ZAPOŠLJAVANJE MLADIH

VIDEO: Čak 14 tisuća Poljaka je dobilo po 25.000 eura da pokrenu start-up. Što može naša Vlada?

Pula, 251013.
U Domu hrvatskih branitelja u Puli odrzan je Prvi Europski dan poslova u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog zavoda za zaposljavanje i EURES-a. Na sajmu poslova prezentirale su se vecinom firme iz Istre iz domena hotelijerstva, komunikacija i obrazovanja a najvise posjetitelja bilo je onih mladjih i srednjih generacija koji su upravo zavrsili svoje obrazovanje i u potrazi su za poslom.
Foto: Andreas Kancelar / CROPIX
Andreas Kancelar / CROPIX

Tržište rada je mjesto gdje se možda i najbolje može procijeniti stanje nacionalnoga gospodarstva, jer visoka stopa zaposlenosti pridonosi ostvarivanju i drugih makrokonomskih ciljeva, poput visoke razine i visokih stopa rasta BDP-a.

Trenutno stanje hrvatskog tržišta rada otkriva i nepovoljnu strukturu i nezadovoljavajuću dinamiku promjena kada se uspoređujemo sami sa sobom i kada se uspoređujemo s ostalim članicama EU u vremenskoj dinamici.

Usporedi li se stanje osnovnih značajki hrvatskog tržišta rada sa stanjima pokazatelja tržišta rada ostalih članica EU, činjenica je da se Hrvatska nalazi među pet najlošije rangiranih država EU prema brojnim pokazateljima tržišta rada; sa stopom od preko 13% u Hrvatskoj, jedino Španjolska i Grčka imaju višu stopu nezaposlenosti, a kada se pogleda stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu), s prosjekom u Hrvatskoj od 55,8% u 2015. godini, jedino je Grčka imala nižu stopu.

 

Radni vijek

Po udjelu dugotrajno (više od godinu dana) nezaposlenih u aktivnom stanovništvu, s prosjekom od 10,3% u 2015. godini, lošiji pokazatelj imaju još samo Grčka i Španjolska, a udio vrlo dugotrajno (više od dvije godine) nezaposlenih u aktivnom stanovništvu je 2015. godine u prosjeku bio 6,9%, pri čemu opet samo Grčka i Španjolska imaju lošiji pokazatelj. Prema stopi aktivnosti stanovništva (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu između 15 i 64 godina), koja je u prosjeku 2015. godine iznosila 66,8%, samo Rumunjska i Italija bile su lošije. Prosječno trajanje duljine radnog vijeka zaposlenih je s prosjekom od iznad 32 godine u Hrvatskoj bolje samo još od Mađarske, Italije, Bugarske i Grčke. Stopa nezaposlenosti mladih, odnosno ekonomski aktivnog stanovništva dobne skupine iznad 15 i ispod 25 godina u ožujku ove godine iznosila je 31,4%, pri čemu višu stopu bilježe još samo Italija, Grčka i Španjolska. Na samom kraju 2015. godine stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosila je osjetno viših 40,3%, pri čemu su samo Grčka i Španjolska imale višu stopu.

Upravo je ovaj posljednji podatak, o stopi nezaposlenosti mladih, rani indikator pogoršanja stanja na tržištu rada, koji ujedno signalizira sniženi potencijalni output zbog propadanja stečenih vještina i izgubljene zarade u budućnosti, s višestrukim socijalnim posljedicama i širenjem stanja socijalne isključenosti. Stoga je važno znati da posljedice aktualne visoke razine nezaposlenosti mladih mogu biti dugotrajne. Problem u Hrvatskoj time je izraženiji, jer nezaposlenost mladih nije rezultat gospodarske krize u proteklih nekoliko godina, već je dugoročniji problem. Naime, i u pretkriznim godinama stopa nezaposlenosti mladih bila je iznimno visoka. Ni u godinama koje su prethodile 2008., odnosno zadnjoj pretkriznoj godini, nije padala ispod 24%. Naime, u razdoblju, od 2003. do 2007. godine iznosila je prosječno 30,8%. U 2008. godini snižena je na 23,9%, ali je u godinama krize osjetno rasla, odnosno više se nego udvostručila: u 2013. godini svaka druga aktivna mlada osoba bila je nezaposlena.

 

Iako postoje brojni uzroci koji pridonose visokoj nezaposlenosti, dovoljno je istaknuti dva. Prvi je nedovoljna usklađenost upisnih kvota u srednjim i visokim školama s potrebama poslodavaca, odnosno dominiraju općeobrazovni programi. Obrazovni sustav nedovoljno dobro osluškuje potrebe razvoja gospodarstva te je za poslodavca trom i kompliciran. Primjerice, prema aktualnim podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj postoji 1380 studijskih programa, od čega 396 iz područja društvenih znanosti. Od toga broja na polje ekonomije se odnosi čak 184 programa. Drugi je nedovoljna usklađenost obrazovnih ishoda za određena zanimanja s potrebama poslodavaca. Naime, većina strukovnih programa odvija se kroz sustav s nedostatnom praksom i po broju sati i po sadržaju i to unutar školskih praktikuma.

Zahtjevi tržišta

Nekompatibilnost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada vidljiva je kroz neke pokazatelje. Primjerice, u Hrvatskoj udio zaposlenih s visokim stupnjem obrazovanja u ukupnom broju zaposlenih kontinuirano raste, a povećan je i tijekom kriznih godina - od 2008. do 2014. godine taj udio porastao je sa 17% na 21,6%. S druge strane, u strukturi nezaposlenih, povećava se udio visokoobrazovanih, sa 4% u 2008. godini na 7%. Iz navedenog se zaključuje da tržište sve više zahtijeva visokoobrazovanu radnu snagu, ali s druge strane postoji značajan višak visokoobrazovanih, koje tržište ne apsorbira. Nameće se stoga pretpostavka o nekompatibilnosti ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno obrazovanja radne snage i ishoda njihovog obrazovanja, s potrebama poslodavaca.

Završeni učenici

Takve pretpostavke potvrđuje potražnja za radnicima na tržištu rada. Primjerice, u razdoblju 2008. - 2014., odnosno u doba snižene gospodarske aktivnosti, značajno je rastao broj slobodnih radnih mjesta (traženih radnika) iz roda zaposlenja “znanstvenici/inženjeri/stručnjaci”. Samo u 2013. i 2014. godini taj rod zanimanja bio je najtraženiji rod zanimanja, više od uslužnih i jednostavnih zanimanja koja su prije gospodarske krize bila najtraženija. Međutim, uz rast potražnje, rastao je i broj nezaposlenih osoba iz istog roda zanimanja, za 14,5 tisuća u promatranom razdoblju.

Upravo zbog nedostatka radnog iskustva, odnosno nedostatka inicijalne stručnosti i kompetencije, postoje inicijative koje nastoje prebroditi taj jaz i olakšati ulazak mladima u radni kontingent. Tu je potrebno istaknuti incijativu uvođenja dualnog obrazovanja Hrvatske gospodarske komore, jer je anketa među članicama HGK pokazala i potvrdila nezadovoljstvo poslodavaca s kompetencijama završenih učenika/studenata. Stoga se i promovira dualni sustav obrazovanja koji predviđa fleksibilnost mjesta učenja, odnosno i tvrtke postaju mjesto učenja, ali prema točno utvrđenim pravilima. Takvim sustavom mladi ulaze na tržište rada spremniji, s već određenim radnim iskustvom, a upravo takve kategorije poslodavci brže i lakše zapošljavaju.

 

Spomenuti sustav dualnog obrazovanja posebice je razvijen u Njemačkoj, koja bilježi najnižu stopu nezaposlenosti mladih u EU (7,3%). Dodatno, Njemačka je jedina država EU koja je još 2014. godine uspjela spustiti stopu nezaposlenosti mladih na razinu ispod pretkrizne 2008. godine. Uz provođenje sustava dualnog obrazovanja, koji se provodi još od 19. stoljeća, to je posljedica provedbe i drugih mjera na tržištu rada, poput rezova u socijalnoj politici, prilagodbe radnog vremena i plaća putem modela skraćenog rada i tzv. mini poslova.

Nemaju sve države EU organizirano dualno obrazovanje, ali imaju pristup fondovima EU putem kojih se mogu sufinancirati razne poticajne mjere koje pridonose zapošljivosti mladih. Njemačka (Berlin) je kroz Europski socijalni fond namijenila 700 milijuna eura za financiranje edukacija, treninga i osposobljavanja za start-upove. Temeljem sustava vaučera za subvencionirano savjetovanje omogućuje poduzetnicima da odaberu vlastitog savjetnika, koji im je na raspolaganju godinu dana. U Poljskoj su se također provodile mjere poticanja razvoja start-up kompanija: kroz Europski socijalni fond 13.674 mladih osoba u dobi između 15 i 24 godine primile su financijsku potporu u iznosu od 25.000 eura za razvoj start-up kompanija. Bugarska je unutar Operativnog programa za ljudske potencijale prepoznala doktorande i znanstvenike kao jedan od prioriteta, s obzirom na to da su statistički podaci pokazali da na tržištu rada nedostaje znanstvenika, inženjera, matematičara i informatičara, te im omogućila sufinanciranje aktivnosti poput dodatnih seminara, opreme, pristupa bazama podataka u svrhu istraživanja. Estonija je unutar Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala financirala doktorske studije te međunarodne konferencije na visokoj razini za mlade znanstvenike. Latvija je posebice interesantna s obzirom na mjere koje su provodili. Latvija među svim državama EU trenutno ima najbolji odnos stope nezaposlenosti mladih u odnosu na opću stopu nezaposlenosti te iznosi 1,5, odnosno stopa nezaposlenosti mladih je samo 1,5 puta veća od opće stope nezaposlenosti (u Hrvatskoj je omjer oko 2,2, dok je Rumunjska najlošija u EU s odnosom 3,3). Donedavno (krajem 2014. godine) je njihova stopa nezaposlenosti mladih bila preko 20%, da bi je kroz vrijeme spustili na 14,3% (u ožujku ove godine). Latvija je prepoznala potrebu da je potrebno promijeniti fokus svoga edukacijskog sustava i to s društvenih znanosti na prirodne znanosti, matematiku i tehničke znanosti, jer su upravo takva znanja prepoznata kao ona koja mogu potaknuti održivi rast njihovog gospodarstva. Stoga su korištena sredstva EU za istraživačke aktivnosti u tim znanostima, pribavljala se moderna tehnologija za sustav učenja, povezivao se obrazovni sustav s privatnim poduzetnicima, a razvijali su se i projekti za poticanje mladih da se usmjeravaju u spomenute znanosti. Latvija nije zanemarila ni sustav strukovnog obrazovanja, jer su se provodile mjere za poticanje mladih za ulazak u sustav strukovnog obrazovanja, također sufinancirane iz fondova EU. Takav pristup doprinosio je i gospodarskom oporavku Latvije, koja je 2008. godine po razvijenosti bila na 60% prosjeka EU, da bi u 2015. godini porasla na 64% prosjeka EU. Za usporedbu, Hrvatska je u tom vremenu pala sa 63% na 58% prosjeka EU.

Iako je u Hrvatskoj veliki problem nezaposlenost mladih, treba imati u vidu da on ima dugoročno negativan utjecaj i na kretanje ukupnog radno sposobnog stanovništva, odnosno stanovništva starijeg od 15 godina, posebice ukoliko se u obzir uzmu i negativni demografski trendovi. Naime, iako se u Hrvatskoj razine nezaposlenih i zaposlenih trenutno kreću blagim pozitivnim trendom, ostaje zabrinjavajuća pojava stalnog pada radno sposobnog stanovništva (stanovništvo iznad 15 godina starosti), koja traje još od 2009. godine. Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi (koja je temeljena na alternativnoj, međunarodno usporedivoj metodologiji međunarodne organizacija rada), koju je analizirala Hrvatska gospodarska komora, radno sposobno stanovništvo je u padu već 27 kvartala za redom. Trenutno stanje radno sposobnog stanovništva je na razini od 3,595 milijuna, što je za 17 tisuća osoba manje nego prošle godine, 48 tisuća manje nego 2008. godine te ujedno rekordno nisko. Pod pritiskom ekonomske emigracije i negativnih demografskih trendova, nije za očekivati povećanje broja radno sposobnog stanovništva.

Potencijal rasta

 Takve pretpostavke potvrđuju i demografske projekcije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prema kojima Hrvatska svakih 10 godina gubi oko 200.000 stanovnika dobne grupe 15-64 godine. Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je bilo 2,87 mil. stanovnika u toj dobnoj skupini, 2021. godine broj stanovnika te dobne skupine procijenjen je na 2,66 mil., dok se 2051. godine očekuje 1,97 mil. stanovnika u toj dobnoj skupini, što će utjecati i na tržište rada i na potencijal gospodarskog rasta.

 

Hrvatsko tržište rada opterećeno je strukturnim manjkavostima, pri čemu znatan utjecaj ima obrazovni sustav i njegovo nedovoljno zadovoljavanje potražnje na dinamičnom tržištu rada. Naime, razvoj i tehnološki napredak stvaraju veću potrebu za radnom snagom visokog stupnja obrazovanja, a takva radna snaga se lakše apsorbira na tržištu rada. Potvrda tome pronalazi se u činjenici da raste udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj te da je brža i veća zapošljivost visokoobrazovanih u odnosu na niže obrazovane osobe. Stoga promjene i prilagodbe u obrazovnom sustavu i uvođenje i razvoj mjera koje potiču zapošljavanje mladih, poput postojeće mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, trebaju pridonositi zapošljavanju mladih, a time i poboljšanju cjelokupne situacije na hrvatskom tržištu rada.

 

Što će učiniti nova hrvatska Vlada?

 

Bude li koalicija na čelu sa SDP-om formirala sljedeću Vladu, nastavit će s intenzivnim provođenjem stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, mjere aktivne politike zapošljavanja mladih koja je prošli mjesec do daljnjega obustavljena, a naknadu povećati sa sadašnjih 2400 kuna. Ako pak Vladu formira HDZ s partnerima, mjera će se izmijeniti i poboljšati, na način da se prije svega koncentrira na najteže zapošljive skupine mladih, poput onih sa završenom trogodišnjom strukovnom školom te na visokoobrazovane sa zvanjem koja najteže napuštaju burzu rada. Obje stranke najavljuju kako će stopu nezaposlenosti mladih svesti na prosjek EU. Nezaposlenost mladih bila je tema prvog okruglog stola koji je u sklopu Pravih pitanja - praćenja kampanje uoči jesenskih izbora stavljanjem naglaska na najvažnije teme i traženja konkretnih rješenja od politike i struke - održao Jutarnji list. Na okruglom stolu sudjelovali su dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, dr. Teo Matković sa Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta, Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske, Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore, Mirando Mrsić (SDP), bivši ministar rada i mirovinskoga sustava te Mario Bebić (HDZ), aktualni pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija