TRŽIŠTE RADA I SUSTAV OBRAZOVANJA

VIDEO: OKRUGLI STOL HANZA MEDIJE I HUP-a 'Neke škole i fakultete u Hrvatskoj treba zatvoriti!'

Zagreb, 010916.
Radnicka cesta, HUP.
Okrugli stol Trziste rada i sustav obrazovanja (i nepovoljni demografski trendovi) u organizaciji Hanza Medie.
Na fotografiji: Petra Mandic, Mirando Mrsic, Neven Budak.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

- Radno mjesto danas u prosjeku traje pet do sedam godina pa ako u tom roku ništa ne naučite, gubite posao. To je trend i na to moramo biti spremni, paralelno, prema svim našim analizama, tržište rada je najproblematičniji sektor i najmanje se mijenja zbog čega od nove vlade očekujemo ozbiljne promjene - izjavio je Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca na Okruglom stolu tržišta rada i obrazovanja u organizaciji Hanza Medije u partnerstvu s HUP-om.

Majetić je upozorio da tržište rada možemo mijenjati i vrlo brzo vidjeti rezultate, no u obrazovanju je promjena vidljiva tek kroz desetak godina i zbog toga reforma školstva nije reforma jednoga mandata.

Bivši ministar rada Mirando Mrsić (SDP) ustvrdio je na okruglom stolu da naše tržište rada boluje od kronične bolesti strukturne nezaposlenosti, odnosno nerazmjera između potreba tržišta rada i obrazovnog procesa.

Zagreb, 010916.
Radnicka cesta, HUP.
Okrugli stol Trziste rada i sustav obrazovanja (i nepovoljni demografski trendovi) u organizaciji Hanza Medie.
Na fotografiji: Tomislav Coric, Djuro Najvro, Mislav Balkovic, Petra Mandic, Mirando Mrsic, Neven Budak.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX
 

- Iz obrazovnog procesa dobivamo ljude koji nisu kompetentni odmah uskočiti u proces rada i potrebna im je godina dana da se snađu. Ipak, ustvrdio je Mrsić, stvari su se počele mijenjati pa smo s dna ljestvice nezaposlenosti mladih u Europi, s novim mjerama poput stručnog osposobljavanja skočili za šest mjesta iznad - rekao je Mrsić.

Po Mrsićevu mišljenju Hrvatskoj je potrebno dualno obrazovanje kako bi mladi tijekom strukovnog školovanja, ali i faksa imali stručnu praksu, međutim, nije nužno kopirati njemački model.

HDZ-ov ekonomski stručnjak Tomislav Ćorić smatra da ono što nas najviše treba brinuti jest činjenica da 60 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu. To je ogroman bazen ljudi čiju ponudu treba poklopiti tržištem rada kroz prekvalifikaciju ili doškolovanje - rekao je Ćorić koji bavarski model dualnog obrazovanja smatra najboljim na svijetu.

Voditelj strategije obrazovanja znanosti i tehnologije Neven Budak, ujedno SDP-ov promotor obrazovanja, nužnom smatra izradu nove mjere strukovnih škola.

 

- To je nešto u što se nitko dosad nije upustio, a podrazumijeva zatvaranje određenog broja suvišnih škola. Međutim, taj proces predviđa i stvaranje centara kompetentnosti. Riječ je o adekvatno opremljenim županijskim centrima kvalitetnim predavačkim kadrom - pojasnio je Budak koji smatra da Hrvatska napokon treba odrediti koja su nam zanimanja potrebna i na srednjoškolskoj i na visokoškolskoj razini.

Zagreb, 010916.
Radnicka cesta, HUP.
Okrugli stol Trziste rada i sustav obrazovanja (i nepovoljni demografski trendovi) u organizaciji Hanza Medie.
Na fotografiji: Djuro Najvro, Mislav Balkovic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX
 

HDZ-ov Đuro Njavro, ekonomski stručnjak i dekan ZŠEM-a, slaže se da je potrebno mijenjati i strukturu sveučilišta te je za primjer naveo Metalurški fakultet u Zagrebu, mada Hrvatska već desetljeće nema tu industriju.

 

Uzroci visoke nezaposlenosti mladih, smatra Mislav Balković, predstavnik poslodavaca u obrazovanju pri HUP-u i dekan visoke škole Algebra, leže u odgovorima na dva osnovna pitanja. Školujemo li mlade za zanimanja koja tržišta rada trebaju te dajemo li im tijekom tog školovanja sadržaj koji je potreban i konkurentan. Hrvatska, kaže, to godinama ne želi riješiti.

 

- Poznato je da planiranje upisnih kvota učenika kreće iz zbornica gdje profesori odlučuju u koje će programe upisivati učenike. Ravnatelj to predlaže županijama, županije ministru koji to pak odobrava. Dakle, ne možemo očekivati nikakve promjene u upisnoj politici koje bi uključivale više pojedinih profesora ili njihovu prekvalifikaciju. Konkretnu posljedicu toga ilustrira primjer iz struke kojom se bavim. Hrvatska ima 40 škola za tehničare u računarstvu. Znate koje je drugo najčešće radno mjesto na kojem se zapošljavaju? Konobar - kaže Balković.

Ističe kako niz pokrenutih mjera za smanjenje nezaposlenosti daje upitne rezultate. Tijekom 2011. godine oko 15 tisuća nezaposlenih s burze upućeno je na doškolovanje. Bio je to, dodaje, isključivo politički potez kako bi se administrativno smanjio broj nezaposlenih na burzi, a kojem se struka oštro protivila.

Zagreb, 010916.
Radnicka cesta, HUP.
Okrugli stol Trziste rada i sustav obrazovanja (i nepovoljni demografski trendovi) u organizaciji Hanza Medie.
Na fotografiji: Davor Majetic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX
 

- Posljedica je toga da se iznimno mali broj od tih 15.000 ljudi nakon doškolovanja zaposlio, a da su porezni obveznici za svako takvo mjesto platili po 200.000 kn. Slično se događa i s mjerom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Svako radno mjesto koje korisnik mjere nađe zahvaljujući toj mjeri košta oko 180.000 kn, dakle radi se o razmjerno skupom pristupu te treba razmisliti o pametnijim rješenjima - kaže Balković.

Burnu raspravu na okruglom stolu izazvalo je pitanje treba li objavljivati listu najkvalitetnijih srednjih škola. Neven Budak protivi se takvoj ideji, pitajući se koji bi bio cilj i koji bi bili kriteriji rang liste.

- Ako bi se kvaliteta škole ocjenjivala temeljem rezultata državne mature dobili bi smo rang listu najboljih štrebera, jer se državna matura upravo na to svodi, na mogućnost memoriranja činjenica. Osim toga, kad bismo rangirali škole na dobre, srednje i loše, i kad bi dobri učenici išli u dobre, osrednji u srednje dobre, a loši u loše, jasno je da bi loši učenici zauvijek bili otpisani. Mađari su to pokušali i rezultat je bio katastrofalan - smatra Budak.

Zagreb, 010916.
Radnicka cesta, HUP.
Okrugli stol Trziste rada i sustav obrazovanja (i nepovoljni demografski trendovi) u organizaciji Hanza Medie.
Na fotografiji: Tomislav Coric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX
 

Njavro pak smatra upravo suprotno. Kaže kako državna matura nije savršen kriterij za ocjenjivanje škola, ali je jednako nesavršen za sve. - Tako bi znali koje škole imaju dobre timove, te sam za to da se 10 najboljih škola nagradi, a da se u 10 najlošijih smjeni menadžment škole.

Takva rasprava razbjesnila je Zlatka Šešelja, vlasnika zagrebačke privatne klasične gimnazije, koji je iz publike poručio gostima da prestanu govoriti o stvarima o kojima pojma nemaju.

- O kakvim promjenama menadžmenta vi govorite? Jeste li svjesni da je u školi nemoguće promijeniti profesora kojim menadžment nije zadovoljan? Ako ne možete promijeniti profesora, kako možete promijeniti rezultat? - pitao je Šešelj te ponovivši kako govore o stvarima o kojima ništa ne znaju, a kao da znaju o svemu sve, napustio skup.

Rasprava se nastavila o važnosti strukovnog obrazovanja i kompetencija učenika koje moraju imati nakon što završe školu. Osim same prakse koja je definitivno premalo zastupljena u današnjem modelu strukovnog obrazovanja učenici smatra, Petra Mandić iz Mosta, moraju steći i neke druge vještine.

-  Učenik koji završi za ličioca možda će nakon završetka škole, ako je bio posebno savjestan i sam si pronalazio adekvatnu praksu, znati oličiti sobu, ali neće znati kako da postane poduzetnik. Sadašnji broj poduzetnika ne može generirati rast i mi moramo mlade naučiti što je računovodstvo i kako s otvara obrt - kaže Mandić.

Predstavnici političkih stranaka složili su se da bi strukovno obrazovanje u Hrvatskoj trebalo biti dualno po uzoru na njemački sustav. - Smatramo da se dominantno mora temeljiti na praksi. Model koji mi zastupamo je model 3+2, pri čemu učenik tri dana provodi na praksi, a dva dana na nastavi - kaže Ćorić (HDZ).

Bivši ministar rada Mrsić (SDP) navodi kako je strategija strukovnog obrazovanja već izrađena, a novac za financiranje osiguran u Europskom socijalnom fondu, no ova vlada je nije provela. - Ta se strategija temelji na mentorstvu. Učenici bi na praksi imali mentore koji će biti dio škole, a sredstva za njihov rad visini od 100 milijuna kuna osigurana su iz EU fondova i učenike na praksi plaćala bi država, a ne poslodavac.

Izdvajamo

Iz drugih medija