Pero Ćosić, HDZ-ovac iz Slavonskog Broda i u proteklom je sazivu bio saborski zastupnik, a sudeći prema rezultatima anketa i u novom ga sazivu čeka mandat, budući da se na njihovoj listi za V. izbornu jedinicu nalazi na četvrtom mjestu, odmah iza ministara Zdravka Marića, Josipa Aladrovića i Marija Banožića. Ćosić je i šef HDZ-ovog stožera za V. jedinicu.
U trenutnim uvjetima, što uopće znači vaš slogan 'Sigurna Hrvatska'?
- Pred nama su izazovna vremena. Nećemo biti sigurni dok ne dođe ili lijek ili cjepivo za virus. Zato nam je potrebno sigurno vodstvo koje se dokazalo u upravljanju krizama. Znamo čuvati i voditi zemlju, naše granice i radna mjesta. Stoga sigurna Hrvatska znači da radnici i poduzetnici neće biti ostavljeni na vjetrometini krize, da će umirovljenicima biti zajamčena sigurna isplata mirovina i da će se naša država nastaviti razvijati sigurno i ravnomjerno, osobito Slavonija i Baranja. Za mene je i sigurna Hrvatska ona čijim gospodarstvom i financijama upravljaju uspješni ministri poput Zdravka Marića, a ne dokazano nesposobni kadrovi kao što je bila SDP-ova Vlada koja je smanjivala plaće i prava radnika i istovremeno zaduživala državu, izgubila investicijski rejting do razine „smeća“ i time otežala rad našim gospodarstvenicima povećanim kamatama, a zemlju učinila manje privlačnom za strana ulaganja.
Na predstojećim izborima pretendirate za novi mandat u Saboru. Koje su ključne stvari za koje ste se zalagali? S čim ide HDZ u borbu za glasove u 5. izbornoj jedinici?
- Dužnost saborskog zastupnika je ozbiljan i odgovoran posao. U opisu tog posla je i briga za razvoj sredine iz koje dolazimo i dostojanstven život građana koje predstavljamo. Bio sam glas ljudi i sredine koja me izabrala. Kroz plenarne sjednice i odbore, te kao predsjednik saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, između ostalog, zalagao sam se za bolju prometnu povezanost Slavonije. Zalagao sam se za modernizaciju željeznice kako bi postala dominantan i vodeći kopneni intermodalni prijevoznik, odnosno ozbiljna konkurencija cestovnom prometu na tržišnim principima poslovanja. Zalagao sam se za vraćanje pravne samostalnosti Uprave za unutarnju plovidbu te revitalizaciju plovidbe rijekama i izgradnju nove lučke infrastrukture. Iza našeg rada u Saboru ostaje i osnovano Sveučilište u Slavonskom Brodu te državna jamstva koja su osigurala nastavak proizvodnje u Đuri Đakoviću. Simbolično, moj prvi saborski govor bio je vezan uz Đuru jer mi je kao Brođaninu i poduzetniku bilo nedopustivo da njegovi radnici plaćaju greške nesposobnih ranijih uprava koje su postavljale bivše vlade i vlasnici.
Spomenuli ste Đuru Đakovića. Kakva je uopće budućnost kompanije?
- Problemi Đure Đakovića godinama su se povećavali zbog lošeg upravljanja bivših Uprava još od 2012. godine. Kako bi pomogla tvrtki da sačuva proizvodnju, aktualna Vlada u zadnje dvije godine dva puta je reagirala davanjem jamstva 95 milijuna kuna koncem 2018. te 300 milijuna kuna jamstva 2020.godine, za što je Vlada dobila suglasnost Europske komisije. Učinili smo sve za revitalizaciju proizvodnje, a daljnji planovi su na sadašnjoj Upravi. Naravno, naša se briga nastavlja kroz poslove s MORH-om i vojnu industriju. Njihovi planovi uključuju modernizaciju tenkova koji su ionako proizvedeni u Đuri Đakoviću te američkih vozila 'Bradley' koja uskoro stižu u našu zemlju. Vjerujem da će to jamčiti nastavak proizvodnje i sigurnost radnih mjesta u Slavonskom Brodu i okolici.
Zagovarali ste i dobili Sveučilište u Slavonskom Brodu, koji je samo 100 km od Osijeka i 190 od Zagreba. Zašto je dobro ili potrebno za Hrvatsku da ima još jedno sveučilište?
- U Hrvatskoj je udaljenost između nekih sveučilišta još i manja. Npr. Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zagrebu je udaljeno cca 70 km, Sveučilište u Puli i Sveučilište u Rijeci cca 110 km, a Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Splitu cca 160 km. Sveučilište znači dolazak, ali i ostanak mladih u njihovom zavičaju. Žamor mladih ljudi opet će se čuti u Slavonskom Brodu jer će postati pravi studentski grad u koji će dolaziti studenti iz svih dijelova Hrvatske, ali i Europe preko Erasmus programa. Novija i manja sveučilišta kao što Sveučilište u Zadru, u Puli i Sveučilište Sjever snažan su poticaj za gospodarski i demografski razvoj kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Vjerujem da će brodski budući fakulteti biti konkurentni i dobro povezani s lokalnim gospodarstvom. Uostalom, to je u našoj tradiciji jer je slavonskobrodski Strojarski fakultet godinama bio naslonjen na našu metaloprerađivačku industriju i opskrbljivao je kvalitetnim kadrovima. Od takve bolje povezanosti znanosti i gospodarstva Slavonski Brod i Hrvatska mogu imati samo koristi.
Za glasove ćete se boriti s listom Domovinskog pokreta čiju listu nosi vaš donedavni stranački kolega Ivan Penava. Kako komentirate njegov prelazak kod Miroslava Škore?
- Nakon glasnog početka gospodin Penava kao da je nekako utihnuo u kampanji. Njegov odlazak iz HDZ-a, ali još više objašnjenje tog poteza, bilo je nekorektno i prema stranci koja mu je pomogla da uopće postane gradonačelnik i prema ljudima koji su davali sve za njegov grad. Vukovar nam je svima svetinja i naša Vlada, za razliku od nekih prošlih, nije ostala na riječima utjehe, već je Gradu heroju osigurala dosad nezapamćena sredstva. Penava to dobro zna, ali mu je njegova osobna ambicija bila važnija. Ako je nakon poraza na unutarstranačkim izborima bio odlučio napustiti HDZ, trebao je to učiniti odmah, a ne tempirati „show“ uoči samih izbora.
Glavni protukandidat s lijeva vam je Predrag Fred Matić poznat po tome što je često jako kritičan prema nekim vašim kolegama. Može li on kao europarlamentarac pomoći da SDP-ova lista prođe bolje nego do sada?
- Prema dosad viđenom, mogu zaključiti da su SDP-ovi kandidati kritični prema svima samo ne prema sebi. U V. izbornoj jedinici imaju slab angažman, kampanja im je neprimjetna, zapravo su kao i inače Slavoniju posve zapostavili. Za Freda Matića mogu reći da ga nisam primijetio u izbornoj jedinici, a što bi i bio kad je kandidat na listi koju ne želi, niti može kao europarlamentarac ići u Sabor. To je svojevrsno lažno oglašavanje, što je priznala i njegova stranačka kolegica Biljana Borzan koja je zbog toga odbila nositi SDP-ovu listu.
Na listi vam je i gospodin Stevo Culej, koji je često bio kritičan prema vodstvu HDZ-a, a na predsjedničkim je izborima podržao Miroslava Škoru. Kako se on sada uklapa u HDZ-ovu priču i je li i on na neki način pomogao dolasku predsjednika države Zorana Milanovića na Pantovčak, kao što u HDZ-u tvrdite za Škoru?
- Gospodin Culej je u 2. krugu predsjedničkih izbora čvrsto i nedvosmisleno stao uz gospođu Grabar-Kitarović, dok je gospodin Škoro svojim pozivom da se križaju listići ili zaokruži nepostojeći br. 3 pomogao da ljevica dođe na Pantovčak. Poput kolega Mire Kovača ili Davora Ive Stiera, Culej ističe da svako rasipanje glasova od desnog centra nadesno ide u korist Bernardiću i SDP-u te da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako se nesposobna ljevica ne bi vratila na vlast.