Da li zato jer je objavljen u Narodnim novinama i u Vjesniku uoči novogodišnjih praznika i na dan kada je u Saboru većina iskazala povjerenje novim ministrima Jadranke Kosor, dakle 29. prosinca 2010. godine, natječaj za imenovanje glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zaključen je 15 dana kasnije u potpunoj medijskoj tišini. U ponedjeljak, dok nastaje ovaj članak, u NSK još zasjeda njegovo deveteročlano Upravno vijeće i razmatra pristigle prijave, kandidate i njihove programe razvoja i rada. “Nikakvih izjava za javnost neće biti dok cijela procedura izbora za ravnatelja ne bude završena”, poručuju nam zaposlenici Odjela za odnose s javnošću NSK.
Međutim, prošloga tjedna uspjeli smo doznati da se oko izbora glavnog ravnatelja NSK u Zagrebu odvija prava drama u koju je uključen i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala! Naime, na natječaj su kako neslužbeno doznajemo pristigle tri prijave, a među njima, navodno, i ona aktualnoga glavnog ravnatelja NSK prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića koji bi drugi mandat na čelu te stožerne ustanove hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja. Ali još 19. studenoga prošle godine grupa zaposlenika NSK obratila se anonimno i USKOK-u, i ministru znanosti, obrazovanja i športa Radovanu Fuchsu, i tadašnjem ministru kulture Boži Biškupiću i članovima saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu sa zahtjevom da poduzmu mjere “za zaustavljanje i sprečavanje daljnje pronevjere financijskih sredstava iz državnog proračuna uplaćenih na račun NSK, pristranosti u poslovima javne nabave i sukoba interesa što se provodi za vrijeme mandata glavnog ravnatelja NSK Tihomila Maštrovića”.
Anonimna grupa djelatnika koja svoje obraćanje nadležnim državnim institucijama bez otkrivanja identiteta obrazlaže strahom od odmazde, u četiri je točke ponudila teme za istraživanje zakonitosti Maštrovićevog raspolaganja financijskim sredstvima NSK, a u petoj ga je optužila za “sustavno višegodišnje zanemarivanje temeljne funkcije NSK protivno zakonskim aktima i manipuliranje određenim podacima prema resornim tijelima (MZOŠ i MK)”. Svakako, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, književni historiograf po struci i redoviti profesor Sveučilišta u Zadru, koji je na čelo NSK postavljen 2007. godine, nije bezbrižno ušao u izbore. Kako doznajemo od glasnogovornika ministarstava koja Vladi predlažu na imenovanje glavnog ravnatelja NSK, u Ministarstvu znanosti su anonimnu predstavku protiv Maštrovića proslijedili Upravnom vijeću NSK na postupanje, a u Ministarstvu kulture su je odmah proslijedili osobno Tihomilu Maštroviću te zatražili da se o njoj žurno očituje. On je, nastavlja se u odgovoru na naš upit, odbacio sve optužbe iz te anonimne predstavke.
Međutim, dok se u Ministarstvu kulture obavljala smjena ministara, pa je tako upravo na dan objave natječaja za glavnog ravnatelja NSK u Zagrebu HDZ-ov mladi kadar Jasen Mesić prisegnuo pred Saborom za novog ministra kulture, inicijativu oko ravnateljskih izbora u NSK preuzelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Drugi kandidat koji se na poziv ministra Radovana Fuchsa javio na natječaj da bi se uspješno smijenilo Maštrovića je, kako doznajemo, prof. dr. sc. Nenad Prelog. Šezdesettrogodišnji Prelog također je redoviti sveučilišni profesor, na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prošle je godine osmislio i uveo novi smjer – Novi mediji. Njegova je biografija mnogo življa od one povjesničara književnosti Tihomila Maštrovića, a Prelog je uostalom i jedan od likova iz 70-ih kultnog generacijskog romana Pere Kvesića “Uvod u Peru K.” Osnovao je Informacijsko-dokumentacijski centar za zaštitu okoliša Sveučilišta u Zagrebu i radio na uspostavi informacijske znanosti kao znanstvene discipline.
Bio je i glavni urednik Omladinskog tjednika, časopisa Byte, a u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu radio je kao voditelj odjela i direktor. U Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” Nenad Prelog je bio pomoćnik ravnatelja i predsjednik znanstvenog vijeća. Osnivač je Hrvatsko-američkog društva te Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja. Od 2000. godine bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova, a od 2003. do kraja 2006. prvi veleposlanik RH u Republici Irskoj.
Premda u telefonskom razgovoru svoju kandidaturu za glavnog ravnatelja NSK u Zagrebu Nenad Prelog nije htio komentirati, dok Upravno vijeće ne predloži ministrima svojeg kandidata, “najveći zafrkant među profesorima Fakulteta političkih znanosti” kako ga studenti reklamiraju na forumima, nije ni demantirao svoju kandidaturu. S obzirom da u deveteročlanom Upravnom vijeću NSK sjede tri predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a tri predstavnika Ministarstva kulture bi se trebala prikloniti njihovim glasovima jer svojeg kandidata nemaju, profesor Nenad Prelog, premda je njegova politička karijera bila povezana s vladavinom Koalicije, najizgledniji je budući glavni ravnatelj NSK u Zagrebu.
Troje predstavnika NSK u Upravnom vijeću kojemu je zadatak predložiti jednog kandidata, kako god da glasuju, nemaju većinu. Mogući izbor Nenada Preloga, stručnjaka za informacijske znanosti, za Maštrovićevog nasljednika logičan je ako se zna da su najglasnije stručne primjedbe na rad NSK tijekom Maštrovićeva mandata bile upućene vrlo aljkavoj i sporoj digitalizaciji hrvatske periodike i ukupne građe.
Hrvatski povjesničari su se već umorili od pisanja prosvjednih pisama nadležnim ministarstvima zbog Maštrovićeve zabrane da se koriste hrvatske novine starije od 1950. godine kako bi se zaštitila ta baština. Vrlo je mali postatak novina, naime, dobio svoju mikrofilmsku ili digitalnu kopiju, a kamoli da su dostupne na internetskoj stranici NSK. Stoga znanstvenici i istraživači na čekanju nisu imali razumijevanja za Maštrovićev dugoročan plan da novine postanu dostupne tek kada se dovrši zaštita kompletne novinske građe.
Ni u postojećem digitalnom Katalogu NSK nisu uvrštene mnoge knjige, česte su primjedbe korisnika. Sjeme sumnje u Maštrovića kao najprikladnijeg kandidata za glavnog ravnatelja NSK klijalo je u javnosti, međutim, tijekom sve četiri godine njegova mandata i sada je samo procvjetalo.
Godišnje se za NSK izdvaja 48 mil. kuna
MZOŠ godišnje sufinancira rad NSK s iznosom od oko 15 milijuna kuna za hladni pogon, te oko 33 milijuna kuna za plaće zaposlenih. Što se tiče znanstvenih projekata, NSK trenutno nema niti jedan aktivan znanstveno-istraživački projekt koji financira MZOŠ.
NSK-u novac daje i Ministarstvo kulture. Tako je 2010. godine za radionice i seminare Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara dalo 100.000 kuna, a za izradu središnjeg sustava i nabavu opreme za provedbu prava na naknadu za javnu posudbu 200.000 kuna. Godinu prije, Ministarstvo kulture dalo je za spomenuti Centar 120.000 kuna, a za 7. savjetovanje za narodne knjižnice s temom “Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama” 50.000 kuna.
Bračni tandem na čelu institucije
Supruga na važnom mjestu u knjižnici
Kada je početkom 2007. godine Vlada imenovala Maštrovića nasljednikom Josipa Stipanova na mjestu glavnog ravnatelja NSK, on je doživljen kao čovjek od povjerenja tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića. I to zato jer je voditeljica Grafičke zbirke NSK u Zagrebu još od 1994. godine i bliska Biškupićeva poslovna suradnica, supruga Tihomila Maštrovića – Mikica Maštrović. Ona je 2002. bila i autorica izložbe “Bibliofilska izdanja Zbirke Biškupić”, te je s bivšim ministrom koji, poznato je, objavljuje grafičke mape te ima veliku zbirku grafika, uvijek rado surađivala. O autokratskim metodama kojima je Maštrović vodio NSK u javnoj ustanovi s 313 zaposlenika mnogo se i prije spomenute anonimne predstavke govorilo, no činjenica da je Tihomil Maštrović ostavio nepopunjenima radna mjesta svojih pomoćnika – ravnatelja razdjela Nacionalna knjižnica i ravnatelj razdjela Sveučilišna knjižnica na koje po Statutu NSK ima pravo – jasno je išla u prilog tome.