StoryEditor
IZBORNE JEDINICE

Koje su karakteristike postojećih izbornih jedinica i zašto su tako skrojene

Područja deset izbornih jedinica u kojima se bira jednak broj zastupnika, po 14 u svakoj, skrojene su 1999. godine
izborne jedinice

Zakon nalaže da broj birača u izbornim jedinicama mora biti podjednak te da međusobno odstupanje u broju birača između izbornih jedinica ne smije premašivati plus-minus pet posto. Načelo ujednačenog broja birača bitno je zbog legitimnosti izbora kako bi svaki mandat u svakoj izbornoj jedinci "težio" podjednak broj glasova.
Ustavni je sud još u prosincu 2010. godine, u posebnom izvješću upućenom Saboru, upozorio da je zbog migracija i drugih okolnosti koje utječu na broj birača već na parlamentarnim izborima 2007. nastala neravnoteža u broju birača između pojedinih izbornih jedinica koja premašuje dopuštenih plus-minus pet posto.

Ustavni je sud od Sabora zatražio da do ožujka 2011. izmjenom granica izbornih jedinica tu razliku vrati u prihvatljive zakonske okvire jer se ignoriranjem te neravnoteže dovode u pitanje ustavnost i zakonitost izbornih rezultata. Međutim, Sabor već deset godina ignorira upozorenje Ustavnog suda, a razlike u broju birača između pojedinih izbornih jedinica u međuvremenu su se i povećale. Na posljednjim parlamentarnim izborima, održanima u rujnu 2016. godine, čak u šest od deset izbornih jedinica broj birača odstupao je više od pet posto od prosječnog broja birača po izbornoj jedinici. Broj birača u istočnoslavonskoj IV. izbornoj jedinici čak je 27,9 posto manji od onoga u IX. izbornoj jedinici.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović prošli je mjesec u izjavi za Jutarnji list upozorio da je riječ o nepoštivanju Ustavnog suda i kockanju sa zakonitošću izbornih rezultata. Ustavni je sud 2010. godine upozorio na još jedan problem - uz obavezu poštivanja načela ujednačenog broja birača, zakon nalaže i da se granice izbornih jedinica kroje tako da se "što je više moguće" podudaraju s granicama općina, gradova i županija te da oblik izborne jedinice ne bi smio biti geometrijski "neprirodan" ili iskrivljen.

Premda Ustavni sud nije izričito naznačio na koje je izborne jedinice ciljao, nije teško zaključiti kako je riječ o izbornim jedinicama koje zahvaćaju pojedine dijelova Zagreba i protežu se od istočnozagrebačkih naselja do mađarske granice (II. izborna jedinica) ili od jugozapadnih naselja Zagreba do jadranske obale u Novom Vinodolskom (VII. izborna jedinica). Riječ je o fenomenu poznatom pod imenom gerrymandering, a označava oblik izborne manipulacije u kojoj se teritorijalna raštrkanost koristi kako bi se izborna jedinica skrojila prema interesu određene političke stranke ili kandidata. Uoči izbora 2000. godine HDZ je očito želio Zagrebu, u kojem je još u drugoj polovici 90-ih izgubio većinsku podršku, pridružiti što više područja izvan glavnog grada na kojima je uživao većinsku podršku te time razvodniti učinak oporbenih glasova u Zagrebu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. lipanj 2020 09:06