Gospodarstvo županije se temelji na prerađivačkoj industriji, trgovini, turizmu i građevinarstvu. Pored vodeće aluminijske industrije tu je i brodograđevna te industrija građevnog materijala, a izgrađeni su veći kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih sirovina. Turistička ponuda još uvijek je uglavnom usredotočena na obalni pojas, gdje se godišnje ostvaruje preko 5 milijuna noćenja i boravi oko 822.000 turista.
Šibensko-kninska županija poznata je i po dobrim vinima te maslinovom ulju, glavna vinogradarska područja su Pirovac-Skradin-Šibenik, Kin, Drniš-Promina i Primošten. Ovo područje prepoznatljivo je i po proizvodnji pršuta, sira i školjaka. Dva nacionalna parka te turistička orijentacija razlog su više da Šibensko-kninska županija puno polaže na zaštitu okoliša i jedina je u Hrvatskoj izradila Plan integralnog upravljanja obalnim područjem tzv. Obalni plan.
Osobna karta
Površina: 5670 četvornih kilometara
Broj stanovnika: 109.375
Najveći gradovi: Šibenik, Knin, Drniš, Skradin, Vodice
Geografska obilježja: Nalazi se u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije, a obuhvaća najljepše hrvatske otoke, povijesno i zemljopisno najvrjedniji dio obale Jadrana, te prostranu, krševitu Zagoru
Zanimljivost: Šibenik je među prvim gradovima u svijetu dobio rasvjetu na izmjeničnu električnu energiju kada je 28. kolovoza 1895. godine puštena u pogon hidroelektrana Krka na slapovima Krke. Bila je to druga najstarija hidroelektrana izmjenične struje u svijetu, a prva u Europi. Grad je s hidroelektranom bio povezan dalekovodom dugim 11 km. Na taj način u Šibeniku je, prvi put u svijetu, profunkcionirao cjelovit energetski sustav koji uključuje proizvodnju, prijenos i distribuciju
Župan: Goran Pauk
NE PROPUSTITE
Šibensko-kninska županija krajem rujna obilježava Spomendan Rujanskog rata, kada je obranjen Šibenik i stvarani uvjeti za konačno oslobođenje zemlje, a čime se želi sačuvati dostojanstvo Domovinskog rata i živih sudionika i pobjednika tog istog rata, a iznad svega odati počast onima koji su položili svoj život u Domovinskom ratu. Ratni rujanski podvig bio je prekretnica ne samo za Šibenik, već i za čitavu Republiku Hrvatsku. Oslobođenjem šibenskog mosta i odbacivanjem agresorske JNA, Zbor narodne garde i policija osujetili su plan agresora da Republiku Hrvatsku podijeli na dva dijela. U Šibeniku, na Šibenskom mostu propao je san o Velikoj Srbiji, a Domovinski rat dobio je novi vojni moralni uzlet. Središnja svečanost počinje u 17 sati na Trgu Andrije Hebranga u Šibeniku mimohodom branitelja prema Trgu Pavla Šubića, nakon čega slijedi druženje branitelja uz prigodni kulturno-zabavni program.
Upoznajte i ostale županije
NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI
Derutni i nedovršeni šoping centar postaje oaza znanja
Zapuštenim i derutnim prostorom šibenskog “Importane” u roku tri godine čuti će se bušilice, zveckanje alata, zujanje 3D printera i uzbuđeni žamor stotina polaznika seminara usmjerenih na strojarstvo. Na 1700 metara kvadratnih smjestit će se Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u sektoru strojarstvo za tri dalmatinske županije.
- Centar kompetentnosti prvenstveno je namijenjen onima koji žele usavršiti postojeća znanja, naučiti nešto novo ili potpuno promijeniti posao. Nadamo se da će kod nas na izobrazbu dolaziti obrtnici, poduzetnici i njihovi zaposlenici, radi stjecanja novih znanja i iskustava, najviše pri korištenju novih tehnika i uređaja. Ideja je učiti u manjim grupama, od 8 ili 16 ljudi. U cjelokupnoj reformi školstva u Hrvatskoj naglasak se stavlja upravo na strukovno obrazovanje jer se uvidjelo da ne stvaramo onakve kadrove koji su potrebni našem gospodarstvu – pojašnjava ravnatelj Industrijsko – obrtničke škole Šibenik, koja je nositelj cijelog projekta vrijednog 30 milijuna kuna. Centar kompetentnosti prvenstveno je namijenjen onima koji žele usavršiti postojeća znanja.
ZVIJEZDA ŽUPANIJE
Ravnatelj knjižnice kojeg se Šibenčani rado sjećaju
Milivoj Zenić (1953. – 2011.)
- zaslužan za preseljenje gradske knjižnice s periferije u centar
- pokrenuo nakladničku djelatnost
- napisao tri značajne knjige
- uspostavio mrežu lokalnih knjižnica
Kad bi netko, na tragu djela šibenskog kroničara don Krste Stošića, sastavio galeriju uglednih Šibenčana naših suvremenika, u njoj bi istaknuto, ako ne i najistaknutije, mjesto zauzeo Milivoj Zenić, dugogodišnji ravnatelj šibenske gradske knjižnice, koji je cijeli životni vijek, s izuzetkom nekoliko zagrebačkih studentskih godina, proveo u rodnome Šibeniku. Zasluge Milivoja Zenića u promicanju kulturnoga naslijeđa Šibenika velike su - zahvaljujući njegovu upornom i strpljivom zagovaranju, gradska se knjižnica nakon desetljećā tavorenja na gradskoj periferiji preselila u novo-uređeni prostor u zgradi na središnjem gradskom trgu Poljani, koji će uskoro dobiti novu vizuru.
Pokrenuo je nakladničku djelatnost, kojom se Knjižnica vrlo brzo afirmirala kao reprezentativni mali nakladnik, koji je, osim što je u lokalnoj sredini poticao suvremeno književno stvaralaštvo, široj hrvatskoj javnosti predstavio dotad slabo poznatu i zanemarenu šibensku književnu ostavštinu. Sam je napisao tri knjige, izrazito zavičajne tematike: u prvoj, U pohvalu od grada Šibenika, izložio je, kako stoji u njezinu podnaslovu, povijest “pisane riječi u Šibeniku od najstarijih vremena do danas”, u Starom Šibeniku dao je, kroz šetnju šibenskim kalama, skalama i butama, spomeničko-arhitektonski prikaz povijesnih šibenskih četvrti, začinjen crticama i anegdotama iz gradske svakodnevice, mahom 19. i 20. st., dok je Šibenska katedrala, napravljena zajedno s fotografom Davorom Šarićem, popularni vodič kroz najpoznatiju šibensku, a vjerojatno i hrvatsku, građevinu.
Kao ravnatelj županijske matične knjižnice, puno je učinio za uspostavljanje mreže knjižnica u Šibensko-kninskoj županiji, pomažući lokalnim zajednicama u osnivanju (ili obnovi rada) narodnih knjižnica (konkretno: u obnovi rada kninske i drniške gradske knjižnice, te murterske i zatonske, i osnivanju knjižnica u Primoštenu, Skradinu i Vodicama. Za svoje zasluge dobio je brojne nagrade, a posthumno i nagradu Šibensko-kninske županije, zbog iznimnog doprinosa razvoju knjižničarske i znanstvene djelatnosti, dugogodišnjeg ravnanja knjižnicom “Juraj Šižgorić” Šibenik, te bogatog autorskog rada i baštinjenja šibenskog kraja u svekolikoj intelektualnoj i pisanoj hrvatskoj kulturi.
SKRIVENI BISER
Otok Baljenac
„Fingerprint island“, kako su ga prozvali ugledni svjetski mediji, nalazi se u blizini otoka Kaprija u šibenskom otočju na Jadranskom moru. Krčile su ga ruke kaprijskih težaka, a u malenim saćima sadili su vinovu lozu.
Omjer ukupne površine i suhozida
Površina:
0,14 km²
Suhozida:
23 357 m (23km)
Baljenac je danas objekt svojevrsne arheološke baštine, jer je obrađivanje vinograda na njemu u prošloj generaciji prekinuto zbog uvođenja sitnih lovnih vrsta štetnih po kultivaciju, no suhozidna čipka ostala je očuvana u potpunosti. Depopulacija obližnjih nastanjenih otoka što je za posljedicu imalo sve manje obrađivača zemlje.
Oživljavanje Baljenca bi se nadogradilo na postojeće napore lokalne zajednice (zgrada etnografske zbirke s pogonom za obradu plodova, udruga kultivatora, ruralni turizam i OPG-i), obnavljajući kultivaciju i stečenom reputacijom olakšavajući lokalni pristup svim dionicima u gospodarenju prostorom kao i promociju ovog održivog kulturnog krajolika.
OTVORENI PRORAČUN
Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku - 2. faza
Ukupno ulaganje u projekt:
26.554.752,95 kn
Izvorna sredstva županijskog proračuna:
6.217.786,24 kn
Trajanje projekta:
2018.- 2020.
Turistička valorizacija tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante
Ukupno ulaganje u projekt:
2.605.814,42 kn
Izvorna sredstva proračuna:
105.090,57 kn
Trajanje projekta:
2017.- 2019.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
