JASENOVAC – Središnjom državnom komemoracijom i Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika “Cvijet” u petak 22. travnja u Jasenovcu je obilježena 71. godišnjica proboja logoraša, 22. travnja 1945. godine. Toga dana, prije 71 godinju, od 1.073 logoraša, koliko ih je bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.
Za razliku od svih dosadašnjih komemoracija, na ovogodišnjoj nije bilo političkih govora, iako joj je prisustvovao gotovo cijeli državni vrh na čelu s predsjednikom Sabora dr. Željko Reinerom i predsjednikom Vlade Tihomirom Oreškovićem. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije zbog službenog puta bila na komemoraciji, baš kao ni lani, ali je njezina savjetnica za pitanja holokausta, ravnateljica Spomen područja Nataša Jovičić istaknula da će predsjednica doći idućeg tjedna Jasenovac i odati počast žrtvama ovog strašnog logora.
Službena državna komemoracija, čije je pokrovitelj Hrvatski sabor, a organizator Javna ustanova Spomen područje Jasenovac, počela je intoniranjem himne "Lijepa naša". Potom su dramski umjetnici Branka Cvitković i Goran Grgić čitali pisma logoraša, među kojima i pismo Pave Molnar, 95-godišnje bivše zatočenice logora Jasenovac, koje je napisano posebno za ovu komemoraciju. Nakon umjetničkog programa članova zbora HNK te umjetnika Nine Cosseto, Tanje Ruždjak i Adama Chelfija, molitve za usmrćene logoraše izmolili su sisački imam Alem Crnkić, jasenovački katolički svećenik Pejo Oršolić te pravoslavni svećenici Luka Bosanac i Dragan Gaćeša.
U pismu je preživjela logorašica Pava Molnar istaknula kako je Jasenovac simbol zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome.
Podsjetivši da je ustaški režim u Jasenovcu ljude ubijao samo zato što su bili druge vjere i druge nacionalnosti, Pava Molnar navodi u pismu da su među prvima ubijeni Romi, pa Židovi i Srbi. "Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu Židovku, ne može se zaboraviti kako srpsku djecu odvajaju od majki, plač i krikovi i danas se čuju. Ta djeca mahom su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena“, napisala je. Zaključila je kako Jasenovac treba biti mjesto velike boli i tuge, mjesto sjećanja i opomene, ali da ne smije biti mjesto mržnje. "Mi preživjeli logoraši odbacujemo zlo, u nama ne živi mržnja. Dužni smo to žrtvama Jasenovca te našim unucima i onima koji dolaze poslije njih“.
Vijence su u počast žrtvama ustaškog logora položili u ime predsjednice Kolinde Grabar Kitarović njezin izaslanik Branko Lustig, predsjednik Sabora Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar i ministar kulture Zlatko Hasanbegović, te brojni saborski zastupnici i drugi državni i vojni dužnosnici. Na komemoraciji je bio i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predstavnici romske zajednice na čelu sa zastupnikom Kajtazijem, a po prvi put na komemoraciji su bili i učenici jasenovačke osnovne škole. Bili su i iako malobrojni, predstavnici Srba i Židova. Tako je Nenad Vlahović, predsjednik Nacionalnog vijeća Srba u Hrvatskoj rekao da je ponosan na ovu komemoraciju, te da je morao doći u Jasenovac, jer živi u Hrvatskoj, Hrvatska je njegova domovina, a danas je u Jasenovcu državna komemoracija. Dodao je da on nije svjedok revitalizacije ustaštva, da živi slobodno i ponosno, te da ga nitko ne dira ili uznemirava zbog toga što je Srbin. Bio je na komemoraciji i Vladimir Bogdanić iz Židovske općine Zagreb koji je novinarima istaknuo da je danas u Jasenovcu jer njegova Republika danas komemorira žrtve.
Dva sata prije jasenovačke komemoracije, u obližnjem mjestu Mlaka, Srpska pravoslavna crkva i SNV organizirali su vjersku komemoraciju, parastos za sve žrtve jasenovačkog logora. Tom je činu nazočio i hrvatski ministar kulture Zlatan Hasanbegović, a u Mlaki je bio i srbijanski ministar rada Vulin. Ministar Hasanbegović je u Jasenovcu rekao novinarima a je u Mlaku išao odati počast žrtvama logora i članovima njihovih obitelji, njihovim potomcima, te odati poštovanje prema episkopu, mitropolitima i vjernicima. – Mislim da je molitva, religijska komemoracije, najbolja komemoracija žrtva, rekao je Hasanbegović. Upitan od strane novinara osjeća li on osobno odgovornost zbog triju odvojenih komemoracija, ministar kulture je izjavio kako on ne osjeća nikakvu osobnu odgovornost zbog toga što se ove godine održavaju tri komemoracije te da odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju.
Brojni političari nazočni u Jasenovcu, osim što nisu govorili na komemoraciji, nisu bili raspoloženi niti za izjave novinarima. Od novinara su pobjegli i predsjednik Vlade i njegovi zamjenici. Jedino je predsjednik sabora dr. Željko Reiner dao kraću izjavu. Rekao je kako je održana dostojanstvena komemoracija, koja nije bila vezana uz ikakvu politiku, onakva kakva treba biti. „Iskazali smo svoj duboki pijetet žrtvama ustaškog režima koji su ovdje mučeni i ubijeni. Današnja demokratska hrvatska država nije utemeljena na ustaškom režimu NDH. Moderna Hrvatska utemeljena je na hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu', kazao je predsjednik Sabora Željko Reiner po završetku službene komemoracije. Na pitanje novinara kako riješiti problem prikazivanja filma Jakova Sedlara, koji jednostrano prikazuje logor i događanja u Jasenovcu, kao i činjenicu da se u javnosti i dalje često može čuti pozdrav 'Za dom spremni', Rainer je odgovorio: „Ja mogu govoriti samo o ovome što se ovdje zbiva, ne mogu rješavati sve probleme u društvu niti rješavati probleme marginalnih skupina, koje su srećom potpuno marginalne“.
Upitan ostaje li kod nakane da promijeniti ime Sabora u Hrvatski državni sabor što je ime koje se koristilo u NDH, Reiner je odvratio: „To je jedna manipulacija, izraz Hrvatski državni sabor rabio se i ranije. Stjepan Radić je koristio taj izraz, a on nije bio ustaša. Ne vidim po čemu bi to bilo nešto čudno, naravno, ako se za to steknu uvjeti. Otpočetka sam svjestan toga da treba postojati dvotrećinska većina u Saboru, kako bi se promjena provela“, kazao je Reiner.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata. Središnjoj državnoj komemoraciji nisu nazočili predstavnici židovske zajednice i Srpskoga narodnog vijeća (SNV) te antifašističkih organizacija jer smatraju da je u društvu prisutna revitalizacija ustaštva, a da država ne čini dovoljno da te pojave osudi, zaustavi i spriječi.
Prije tjedan dana žrtvama jasenovačkog logora komemoraciju je organizirala Koordinacija židovskih općina, a u nedjelju, 24. travnja će biti i komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca, kojoj će oim predstavnika Srpskog nacionalno vijeća nazočiti, kako je najavljeno, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, ali i predsjednik SDP-a Zoran Milanović.