno stručnim kalkulacijama. O načinima na koji se pri tome koristila poslovna kartica Agencije za plaćanja mogu samo reći da, s obzirom na učestalost, to svjedoči o neradu, a s obzirom na vrstu troškova, o nedostatku obzira.
Je li Hrvatska doista posljednja u Europi po povlačenju sredstava iz EU fondova?
- Nismo zadnji po povlačenju sredstava, postoje razlike između fondova, ova Vlada učinila je značajni napredak s obzirom na neakreditirane fondove koji su nam dijelom ostavljeni, a po korištenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja, unatoč teškom početku i brojnim promjenama koje smo činili kako bismo pogodili istinske potrebe poljoprivrednika, u ovom trenutku smo na 16. mjestu. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo je na nešto nižem mjestu, 18. od 27 zemalja i kad se prate statistike na stranicama Europske Komisije napredak je kontinuiran i trend stalno pozitivan. Valja posebno naglasiti da međunarodna prepoznatljivost, makroekonomski okvir, uredne financije i stalan napredak Hrvatske uz Vladi Andreja Plenkovića donosi u narednom sedmogodišnjem razdoblju dvostruko više sredstava dijelom iz tradicionalnih EU politika, dijelom iz Fonda za oporavak.
U HDZ-ovom izbornom programu obećava se kako će poljoprivredna proizvodnja biti povećana za 30%, najavljujete izgradnju 20 regionalnih centara za voće i povrće, udvostručenje navodnjavanih površina, povećanje udjela malih poljoprivrednika... Je li sve to realno?
- Navodnjavamo trenutno jako male površine, ali uz pomoć fondova za ruralni razvoj tijekom našeg mandata investirano je u 17 sustava za navodnjavanje za 7.000 hektara poljoprivrednih površina, a planiramo novih 7.000. Nećemo se ograničavati samo na ovaj sektor, zato smo nakon nedavno odobrenih strateških promjena Programa ruralnog razvoja, osigurali 300 milijuna kuna za reprodukcijske centre u svinjogojstvu, 150 milijuna za staklenika i plastenike u povrtlarstvu i za trajne nasade s opremom protiv tuče i mraza i sistemima za navodnjavanje 200 milijuna kuna pri čemu planiramo rekonstruirati ili zasaditi 1000 hektara takvih nasada. Plan natječaja smo promijenili, ove intervencije su već programirane i uskoro ih objavljujemo.
A obećanje o rastu poljoprivredne proizvodnje od 30%?
- Danas poljoprivredna proizvodnja donosi oko 17 milijardi kuna. Produktivnost u poljoprivredi kod nas je 30%-tak posto od europskog prosjeka i doći ćemo do 50%. Trinaest milijardi kuna dosad ugovorenih kroz Program ruralnog razvoja donijet će svoje, novo efikasnije programiranje potpora uz nove natječaje usmjerene investicijama i primjeni novih tehnologija te udruživanje čine ovaj cilj dohvatljivim. Skladišno-distribucijski centri su najavljeni još tijekom mandata ministra Tolušića, izradili smo akcijski plan i planirali objavu ovih natječaja kad dobijemo svježi novac s obzirom na potrošene investicijske mjere tekućeg razdoblja. Bit će skoro, aktivni smo i u pregovorima s EU.
Stočarstvo je u najvećim problemima?
- Da, posebno govedarstvo, pri čemu svjedočimo poremećajima i u svinjogojstvu u posljednje vrijeme. Nažalost, mljekarstvo u koje ide skoro 20% potpora stalno pada, a to je posebno porazno, jer kad izgubite malu mliječnu farmu, taj simbol ruralnog prostora, gotovo nikako je ne možete vratiti. Naš je plan od dijela malih stvoriti srednje mljekarske farme koje su nestale tijekom godina, a dijelu malih omogućiti kapitalne potpore za preradu kako bi postali pravi mali ruralni preradbeni centri s autohtonim proizvodima. Naravno, nove tehnologije za veću produktivnost omogućiti svima bez obzira na veličinu.
Koji segment poljoprivrede se može najbrže razvijati?
- Mi smo to praktički obznanili u natječajima: najavili smo centre za reproduktivno svinjogojstvo, za plastenike sa navodnjavanjem, za trajne nasade koji će ugraditi sisteme za obranu od tuče i mraza. Upravo je u tijeku elektronsko savjetovanje za sasvim novi natječaj koji će pomoći poljoprivrednicima u sektoru proizvodnje krumpira u smanjenju korištenja zaštitnih sredstava ulaganjem u nova i moderna skladišta s opremom za ventiliranje i hlađenje. Pri tome, uspjeli smo u naumu da ovi proizvođači započnu i udruživanje u buduću proizvođačku organizaciju. Dalje, više se ne smije financijskim alokacijama podcjenjivati prerada, upravo je i to bio razlog za posljednji natječaj vrijedan 300 milijuna kuna, također rezultat povećanja alokacije. Dosadašnjih nešto više od 1500 projekata za mlade značajno mislimo povećati, jer to je put i za vitalne ruralne zajednice i za preuzimanje novih tehnologija proizvodnje.
Mantra je kako Hrvatska može sama sebe prehranjivati. Koliko realno poljoprivreda može biti samodostatna?
- U peradarstvu i proizvodnji jaja mi smo blizu samodostatnosti. Sa žitaricama značajno premašujemo svoje potrebe, ali taj sektor treba bolje povezati sa prerađivačkom industrijom i sa stočarstvom jer je velika razliku u rezultatima vanjske trgovine žitaricama i proizvoda od žitarica. U HDZ-ovom programu, preuzeli smo odgovornost za nova radna mjesta, dodatne stipendije naprednima, veću samodostatnost u svinjogojstvu i govedarstvu, skok u proizvodnji i povećanje prinosa u poljoprivredi. Ekonomska suverenost jedan je od stupova Vlade i HDZ-a, dokazali smo ranije odgovornost za komunicirane ciljeve i brojke.
Pripremate produženje moratorija na prodaju zemlje strancima? Koja je svrha toga ako se sve može pravno zaobići? Ili je to samo još jedan predizborni potez?
- U skladu s europskom regulativom i pod istim uvjetima stranci mogu kupovati zemljište u Hrvatskoj. Mogu to raditi preko tvrtke koja ima sjedište u Hrvatskoj ili na način uređen međunarodnim sporazumima poštivajući načelo reciprociteta. Međutim, regulativa govori o potpunoj liberalizaciji, o neograničenoj mogućnosti kupoprodaje što na ovaj način još uvijek nije dozvoljeno. Nama ne odgovara potpuno neograničena kupovina poljoprivrednog zemljišta, jer kupovina zemljišta od strane fizičkih osoba koje nemaju ni prebivalište u Hrvatskoj ni poslovnu aktivnost ne pridonosi stvaranju radnih mjesta ni ciljevima poljoprivredne proizvodnje.
Mora li Hrvatska sada vratiti ogromne novce u EU blagajnu. Što su utvrdile kontrole o korištenju sredstava iz EU fondova?
- U svemu tome nema baš niti malo istine. Za ekološku proizvodnju izdvojeno je 128 milijuna eura. Zbog brzog povećavanja površina pod orašastim voćem, mi smo sve predviđene novce potrošili i podnijeli smo zahtjev za dodatnu alokaciju. Osigurano je još 50 milijuna eura. Administrativnim kontrolama ekološke proizvodnje u ovih nekoliko godina uskraćeno je 155 milijuna kuna. Ali to su napravila naša tijela pri redovitim kontrolama, a ne Europska komisija. I to nije povrat novca u EU blagajnu nego uskrate zbog neizvršavanja uvjeta koji su se u ekološkoj proizvodnji morali poštivati. Taj novac je preusmjeren. Najveći povrat sredstava iz eko proizvodnje bio je 2015. od čak 50% kontrolirane populacije. Za 2016., 2017. i 2018. godinu povrat je bio od 8 do 13%.
Pred nama su parlamentarni izbori? Kakve rezultat očekujete?
- Vjerujem da će većina u Hrvatskoj objektivno vrednovati sve što je ova Vlada napravila, unatoč velikim poteškoćama te procijeniti tko može voditi državu osiguravajući socijalnu pravdu, ekonomski prosperitet, globalnu prepoznatljivost i promicati modernu državotvornost, onu 21. stoljeća. To je Hrvatska demokratska zajednica.
Hoćete li biti kandidatkinja na izbornoj listi HDZ-a?
- U Hrvatskoj demokratskoj zajednici postoje mnoge osobe koje su zavrijedile biti na listi, a ja nisam sklona komentirati sastav prije usvajanja lista. Znam da će na njima biti pravi ljudi.
Kakve su šanse Mosta u 10. izbornoj jedinici?
- Pa HDZ u 10. izbornoj jedinici uvijek pobjeđuje. Tako je bilo i 2016. godine kada je Most bio u uzletu i kada je bio bitno jači, tako će biti i sada.