Nakon referendumske odluke većine Britanaca da Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU, hrvatske javne financije mogle bi doći pod još veću pasku eurokrata. Bila bi to jedna izravna posljedica fiskalne unije, projekta o kojem se u Bruxellesu, nakon Brexita, sve više govori i kojim bi preostalih 27 članica Unije dodatno ojačalo integraciju.
U ovom slučaju, radi se o zapravo o tome da se monetarna unija nadogradi fiskalnom unijom. Sve se to događa u vrijeme dok se Hrvatska bavi sama sobom i novim izborima.
- Europska ekonomska i monetarna unija (EMU) danas je poput kuće koja se gradi desetljećima, ali samo je djelomično dovršena. Kad je došla oluja, njezine zidove i krov trebalo je brzo zaštititi. Sad je vrijeme za pojačavanje temelja i njezino pretvaranje u ono što bi EMU trebao biti: mjesto blagostanja na temelju uravnotežena gospodarskog rasta o stabilnosti cijena te konkurentnog socijalno-tržišnog gospodarstva, u cilju pune zaposlenosti i društvenog napretka. Kako bismo to ostvarili, morat ćemo poduzeti daljnje mjere za dovršetak EMU-a - poručio je u izvješću “Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije.
Nacrt pravila
Izvješće šefa Europske komisije objavljeno je krajem prošle godine. U njegovu su sastavljanju, među ostalima, sudjelovali i Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, i Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB), te Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta. Mjere koje se u izvješću predlažu namijenjene su ponajprije članicama zone eura, što Hrvatska još nije, no u izvješću stoji da su one usmjerene i prema drugim članicama EU. Do jačanja integracije unutar zone eura i EU došlo bi se u nekoliko koraka i faza, među kojima je i integracija fiskalnih politika. Iako se u samom dokumentu daju tek obrisi fiskalne unije, jasno stoji da bi se ona, među ostalim, provodila boljom i unaprijed definiranom koordinacijom proračuna, te stvaranjem savjetodavnog europskog fiskalnog odbora.
- Takav europski fiskalni odbor trebao bi osigurati bolje poštovanje zajedničkih fiskalnih pravila, kvalitetnije javne rasprave i snažniju koordinaciju nacionalnih fiskalnih politika - napominje se u izvješću.
I hrvatski makroekonomisti slažu se s ocjenom da je projekt monetarne unije, bez nadgradnje u vidu fiskalne unije, tek svojevrsni poluproizvod.
Teška odluka
- Dugoročno gledano, europska monetarna unija teško može opstati bez fiskalne unije. To je potvrdila i kriza s Grčkom - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
- Sadašnja situacija u EU je nedefinirana. Generalno gledano, pred Unijom su dva puta: jedan, koji vodi u pravcu jačanja nacionalnih politika, i drugi, koji vodi u smjeru brže integracije, što posebno zagovara Njemačka. U ovo posljednje ulazi i projekt stvaranja fiskalne unije - ocjenjuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Ako je suditi po prijedlozima koji stižu iz Bruxellesa, zasad je u igri samo blaža verzija fiskalne unije, i to ona čija bi se realizacija odvijala postupno i kroz dulji niz godina. U najboljem slučaju, kažu domaći stručnjaci, naglasak bi vjerojatno bio na određivanju raspona u kojem se stope pojedinih poreza mogu kretati. Eventualno bi se, dodaje Lovrinčević, moglo ići na svojevrsno ujednačavanje oporezivanja kapitala, a posebno poreza na dobit, i to kako bi se eliminirala sada izražena nelojalna porezna konkurencija među članicama Unije, odnosno određeni “porezni damping”. Drugi, jači elementi fiskalne unije vjerojatno bi čekali neka bolja vremena.
Glavne koristi
Kada je riječ o poziciji Hrvatske prema takvoj inicijativi, domaći makroekonomisti vjeruju da bi Hrvatska imala koristi od uklapanja u takvu inicijativu. Ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog potrebe ubrzanja reformi i svođenja proračunskog manjka i visine javnoga duga u održive okvire. Podsjetimo, prema podacima Eurostata, Hrvatska je prošlu godinu zaključila s proračunskim manjkom u visini od 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se krajem 2015. javni dug popeo na gotovo 290 milijardi kuna, ili 86,7 posto BDP-a. Time je Hrvatska najzaduženija među tranzicijskim članicama EU te na 10. mjestu u Uniji u cjelini.
Na čekanju
S druge strane, reformski proces već je godinama “na čekanju”. Posljedica tapkanja na mjestu je i zaostajanje Hrvatske za drugima, što potvrđuje i podatak eurostatističara da smo prošlu godinu zaključili s BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći, od samo 58 posto Unijina prosjeka. Po tom pokazatelju samo su Rumunjska i Bugarska u EU iza nas, s time što postoje velike šanse da će nas i Rumunji uskoro preteći. Fiskalna unija, ističu ekonomisti, tu bi donijela neke promjene jer bi nas prisilila na promjene.
- Na Hrvatsku bi jačanje fiskalne integracije pozitivno djelovalo. Hrvatska ima visoku percepciju rizika i plaća veliku premiju na zaduženja. Ako bi ušla u fiskalnu uniju, za Hrvatsku bi to značilo i dovođenje u red javnih financija, kao i povoljnije uvjete financiranja - ističe Šantić, no upozorava da je to, na kraju, ipak politička odluka.
- Ulazak u fiskalnu uniju Hrvatsku bi prisililo na brže smanjenje proračunskog deficita - kaže i Lovrinčević.
Ipak, Lovrinčević upozorava da hrvatski porezni sustav ima specifičnosti u usporedbi s poreznim sustavima ostalih članica EU jer da se prvenstveno temelji na oporezivanju potrošnje, dok se imovina razmjerno slabo oporezuje. Isto tako, dodaje, imamo i razna porezna izuzeća, poput onih za Vukovar i druga potpomognuta područja.
- Pitanje je bi li Bruxelles od nas tražio da smanjimo porez na potrošnju, odnosno PDV, a da dio poreznog tereta prebacimo na imatelje imovine u Hrvatskoj - naglašava Lovrinčević. Kad je, pak, riječ o protagonistima hrvatske političke scene, kod njih nema suglasja oko toga kakav bi stav Hrvatska trebala zauzeti oko predložene fiskalne unije, kao ni oko toga bi li takvoj uniji trebala pristupiti i prije uvođenja eura.
- To je udar na suverenitet države, a bojim se da se naše političare neće puno ni pitati - kaže Krešo Beljak, predsjednik HSS-a. Po njemu, ovdje se radi o dvosjeklom maču. S jedne strane, fiskalna bi unija Hrvatsku prisilila na reforme u javnom sektoru, no s druge, takvu bi odluku trebao donijeti novi saziv Sabora, i to nakon rasprave o toj temi.
No, Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a, vjeruje da bi Hrvatskoj fiskalna unija odgovarala, ali da njoj ne bismo trebali pristupati prije uvođenja eura.
Prisila i poticaj
- Fiskalna unija bi nas prisilila na reforme i poboljšala bi standarde upravljanja društvom. Uz to, dodatno bi nas integrirala u jedinstveni ekonomski prostor, a to bi dovelo do rasta investicija, zaposlenosti i plaća. Brže bismo se i približavali razvijenijim članicama Unije - ocjenjuje Budimir. U SDP-u su nešto oprezniji. Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, smatra da bi rani ulazak u fiskalnu uniju Hrvatska platila skuplje od većine drugih zemalja, i to zbog makroekonomskih neravnoteža s kojima se suočava.
- Trebamo voditi svoju, ali odgovornu fiskalnu politiku - poručuje Grčić.
S druge strane, Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, kaže da načelno podržava stvaranje fiskalne unije. Suverenitet svake države članice neupitan je i treba ga poštovati, ali on ne smije, ističe, ići na uštrb zajednice kao cjeline.
- Zbog postizanja pozitivnih učinaka na gospodarski rast i razvoj, naravno da je u EU, uz monetarnu politiku, potrebna i bolja koordinacija fiskalnih politika. Ne samo zbog smanjenja proračunskih deficita i javnoga duga, nego i zbog brže provedbe reformi, privlačenja investicija, većih ulaganja u inovacije i ostalih ciljeva EU - naglašava Maletić.
SAD: Različiti porezi na promet, zajednički porez na dohodak
- Nemoguće je imati pravu monetarnu uniju bez fiskalne unije. No, to ne znači potpunu fiskalnu unifikaciju, nego samo njene određene elemente.
U slučaju Europske unije ni ne mogu se ujednačiti svi porezni oblici.
Ni u Sjedinjenim Američkim Državama to nije slučaj: svaka savezna država, primjerice, ima svoju stopu poreza na promet, dok je na saveznoj razini zajednički porez na dohodak - poručuje jedan naš stručnjak, inače dobar poznavatelj stanja u Hrvatskoj, zoni eura i EU, koji je molio za anonimnost dok detaljnije ne prouči prijedloge koji dolaze iz Bruxellesa.