Županija se sve više razvija turistički, ulaže u brojne manifestacije za široku publiku. Ističe se Mega Bikers susret u svibnju, jedna od najstarijih folklornih manifestacija u Hrvatskoj Brodsko kolo i Ribarske večeri u Davoru. Brodsko-posavska županija ima mnogo seoskih imanja i OPG gospodarstava na kojima možete pojesti tradicionalne slavonske specijalitete, a u zadnje vrijeme se posebno razvija scena craft pivarstva. Nezaobilazna postaja svih posjetitelja Slavonskog Broda, sjedišta županije, je barokna Tvrđava u kojoj su svojevremeno živjeli Ivana Brlić Mažuranić i Dragutin Tadijanović. Ona je nedavno obnovljena, a možete je obići besplatno.
Osobna karta
Površina: 2.030 četvornih kilometara
Broj stanovnika: 158.575
Najveći gradovi: Slavonski Brod, Nova Gradiška
Geografska obilježja: Brodsko-posavska županija jedna je od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči sa Vukovarsko- srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom na sjeveru sa Požeško-slavonskom, te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Zanimljivost: U Brodsko-posavskoj županiji postoje čak dvije prašume: Muški bunar nedaleko od sela Šagovina Cernička i Prašnik u neposrednoj blizini Okučana i sela Novi Varoš.
Župan: Danijel Marušić
NE PROPUSTITE
Još davne 1769. godine Slavonski Brod dobio je pravo da organizira četiri velika godišnja sajma. Najveći i najpoznatiji bio je upravo Katarinski sajam na koji je dolazilo mnoštvo obrtnika iz cijele Slavonije i drugih krajeva Hrvatske, a isti je obnovljen 1996. godine. Nekad davno, na Katarinskom sajmu puk se opskrbljivao zimskom robom. Kupovani su kožusi, kabanice, zimske čarape, opanci. Žene su kupovale pamuk, vunu i vunicu za tkanje. Stoga su se majstori svih grana za ovaj sajam posebno pripremali, jer konkurencija je bila velika i samo je dobra roba imala prođu. A bila je to majstorima zadnja prilika da rasprodaju preostale ljetne stvari, koje su sada davali po nižim cijenama. U to vrijeme cijene nisu bile fiksne nego se moglo za robu cjenkati. Danas je Katarinski sajam suvremeni način unapređivanja i promicanja obrtništva i malog poduzetništva. Ponuda je raznolika, od domaće radinosti, udruga, OPG-ova, malih obrta…ima svega, što bi se reklo od igle do lokomotive. Katarinski sajam u Slavonskom Brodu trenutačno je jedino mjesto gdje možete kupiti proizvode od drugih proizvođača iz cijele Hrvatske, koje inače u Slavonskom Brodu nema tijekom godine. Osim bogate ponude vezane uz raznorazne proizvođače, OPG-ove i slično, na Katarinskom sajmu mogu se pronaći brojne radionice, a posebno se ističe ona gastronomska gdje posjetitelji mogu isprobati najpoznatije slavonske recepte i vidjeti kako se pripremaju delicije poput domaćih čvaraka.
Upoznajte i ostale županije
NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI
Poduzetnički inkubator za IKT i robotiku
Projekt vrijedan:
preko 38 milijuna kuna
Strateški projekt od velike važnosti za Brodsko-posavsku županiju je izgradnja i opremanje Poduzetničkog inkubatora za IKT i robotiku INCUBOTIC u Slavonskom Brodu koji bi pružao ciljane, visokospecijalizirane usluge poduzećima, istraživačkim i obrazovnim institucijama u području razvoja i primjene novih tehnologija, znanja i inovacija u ciljanim industrijskim sektorima. Za izgradnju samog Poduzetničkog inkubatora predložena su tri modela. Po prvom modelu, za potrebe Inkubatora izgradila bi se nova infrastruktura. Ulaganjem u izgradnju novih kapaciteta omogućila bi se najveća sloboda u kreiranju sadržaja i poslovnog modela koji bi se primjenjivao u radu poduzetničkog centra. Ovaj model provedbe podrazumijeva podršku Brodsko-posavske Županije u osiguravanju lokacije, koja bi omogućila povezanost sa srednjoškolskim i ustanovama za visoko obrazovanje, a sve u svrhu poticanja razvoja inovacija. Drugim modelom obnovili bi se postojeći objekti koji se trenutno ne koriste i nemaju dugotrajnu namjenu, no u ovom modelu postoje ograničavajući faktori poput veličine prostora ili pak funkcionalnosti istih, dok u trećem modelu Poduzetnički inkubator postaje virtualan čime bi se usluge pružale bez fizičke infrastrukture. Ideja trećeg modela je stvoriti jedinstvenu digitalnu platformu gdje se većina usluga pruža preko mreže, a sastanci, konferencije i sve ostale aktivnosti održavake bi se na za to unaprijed dogovorenim mjestima. Ovim projektom Županija želi stvoriti međunarodno prepoznatu vrhunsku poslovnu i ulagačku destinaciju koja će omogućiti jačanje kapaciteta poduzeća za razvoj inovativnih proizvoda i usluga, potaknuti unapređenje konkurentnosti poslovnog sektora, te stvaranje i privlačenje inovativnih i tehnološki orijentiranih poduzeća u tehnološki intenzivne sektore, s posebnim naglaskom na učinkovito upravljanje okolišem i resursima.
ZVIJEZDA ŽUPANIJE
Hrvatski reprezentativac srebrnog sjaja
Mario Mandžukić (21.05.1986.)
- Hrvatski nogometni reprezentativac
- 1997. godine u Hrvatskoj počinje igrati u klubu NK Marsonija
- 2007. godine počinje svoju karijeru u zagrebačkom GNK Dinamu
- 2018. na SP-u u Rusiji, zabio je odlučujući gol na utakmici protiv Engleske i odveo Hrvatsku u finale
- Nakon osvojenog srebra na SP-u 2018., Mandžukić se oprostio od reprezentacije
Mario je rođen 21.5.1986. godine u Slavonskom Brodu. Njegova obitelj je porijeklom iz Bosanske Posavine, točnije iz mjesta Odžak gdje su živjeli do početka 1990. godine. Obitelj kasnije odlazi u Njemačku gdje je Mariov otac Mato igrao nogomet u jednom niželigaškom klubu, a nakon rata se vraćaju u Slavonski Brod gdje igra za NK Marsoniju. Njegova karijera doživljava veliki zaokret kada ga nakon dugih pregovora i odbijanja početkom srpnja 2007. godine Dinamo dovodi u svoje redove kao zamjenu za Eduarda Da Silvu. U Dinamu je ostao zapamćen po nekoliko maestralno odigranih utakmica u Europi, a posebno se ističe ona protiv Ajaxa, odigrana u Amsterdamu, kada je postigao dva pogotka te bio zaslužan za jedanaesterac i još jedan pogodak. Iz Dinama, Mandužkić je svoju karijeru nastavio kod divova kao što su Bayern i Atletico Madrid, a od 2015. do danas igra za Torinski klub, F.C. Juventus. Za Hrvatsku A reprezentaciju Mario igra od 2007. godine, a najveći uspjeh sa reprezentacijom je upravo srebro osvojeno na svjetskom prvenstvu u rusiji 2018. godine. Brodsko-posavska županija ponosno ističe Mandžukića kao i veikog humanitarca koji uvijek dobrovoljno pomaže svojim sugrađanima i onima kojima je to najpotrebnije.
SKRIVENI BISER
Josip Kozarac je kao šumar radio u divljim prašumama, a kasnije pisao o njima
800 m nadmorske visine / 58,7 ha
Brodsko-posavska županija krije čak dvije prašume, Muški bunar nedaleko od sela Šagovina Cernička i Prašnik u neposrednoj blizini Okučana i sela Novi Varoš. Oba su predjela proglašena specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Prašnik je jedini izvorni ostatak slavonskih prašuma u poplavnim dolinama Save i Drave. O njima je pisao Josip Kozarac u svojoj Slavonskoj šumi. Zanimljivo je da je Kozarac kao šumar neko vrijeme bio zaposlen u ovome kraju (Nova Gradiška), a možda je dio inspiracije za svoja djela dobio šećući Prašnikom. Prašnik je prašuma hrasta lužnjaka, koji je u novije vrijeme ugrožen snižavanjem razine podzemnih voda i melioracijom zemljišta. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo. Zbog svoje pozicije na području ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata prašuma je bila minirana te je do 2015. godine bila nedostupna posjetiteljima. Danas je to posebni rezervat šumske vegetacije koji ima oko 1000 starih stabala hrasta lužnjaka i oko 150 stabala običnoga graba i bukve. Između starih stabala koja su dosta rijetka javlja se mlada mješovita šuma. Muški bunar je posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Osim hrasta i bukve, biljnu zajednicu Muškog bunara tvore i obični grab, gorski javor, divlja trešnja, brojne proljetnice (šafran, visibaba, šumarica), meka veprina, salamonov pečat, kopitnjak, kozlac, zdravčica, petrov križ i plućnjak. Do rezervata se dolazi šumskom cestom Strmac – Cernička Šagovina, prolazeći kroz predjele Brezovoga polja i Dobre vode. Pristup je moguć i s Brezovog polja također cestom preko Dobre vode. Iz tog smjera označena je planinarska staza. Budući je površina nerazminirana je još od Domovinskoga rata, kretanje je preporučljivo samo cestama i označenim stazama.
OTVORENI PRORAČUN
Obrazovanje:
2017.:
70.258.463 kn
2018.:
106.789.315 kn
2019. plan:
116.685.644 kn
Zdravstvo:
2017.:
458.320.098 kn
2018.:
537.950.191 kn
2019. plan:
592.288.216 kn
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
