Početak školske i akademske godine motivira, čak i one koji nisu ni učenici ni studenti, na promjene kako bi se poboljšala kvaliteta života. A prvi korak u popravljanju "općeg dojma" svakodnevice nakon ljeta je uvođenje discipline. Za početak - u prehrani. Ne samo što ćemo se dobro osjećati nego je to i zalog za jesen, kada imunitet i u uobičajenim okolnostima slabi - a osobito u ovoj izazovnoj 2020. koju je obilježila pandemija Covida-19 - pa ga je potrebno na vrijeme početi "bildati".
Jesti voće i povrće - svježe, u varivima, juhama...
Na jelovniku neka stoga budu buča, gljive, kukuruz, kupus, poriluk, jabuke, kruške, smokve, grožđe i nar, sugerira nutricionistica Karmen Matković Melki, koja ih preporučuje u sirovom obliku, ali i u varivima, juhama, ukiseljene ili sušene. Te su namirnice, naime, bogate vitaminima, mineralima i fitokemikalijama snažnog antioksidativnog djelovanja te dijetalnim vlaknima koja pomažu rastu probiotičkih bakterija. One pak potiču crijevnu imunofunkciju i time štite od različitih uzročnika prehlada i viroza.
No, izgradnju imuniteta ne čini samo sezonska ponuda namirnica već i zdrav životni stil - dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i boravak u prirodi. Jabuke i kruške, kaže Karmen Matković Melki, zvijezde su jesenske ponude s paletom polifenolnih komponenti, a ako ipak dođe do pada imuniteta, u akutnim fazama prehlade i malaksalosti dobro je posegnuti za biljnim imunostimulatorima poput ploda bazge i ehinaceje, s antivirusnim djelovanjem - posebno kod infekcija dišnih puteva.
A za one koji mnogo vremena provode pred kompjutorom, rade ili uče, za bolju koncentraciju važno je voditi računa i o omega 3 masnim kiselinama - zato treba birati orašaste plodove, sjemenke i plavu ribu koji sadrže i triptofan, aminokiselinu koja se u tijelu pretvara u serotonin, čuveni "hormon sreće". Uza sve to, treba uzimati i obilne količine tekućine (vode i biljnih čajeva), jer se tako stimulira središnji živčani sustav.
Prema najnovijim istraživanjima, kaže Karmen Matković Melki, značajan broj ljudi ima nisku razinu vitamina D, koji osim što je važan za zdravlje kostiju (jer omogućuje njihovu normalnu mineralizaciju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi), sudjeluje i u normalnom radu imuniteta. Nalazi se u manjim količinama u hrani, a najzastupljeniji je u plavoj ribi, ribi hladnih mora, algama, jajima, mliječnim proizvodima i gljivama. Potrebno ga je svakodnevno nadoknaditi umjerenim izlaganjem suncu, čime se zatvara krug zadataka s kojima uspostavljamo optimalni dnevni ritam, a koji uključuje raznoliku prehranu i fizičku aktivnost na svježem zraku.
Čitajte i:
Pogrešna uvjerenja o zdravoj hrani: Poznati znanstveni novinar raskrinkao mitove u koje vjerujemo
Lijepo vrijeme mami u prirodu: Imamo četiri brza recepta za slastan piknik