Rezultati ankete o raspoloženju birača što ih je za Jutarnji list i RTL televiziju provela agencija Promocija plus u svih deset izbornih jedinica, ukazuju na to kako su nakon zatvaranja birališta i zbrajanja glasova moguće baš sve opcije.
Od toga da vlast formira Narodna koalicija predvođena SDP-om, da je formira HDZ u postizbornom koaliranju s Mostom, da se postigne dogovor o velikoj koaliciji između SDP-a i HDZ-a pa do toga da, slično kao Španjolska, krenemo prema trećim izborima. Izvjesnije su prve dvije opcije, dakle da jedna od dvije vodeće stranke formira Vladu, ali su rezultati istraživanja javnog mijenja takvi da se ne može ništa isključiti. Jedino na što ankete prilično sigurno upućuju jest da bi Narodna koalicija mogla biti relativni pobjednik izbora, što SDP-u daje određenu prednost. Ta prednost ne mora, međutim, ništa značiti jer se uvriježila praksa da predsjednik(ca) države mandatarom određuje onoga tko joj donese potpise najmanje 76 izabranih zastupnika. U pokušajima da se formira Vlada glasovi zastupnika nacionalnih manjina bit će nezaobilazni, ali je vrlo izvjesno da ni oni neće biti presudni, već će se tražiti podrška još nekoliko manjih lista.
Prema našem istraživanju, Narodna koalicija (SDP, HNS, HSS i HSU) osvojila bi ukupno 62 mandata, a HDZ (koji je u nekim jedinicama izašao s HSLS-om, HDS-om i Hrastom) dobila bi 55 mandata, Most njih 12, IDS bi imao tri zastupnika, koalicija zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Reformista Radimira Čačića (u kojoj su još NV, HHS SR i BUZ, ali po istraživanju ne donose mandate) imala bi tri zastupnika, Živi zid koji je izašao u koaliciji s Promijenimo Hrvatsku prof. Ivana Lovrinovića, Akcijom mladih i Abecedom demokracije dobio bi tri zastupnika, a HDSSB njih dva. Zbroju treba dodati još osam zastupnika nacionalnih manjina i tri dijaspore koja tradicionalno idu HDZ-u.
Put do Banskih dvora
Do željenih 76 mandata, što je minimum za formiranje Vlade, SDP bi, prema rezultatima naše ankete, mogao doći jedino uz uvjet da njihovoj Narodnoj koaliciji, kojoj bi se postizborno najvjerojatnije pridružio IDS, podršku daju svi manjinski zastupnici, te Živi zid. Tek bi u toj varijanti došli do 76 mandata, što je minimalna većina (Sabor ima 151 zastupnika) i Vlada s takvom računicom od prvog dana ne bi imala stabilnu podršku u Saboru.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović ispravno je procijenio da će pridobivanjem HSS-a u predizborni savez dobiti više glasova. Prema našem istraživanju, Narodna koalicija dobiva 62 zastupnika, dok je na prošlim izborima SDP-ova koalicija Hrvatska raste osvojila 56 mandata. Istraživanje također upućuje na to da se Milanovićev savez najviše približio centru, odnosno biračima koji se smatraju ideološki neopredijeljenima. Tako u prvoj izbornoj jedinici najviše birača koji kažu da nisu “ni lijevo, ni desno”, njih 31 posto, navodi da će glasati za SDP-ovu koaliciju. Za HDZ će u Zagrebu glasati 19 posto ideološki neopredijeljenih, a za Most 15,5 posto. Proširivanjem koalicije Milanović može računati na bolje izborne rezultate, ali mu je postizborni potencijal mršav ili nikakav.
Osuđeni na most?
S druge strane, novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dobro je prosudio kada je odlučio da je HDZ-u bolje da sam izađe na izbore jer je, po našoj anketi, rezultat gotovo isti. Dobili bi 55 mandata, a na prošlim izborima je Domoljubna koalicija osvojila njih 56 (plus tri zastupnika dijaspore). Pokazuje se da svi glasovi desnice idu HDZ-u i to bez ekstremističkih stranaka koje su HDZ-u bile veliki politički utezi. HDZ ima veći koalicijski potencijal, ali bi on sa sobom mogao donijeti i ponešto problema. Plenković ne može sastaviti Vladu bez Mosta koji već postavlja uvjete što ih valja ispuniti prije nego što se formira Vlada.
Dakle, ako se u Mostu nešto ne promijeni, HDZ bi u startu pristao na novi eksperiment, a to je da Sabor donosi zakone prije nego što se formirala Vlada. Ako HDZ može na takav način vladati, onda im nedostaje samo podrška osam manjinskih zastupnika (HDZ, Most i manjine imali bi 78 zastupnika), a vjerojatno bi ih u Saboru podržavala i stranka Milana Bandića, Radimir Čačić te HDSSB, što bi Vladi u kojoj bi Plenković bio premijer davalo određenu stabilnost. Važan je, međutim, dio istraživanja koji upućuje na to da koalicija koja se okupila oko Živog zida ima puno graničnih mandata, i to dobitnih. Bude li u sljedećem tjednu raspoloženje išlo prema njima, mogli bi dobiti još šest mandata i postati odlučujući faktor u formiranju Vlade. No, ako Živi zid i njegovi koalicijski partneri porastu, to bi moglo ići najviše na račun SDP-ove koalicije (imaju pet graničnih gubitnih mandata), a manje na račun Mosta (samo im je jedan granični mandat gubitni).
Bolji rezultat od onog koji pokazuje anketa može ostvariti i HDZ koji ima čak pet graničnih dobitnih mandata, dok su im samo dva na granici da ih izgube. SDP-ova Narodna koalicija mogla bi dobiti tri mandata više od onog što je pokazala anketa, a još jednom graničnom dobitnom mandatu mogu se nadati HDSSB, Most te Bandić i Čačić.