Predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj s velikom pozornošću prate i banke koje posluju u našoj državi. Tako su analitičari Raiffeisen banke na dvije stranice dali svoje viđenje političke i ekonomske perspektive Hrvatske u kontekstu izbora. Njihove zaključke prenosimo u grubim crtama.
Kao i većina drugih analitičara, oni smatraju da ni jedna od dvije najveće stranke (HDZ i SDP) neće osigurati potrebnu većinu u Saboru, usprkos tome što ankete daju malu prednost Narodnoj koaliciji na čelu sa SDP-om. Po njihovom viđenju za sastavljanje vlade će se ključnim pokazati mandati Mosta, iako ne treba odbaciti ni eventualni uspjeh manjih "anti-establishment" stranaka za koje smatraju da bi mogle privući veliki broj od 20 posto još uvijek neodlučnih birača. Analitičari Raiffeisena također smatraju da bi se opredjeljenje manjinskih zastupnika moglo pokazati bitnim u sastavljanju vlade te podsjećaju da njihovi predstavnici nisu bili složni tijekom pregovora poslije izbora 2015.
Njihov je zaključak da bismo ponovno mogli svjedočiti dugom periodu sastavljanja parlamentarne većine, sa vrlo nesigurnim ishodom.
Što se tiče ekonomske perspektive države, iz Raiffeisena smatraju da bi za tržišta najprihvatljivija bila suradnja vlada koju bi formirali HDZ i Most. Takva bi vlada bila i dalje bila fokusirana na fiskalnu konsolidaciju, povlačenje sredstava iz EU fondova, uz poštivanje kriterija EU o prekomjernom proračunskom deficitu. U tom slučaju oni računaju da će Most djelovati kao korektivni faktor koji će osigurati da se provedu potrebne i obećane reforme.
Za vladu na čelu s Narodnom koalicijom analitičari kažu da će se više koncentrirati na gospodarski rast kroz javni sektor te stoga smatraju da bi se manje obazirali na fiskalnu konsolidaciju. Za tu vladu također smatraju da bi mogla pogoršati odnose sa EU budući se, prema njima, ne bi toliko striktno držala kriterija o prekomjernom proračunskom deficitu.
Analitičari ne isključuju ni mogućnost velike koalicije HDZ-a i SDP-a, za koju smatraju da bi se mogla dogoditi u slučaju njihove (HDZ/SDP) procjene da postoje realne opcije za još jedne prijevremene izbore na kojima bi se birači dodatno udalji od dvije najveće opcije. Što se tiče njihove vlade, drže da je njihov ekonomski stav teško predvidjeti, ali se vjerojatno ne bi koncentrirali na provođenje reformi i rezanje troškova.
Dugoročno, analitičari su uvjereni da je strukturalna fiskalna konsolidacija države nužno potrebna. Spominje se da Hrvatskoj u sljedećoj godini na naplatu stiže gotovo 27 milijardi kuna zbog čega će nova zaduživanja na financijskim tržištima biti nužna kako bi se dug otplaćivao, a država i dalje funkcionirala.
Zaključno, analitičari smatraju da bi se bilo kakvo odgađanje fiskalnih reformi moglo obiti novoj vladi u glavu, budući da bi to povuklo snižavanje rejtinga države kod sve tri ključne agencije (trenutni rejting je BB kod S&P-a, BB kod Fitcha i Ba2 kod Moody'sa). Štoviše, rejting agencije mogle bi se jako zabrinuti zbog prekomjernog javnog duga i nedostatka mjera da se obuzda njegov rast u slučaju dugoročnog perioda političke nestabilnosti slabe vlade ili neprovođenja reformi. Prema njima, postoji 60 posto šanse da barem jedna od tri agencije snizi hrvatski rejting u sljedećih šest mjeseci.
Što se tiče kupovanja hrvatskih euroobveznica, preporuka analitičara banke svojim klijentima je - prodajte ih.