OBITELJSKA POLITIKA

KAKO PODIĆI NATALITET? Obećanja stranaka za problem sve manjeg broja rođenih u zemlji

HANZA MEDIA

Svi bi povećali naknade za rodilje, propisali maksimalnu cijenu vrtića i uredili sustav olakšica

Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno tek nešto više od 37.500 djece, a umrlo je gotovo 17.000 osoba više. Projekcije napravljene još 2013., temeljem tadašnjih trendova, predviđale su da broj novorođene djece neće pasti ispod 40.000 barem do 2020. godine. A preliminarni podaci za 2016. pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine rođeno još 500-tinjak djece manje nego u istom periodu lani - dakle, manje nego u godini u kojoj je rođeno najmanje djece otkad se u Hrvatskoj vode statistike. Od početka siječnja do kraja svibnja ove godine rođeno je 15.009, dok je istovremeno umrlo 22.429 osoba.

Takav rapidni pad broja stanovnika prirodnim putem, sve veće iseljavanje mladih obitelji i produljenje životnog vijeka dovelo je do strelovitog starenja stanovništva - trenutno spadamo među 15 najstarijih nacija na svijetu. Izravna je posljedica takvog trenda sve malobrojnija radna snaga i sve malobrojnije uplate za mirovine i zdravstvo - resore čiji troškovi logično rastu povećanjem broja starijeg stanovništva.

NEODRŽIVO DRUŠTVO Ovakav razvoj situacije - iako ne takvom brzinom - demografi najavljuju još od 80-ih godina prošlog stoljeća. Kad su ih prvi put iznijeli, kreatori javnih politika slabo su im vjerovali. Kad je natalitet počeo padati i kad su se projekcije počele ostvarivati, i dalje se činilo da se radi o dalekoj budućnosti.

Posljednjih 15-ak godina, kad je postalo sasvim jasno da postajemo neodrživo društvo, da se stanovništvo smanjuje, da je umrlih između 10.000 i 17.000 više od rođenih na godišnjoj razini, obiteljska i populacijska strategija postala je top politička tema. Međutim, samo deklarativno: Hrvatska trenutno nema nikakvu populacijsku politiku, a posljednje dvije koje su donesene nisu provedene; kratkoročno i djelomično provodile su se tek neke mjere. Iznimka je izjednačavanje rodiljnih naknada za prvih šest mjeseci s punom plaćom zaposlenog roditelja - mjera koju je uvela Jadranka Kosor 2008. godine, koja je i dalje na snazi i koja je, prema demografskim analizama, u naredne tri godine dala opipljive rezultate u rastu broja novorođene djece, a u narednim kriznim godinama smanjila brzinu pada broja rođenih.

PONOVO PRIORITET Pred ove izbore tri vodeće političke opcije - SDP, HDZ i Most - Obiteljsku politiku ponovno navode kao prioritet i obećavaju kako će cjeloviti dokument donijeti u prvoj godini mandata. Podloga bi im trebala biti Obiteljska politika napravljena na ljeto 2015. godine. Taj dokument izradili su, za potrebe Ministarstva socijalne politike, naši najeminentniji stručnjaci sa Studijskog centra socijalnog rada, Ekonomskog fakulteta, Instituta Ivo Pilar i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Radi se o vrlo jasnom, sažetom dokumentu na 10-ak stranica koji propisuje konkretne mjere iz područja dopusta i naknada, školstva, usklađivanja posla i obiteljskih obveza te zdravlja kojima je cilj učiniti Hrvatsku državom u kojoj je većini moguće imati dijete ukoliko to žele.

Među predloženim mjerama su tako, primjerice, izjednačavanje naknada tijekom jednogodišnjeg dopusta za rođenje djeteta s punom plaćom, uz maksimalni mogući iznos od tri prosječne plaće (oko 17.000 kuna), uvođenje obaveznog očinskog dopusta od 35 dana uz naknadu pune plaće, otvaranje novih vrtića, maksimalna cijena vrtića od 10 posto prosječne plaće (570 kuna), obavezni besplatni boravak za svu djecu u nižim razredima osnovne škole, uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka u visini pet posto prosječne bruto plaće (oko 390 kuna), subvencije za podstanarstvo čija visina ovisi o broju djece...

Cijena kompletne i promptne provedbe ovakve Obiteljske politike mjerila bi se milijardama kuna. Stoga od nje nije napravljeno ništa, dokument čak nije ni javno objavljen.

Međutim, bude li i sljedeća Vlada čekala neku jeftiniju Obiteljsku politiku, ponovno neće biti poduzeto ništa, jer jeftine Obiteljske politike nema, nigdje u svijetu. Kako je to više puta ponovio naš ugledni demograf dr. Anđelko Akrap - obiteljska će politika biti jeftina kad bude jeftino imati dijete. Dakle - nikad.

A upravo je skupoća provedbe Obiteljske politike dosad bila glavni razlog da se po tom pitanju praktički ne radi ništa - da se čak ni ne započinje s mjerama, pa makar malim i sporim koracima.

RODILJNE NAKNADE Pred ove izbore ključne stranke obećavaju da će od sada biti pametnije, da će početi implementirati mjere koliko mogu, ne bi li se barem kroz neko vrijeme promijenili iznimno negativni trendovi.

Hrvatska demokratska zajednica tako obećava da će, preuzme li vlast, odmah provesti obećanje dano prije prošlih izbora i naknadu za svako novorođeno dijete podići sa sadašnjih 2380 kuna na 7500 kuna. Struka je već više puta naglasila da takva jednokratna mjera neće u bitnom pridonijeti povećanju nataliteta - jer jednokratna naknada od dodatnih oko 5000 kuna malo kome može biti poticaj da ima dijete - ali svakako može olakšati onima koji su odlučili postati roditelji neovisno o naknadama. Međutim, HDZ obećava i kako će u sklopu cjelokupne politike koju namjerava donijeti u potpunosti delimitirati rodiljne naknade za cijelu godinu dopusta: to znači da će zaposleni roditelji na dopustu primati punu plaću svih 12 mjeseci.

O VRTIĆIMA To je mjera, slažu se stručnjaci, daleko vrjednija i učinkovitija, osobito kod roditelja s boljim plaćama opterećenih kreditima, kojima je teško preživjeti sa 2660 kuna, koliko sada iznosi maksimalna naknada za drugih šest mjeseci dopusta. Jednako im je teško - gotovo nemoguće - vratiti se na posao nakon djetetova 6. mjeseca života, jer tek sporadično postoji organizirana skrb za tako malu djecu.

U suparničkom SDP-u naknadu od 1000 eura za svako dijete smatraju populističkim predizbornim marketinškim trikom i jeftinim političkim obećanjem. I oni se, s druge strane, zalažu za delimitiranje porodiljnih naknada, no smatraju da ono mora ići postupno, jer državni proračun ne može izdržati potpuno ukidanje limita. Stoga obećaju kako će limit sa 2660 dići na 5000 kuna, ali samo za dva mjeseca, odnosno 7. i 8. mjesec dopusta. U Mostu, kojem je cjelokupna socijalna politika iznimno važna, izračunali su da proračun može izdržati da se naknada tijekom drugih šest mjeseci izjednači s minimalnom plaćom, odnosno da se limit digne za 500-tinjak kuna, na 3120 kuna. Provedbe ovih mjera - uzmemo li kao polaznu točku podatke iz 2015., kad je na dopustu zbog rođenja djeteta bilo oko 27.000 zaposlenih roditelja, a prosječna im je plaća bila oko 3700 kuna - koštale bi između 80 milijuna kuna, koliko bi trebalo dodatno izdvojiti iz proračuna za Mostovu mjeru, preko 125 milijuna kuna, koliko treba SDP-u, do 180 milijuna kuna, koje bi trebao pronaći HDZ. Zanimljivo je da je mjera delimitiranja naknada jeftinija od mjere 1000 eura za svako dijete, za koje godišnje treba izdvojiti dodatnih oko 190 milijuna kuna.

Sve stranke osobito ukazuju kako je najveći neprijatelj roditeljstva niska zaposlenost, nesigurnost radnog mjesta, neriješeno stambeno pitanje i loša dostupnost vrtića. I svi obećaju kako će to popraviti. Most tako najavljuje da će pravo na stan definirati kao jedno od temeljnih socijalnih prava te pokrenuti socijalnu stanogradnju, a sve stranke ukazuju da se konačno namjeravaju pozabaviti i predškolskim odgojem. Hrvatska, naime, ima uvjerljivo najnižu uključenost djece u vrtiće u EU. Kako su pokazala istraživanja, glavni razlog zbog kojeg djeca kod nas ne idu u vrtiće, osobito u manjim sredinama, njihova je previsoka cijena. Naime, vrtići su u nadležnosti lokalne uprave te gradovi i općine, sukladno svojim proračunima, odlučuju s koliko će novaca sufinancirati boravak djece u vrtićima, a koliko će plaćati roditelji. Logično, što je općina siromašnija, cijena za roditelja je viša.

Stoga Most najavljuje kako će uspostaviti nacionalnu nadležnost nad predškolskim odgojem s ciljem ispravljanja lokalnih nejednakosti djece, a maksimalna cijena koju će plaćati roditelji neće smjeti biti viša od 800 kuna, uz diferenciranje cijene po razredima ovisno o imovinskom i dohodovnom stanju roditelja. SDP najavljuje kako će “propisivanje maksimalne cijene uzeti u ozbiljno razmatranje”, a HDZ da im je “cilj uskladiti cijene s mogućnostima roditelja, na način da za one s najnižim primanjima vrtić bude besplatan”.

Čini se da stranke pokazuju spremnost - barem u predizborno vrijeme - mijenjati i zakonske odredbe o naknadama roditeljima tijekom bolovanja zbog bolesti djece. To je tema koje se politika gotovo nikad ne dotiče, iako se radi o jednoj od najozbiljnijih financijskih kazni za roditelje s primanjima višim od prosječnih.

Naime, kad se zaposlenik razboli i ostane na bolovanju kraćem od 42 dana, naknada tijekom bolovanja iznosi mu najmanje 70 posto njegove plaće. Zaposlenik s plaćom od 8000 kuna neto koji je sedam dana bio na bolovanju dobit će za taj mjesec plaću umanjenu za najviše 750 kuna. Međutim, ako je na istom tom bolovanju bio zbog bolesti djeteta, plaća će mu biti umanjena za 1200 kuna! I to ako je zaposlen najmanje šest mjeseci, inače je pad plaće bitno veći.

TROŠAK HZZO-a Prema Zakonu, naknadu plaće za bolovanja do 42 dana u slučaju bolesti zaposlenika isplaćuje poslodavac, a ne smije biti niža od 70 posto zaposlenikove plaće. Za bolovanje djeteta troškove snosi HZZO, i to za dijete mlađe od tri godine u punom iznosu plaće, ali - ne većem od 4257 kuna.

Mala djeca, osobito kad krenu u vrtić, se češće razbolijevaju i roditelji moraju biti na bolovanju, što dovodi do ozbiljnog pada prihoda te obitelji. Stoga SDP najavljuje kako će izmijeniti zakon kako bi se postupno delimitirale naknade za vrijeme bolovanja zbog bolesti djeteta, HDZ također obećava preispitati sporne odredbe, a Most najavljuje da će i duljinu prava na naknadu - koje sada traje do 60 dana za dijete do tri godine te 40 dana za starije dijete - produljiti na 120 dana bez obzira na dob djeteta.

Obiteljska politika:

SDP: Donijet ćemo cjelovitu Obiteljsku politiku u prvoj godini mandata, ciljevi će ovisiti o proračunu.

HDZ: Donošenje Obiteljske politike bit će među našim prvim koracima.

Most: Usvojit ćemo je do srpnja 2017. godine.

Provođenje pojedinih mjera:

a) 1000 eura za novorođeno dijete?

SDP: Ne, to je populistički marketinški trik i jeftino obećanje bez stvarnog efekta.

HDZ: Da, zakonske izmjene su već u proceduri.

Most: Analizirat ćemo potencijal te mjere u suradnji s fakultetima i ministarstvima.

b) Izjednačavanje naknada za drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta s punom plaćom zaposlenih roditelja?

SDP: Učinit ćemo to postupno, prvi će korak biti podizanje limita za 7. i 8. mjesec dopusta sa sadašnjih 2660 na 5000 kuna.

HDZ: Delimitirat ćemo naknade kako  bi zaposleni roditelji imali punu plaću i drugih šest mjeseci.

Most: Povećat ćemo limit sa 2660 kuna na iznos minimalne bruto plaće, koji sada iznosi 3120 kuna.

c) Propisivanje maksimalne cijene vrtića koju plaćaju roditelji?

SDP: Uzet ćemo to rješenje u ozbiljno promatranje.

HDZ: Cilj nam je da u svim lokalnim jedinicama cijena bude prihvatljiva, a za one s najnižim primanjima da vrtić bude besplatan.

Most: Uspostavit ćemo nacionalnu nadležnost nad predškolskim odgojem, a maksimalni iznos cijene za roditelje limitirati na 800 kuna, uz razrede po imovinskom i dohodovnom cenzusu.

d) Redefiniranje dječjeg doplatka i poreznih olakšica na djecu?

SDP: Povećat ćemo dječji doplatak za socijalno najugroženije, a porezne olakšice redefinirati da ih jače osjete obitelji s nižim primanjima. Nisu još ispunjeni uvjeti za uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka za svu djecu.

HDZ: Idemo prema rješenju uvođenja univerzalnog doplatka za svu djecu i ukidanja poreznih olakšica, čime se postiže pravednost u raspodjeli.

Most: Analizirat ćemo ove mjere u okviru cjelovite Obiteljske politike, uz stručnu i opću javnu raspravu.

e) Poboljšanje uvjeta tijekom bolovanja zbog bolesti/njege djeteta?

SDP: Izmijenit ćemo nadležni zakon i postupno delimitirati naknade za vrijeme bolovanja tijekom bolesti djeteta.

HDZ: Preispitat ćemo odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u dijelu naknada za bolovanja, ali i druge mogućnosti izostanka s posla radi njege članova obitelji.

Most: Pravo na naknadu plaće produljit ćemo do 120 dana bez obzira na dob djeteta.

 

Izdvajamo

Najčitanije

Iz drugih medija