StoryEditor
NOVA VLADA

Doznajemo koji ministri sigurno ostaju uz Plenkovića, ali i tko napušta Banske dvore

Nova Vlada, kako smo već najavili, bit će znatno manja i imat će, prema posljednjim informacijama, 14 ili 15 ministarstava
Andrej Plenković i Davor Božinović
 
 Ranko Suvar/Cropix

Nova Vlada Andreja Plenkovića, kako smo već najavili, bit će znatno manja i imat će, prema posljednjim informacijama, između 14 i 15 ministarstava, slično kao što je imala i Vlada Jadranke Kosor.

Vlada HDZ-a, manjinskih zastupnika, HNS-a i Reformista, 15. po redu od osamostaljenja Hrvatske, bit će sastavljena većinom od HDZ-ovaca jer manji partneri imaju po jednog zastupnika i nemaju ni snagu uvjetovati da netko od njih sjedi u Vladi, uz iznimku manjinskih zastupnika koji će sigurno dobiti svojeg predstavnika u Banskim dvorima. HDZ im nudi ministra bez portfelja koji bi se isključivo bavio manjinskim pitanjima, ali kako doznajemo, Klub zastupnika nacionalnih manjina tražit će od Plenkovića da dobiju ministra jednog od resora.

Najlogičnije bi bilo, kažu nam izvori, da to bude netko iz SDSS-a, s obzirom na to da oni imaju tri zastupnika, a kao moguće rješenje nameće se Boris Milošević, koji je već bio pomoćnik SDP-ova ministra uprave Arsena Bauka, a kasnije i Mostove ministrice Dubravke Jurlina Alibegović.

Novi državni uredi

Prema našim izvorima, neka će se ministarstva ukidati, odnosno pripajati drugima, a neka će se pretvoriti u središnje državne urede. Doznajemo i tko su sigurni ministri koji će opet sjediti u Banskim dvorima, a tko su oni kojima će se Plenković vjerojatno zahvaliti na suradnji.

Zdravko Marić, potvrđuju naši izvori, sigurno ostaje na poziciji ministra financija i potpredsjednika Vlade. Davor Božinović, drugi Plenkovićev potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova, također je siguran i za drugi četverogodišnji mandat.

Zvijezda HDZ-ovih izbora Vili Beroš, koji je osvojio više preferencijalnih glasova i od samog Plenkovića, i dalje će biti ministar zdravstva.

Siguran je i Tomo Medved, zamjenik predsjednika HDZ-a i dosadašnji ministar hrvatskih branitelja. No, on bi, prema ideji vrha stranke, trebao preuzeti Ministarstvo obrane, nakon što je Damir Krstičević dao ostavku, a tom bi se ministarstvu pripojilo Ministarstvo branitelja.

U HDZ-u prevladava stav da je pitanje branitelja gotovo u potpunosti riješeno novim Zakonom, a da bi taj resor mogao funkcionirati nadalje kao uprava u okviru MORH-a. Ipak, to još nije do kraja definirano jer pitanje je kako će tu vijest dočekati braniteljske udruge iako je jasno da ne treba očekivati šatore kao za vrijeme SDP-ove Vlade.

Glavni oslonci

Svoje mjesto u Vladi, kako doznajemo, ponovno bi trebao imati i Josip Aladrović, dosadašnji ministar rada i mirovinskog sustava. No, bez pozicije bi mogla ostati Vesna Bedeković, ministrica demografije, a taj resor socijalne politike pripojio bi se Ministarstvu rada.

Plenković planira zadržati i Ninu Obuljen Koržinek na mjestu ministrice kulture jer smatra da je jako stručna iako se nije proslavila na izborima, osvojivši samo 480 preferencijalnih glasova.

Novu, jaču ulogu u Vladi trebao bi dobiti Tomislav Ćorić, dosadašnji ministar zaštite okoliša i energetike. On će, kako doznajemo, i dalje voditi taj resor, kojem će se pak pripojiti dosadašnje Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva, a Darko Horvat, dosadašnji ministar gospodarstva, definitivno nije u Plenkovićevoj križaljci.

Plenković jako respektira Ćorića, pa mu je tako povjerio i pisanje izbornog programa, iako je jasno da nema podršku u HDZ-u, što se pokazalo i na ovim izborima, na kojima je osvojio tek nešto više od 2000 preferencijalnih glasova.

Na mjestu ministra mora, prometa i infrastrukture trebao bi ostati Oleg Butković, koji je potvrdio svoju težinu u HDZ-u i na ovim izborima, a pred njim su veliki infrastrukturni projekti koje treba dovršavati.

Kada je riječ o Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, iako se spominjalo da bi Plenković tu mogao dovesti neko novo lice, poput državne tajnice Nikoline Brnjac, prema našim informacijama, Gordan Grlić-Radman vjerojatno će ostati ministar.

Marija Vučković, dosadašnja ministrica poljoprivrede, nakon svega što se događalo u njezinu kabinetu i afere vjetroelektrane, gotovo sigurno više neće sjediti u Vladi, a kao mogući nasljednik spominje se državni tajnik Tugomir Majdak.

Kao nasljednik odlazeće ministrice obrazovanja iz kvote HNS-a Blaženke Divjak najčešće se spominje Radovan Fuchs iako postoje i glasovi da bi Plenković možda tu htio i neko novo, mlado lice. Iz obrazovnih krugova dolazi tako ime mladog ravnatelja Instituta za antropologiju Saše Missonija, koji nije član stranke, ali je simpatizer HDZ-a. Ipak, Fuchs ima najveće šanse preuzeti ovaj resor.

Jednokratno ministarstvo

Kada je riječ o Ministarstvu državne imovine, ono će se zasigurno ukinuti, a taj će se resor ponovno pretvoriti u središnji državni ured, koji bi mogao voditi Mario Banožić, a u Vladi postoji ideja i da se Ministarstvo turizma pripoji jednom od ministarstava, no postoje nedoumice oko toga treba li sada u koronakrizi, kada je turizam najteže stradao, ukidati taj zaseban resor.

Ako to ministarstvo ostane, Gari Cappelli ga gotovo sigurno neće više voditi, a kao mogući nasljednici spominju se Kristjan Staničić, sadašnji direktor HTZ-a, ili pak Anton Kliman, koji je na ovim izborima osvojio velik broj preferencijalnih glasova u Istri, ali ne pripada Plenkovićevoj struji.

Prevlada li ipak stav da bi se Ministarstvo turzima kao zasebno ukinulo, onda je ideja da se pripoji Ministarstvu gospodarstva.

Za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nije izgledno da će ga i dalje voditi Marko Pavić jer je dobio mizeran broj glasova na izborima, a kao moguća nasljednica spominje se Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU u Osječko-baranjskoj županiji. Ipak, ne treba smetnuti s uma da Pavić uživa Plenkovićevo povjerenje.

Moguća spajanja

Ministarstvo uprave i Ministarstvo pravosuđa mogli bi se spojiti u jedno veće ministarstvo, a sasvim je izgledno da Dražen Bošnjaković više neće biti ministar. Novom ministru već se piše izvješće o radu. Pitanje je i bi li takvo jedno ministarstvo preuzeo dosadašnji ministar uprave Ivan Malenica, koji ima Plenkovićevo povjerenje i dobio je više od 12.000 preferencijalnih glasova na izborima, a HDZ je obećao reformu javne uprave, teritorijalni preustroj i novi Zakon o plaćama.

Tu su i projekti digitalizacije, pa tako postoji ideja da se taj resor podigne i na višu razinu, odnosno da postane zasebno tijelo unutar Vlade, kao poseban ured za digitalizaciju. Pitanje je i što će biti s resorom graditeljstva i prostornog uređenja, koji je vodio HNS-ov Predrag Štromar, koji bi se isto tako mogao pripojiti nekom ministarstvu, možda čak u megaministarstvo gospodarstva i energetike.

Budući da predstoji velika obnova Zagreba nakon potresa, postoji i ideja da se oformi posebna agencija za to, po uzoru na Agenciju o ozakonjenju nezakonito izgrađenih objekata, koja bi funkcionirala dok se Zagreb ne obnovi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. kolovoz 2020 15:13